Voda može svašta…
Povodom obilježavanja Svjetskog dana voda 2024. godine učenici 7. i 8. razreda, tijekom mjeseca ožujka, upustili su se u vodenu avanturu.
Proučavali su i izvodili eksperimente s vodom u školi i kod kuće što ih je potaknulo da se pitaju što sve voda može. Kako bi zabilježili vodenu čaroliju, fotografirali su izvođenje pokusa, a izvješća o pokusima napisali su u obliku maštovitih plakata.
Zaronjeni u svijet vode, učenici su jedan sat kemije posvetili vodi te su sa svojom nastavnicom Tajanom Barna raspravljali o aktualnostima vezanim uz ovogodišnji moto Svjetskog dana voda „Voda za mir“. Izrađivali su kartice s pitanjima i odgovorima koje su im poslužile da na zanimljiv način i kroz igru otkrivaju tajne o vodi. Korištenje kartica s pitanjima i odgovorima bilo je zabavno iskustvo za učenike te ih je potaknulo na aktivno sudjelovanje i dublje razumijevanje moći vode.
Na Svjetski dan voda, 22. ožujka 2024. godine, učenici su uz mentorstvo nastavnice stvorili pravo malo vodeno carstvo koje je plamtjelo bojama i informacijama o vodi. U holu škole i u učionici kemije izložili su svoje plakate te hol škole pretvorili u "scenu" na kojoj su demonstrirali najzanimljivije pokuse o vodi.
Svi učenici i djelatnici škole imali su priliku pogledati demonstraciju pokusa i aktivno sudjelovati u njihovom izvođenju.
Način obilježavanja Svjetskog dana voda te demonstracija pokusa o vodi bili su pravo iznenađenje za učenike nižih razreda. Hrabro su se upustili u vodenu avanturu i postali dio vodenog carstva, bez obzira jesu li samo promatrali ili sudjelovali u izvođenju pokusa. Nakratko, postali su istraživači te kroz svaku kapljicu vode otkrivali što sve voda može.
Ovaj pristup obilježavanja Svjetskog dana vode ne samo da je potaknuo učenike na aktivno sudjelovanje i učenje kroz iskustvo, već je istovremeno stvorio dinamičnu i uzbudljivu atmosferu koja je potaknula znatiželju i angažman učenika.
Povodom maskenbala, mladi kemičari 7.b i 7.c razreda Barbara Krobot, Mihael Španić, Petra Ajhler, Karlo Vuletić i Luka Labazan te Eleonora Anić iz 8.a razreda uz mentorstvo nastavnice kemije Tajane Barna osmislili su i održali kreativnu i maštovitu radionicu na temu „LEDENO KRALJEVSTVO“. Radionicu su održali 12. veljače 2024. godine u učionici kemije.
Na radionici su sudjelovali učenici 1.a razreda i njihova razrednica Vesna Vargić te učenici 1.b razreda i njihova razrednica Daniela Imširović. Radionicu je posjetila i školska edukacijska rehabilitatorica Renata Šimeg.
Učenici su iznimno uživali u pripremama za radionicu: biranju pokusa, izrađivanju zaleđenog vulkana potrebnog za pokus, biranju posuđa i pribora, uvježbavanju glume, osmišljavanju i izradi kostima za Ledenu kraljicu i Snjegoviće te uređenju učionice u duhu Ledenog kraljevstva. Učenica Eleonora Anić osmislila je scenarij za prvi dio radionice i izradila diplomu za prvašiće. U uređenju učionice i realizaciji radionice pomogli su i ostali kemičari 7. i 8. razreda.
Radionica se sastojala od dva dijela. Započela je s predstavom u kojoj je učenica Eleonora Anić glumila Ledenu kraljicu te u svom Ledenom kraljevstvu demonstrirala zanimljive pokuse i pri tome prvašićima omogućila da se osjećaju kao da se nalaze u pravom Ledenom kraljevstvu kojim vlada Ledena kraljica.
Drugi dio radionice započeo je dolaskom učenika 7. razreda koji su glumili Snjegoviće, pomagače Ledene kraljice. Svaki Snjegović bio je zadužen za rad s jednom skupinom učenika. Učenici su u skupinama pravili umjetni snijeg, tornado u boci, slikali obojanim ledom po papiru, u „zaleđenom jezeru“ povećalom tražili i gledali zaleđena slova i predmete koji su povezani s Ledenim kraljevstvom, a zatim slova i predmete vadili pincetom iz leda koji su otapali posipanjem kuhinjskom soli. Od pronađenih slova slagali su riječi: led, snjegović, kraljica, zima i kruna. Sve aktivnosti i pokuse s prvašićima provodili su Snjegovići. Kroz radionicu prvašiće je vodila Ledena kraljica koja je provjeravala jesu li savladali sve zadatke.
Zbog vrijednosti, kreativnosti i upornosti prvašića pri kvalitetno odrađenim zadatcima, odledilo se srce Ledene kraljice pa im je na kraju radionice čestitala, slikala se s njima te im podijelila diplome.
Ledena kraljica i Snjegovići su uživali u vođenju radionice. Posebno su zadovoljni uspješnim animiranjem prvašića i poticanjem na aktivnosti. Animirati mlađe učenike i pomagati im u provođenju aktivnosti i izvođenju pokusa za mlade kemičare bilo je novo i veliko iskustvo te se nadaju da će to moći uskoro ponoviti na nekoj novoj radionici.
Povodom obilježavanja maskenbala, mladi su kemičari 7.b i 7.c razreda u pratnji svoje nastavnice kemije Tajane Barna, 9. veljače 2024. godine posjetili manifestaciju MasKEMbal na Odjelu za kemiju, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
Tema MasKEMbala bili su superjunaci i njihove supermoći.
Učenici su se odlično zabavili te pokazali svoje znanje o kemiji i superjunacima sudjelovanjem u pub kvizu na kojem su osvojili treće mjesto. Zasladili su se krafnama, gledali izvođenje zanimljivih pokusa, a u razgovoru s Batmanom, Spidermanom, Hulkom i drugim superjunacima naučili su nešto novo o kemiji.
7. veljače 2024. godine, 17 učenika 7. i 8. razreda sudjelovalo je na edukativnoj radionici povodom obilježavanja Valentinova. Radionica je održana u sklopu kemijskog projekta „Tinkine kemijske čarolije“.
Kako je Valentinovo poseban dan posvećen ljubavi i romantici, učenici su ga obilježili na poseban način primjenom znanja iz kemije te izvođenjem atraktivnih, zabavnih i edukativnih pokusa koji su bili povezani s glavnim simbolima i pojmovima ljubavi: srce, ruže, eksplozija ljubavi, vatromet ljubavi i boje ljubavi.
Izvođenjem pokusa, učenici su primijenili znanje o svojstvima tvari, reakciji tvari, indikatorima, gustoći, smjesama tvari, otopinama itd. Kako je cijela radionica bila u znaku srca, pokuse su izvodili u posudama u obliku srca. Bilo je tu svjetlećih te gorućih srca, vatrometa u srcima, obojanih bijelih ruža u vazama u obliku srca, erupcije iz srca, pare iz srca te promjena boja srca.
Demonstracije pokusa sa zanimanjem pratili su ravnatelj škole Domagoj Šokičić i nastavnica kemije Tajana Barna koja je osmislila radionicu.
Na kraju radionice, učenici su zadovoljno izložili pokuse jer su dokazali kako kemijski pokusi ne samo da pridonose posebnoj atmosferi Valentinova, već pružaju priliku za učenje i zabavu.
Povodom Valentinova, kemičari 7. i 8. razreda željeli su educirati svoje prijatelje o tome kako je kemija povezana s ljubavlju. U holu škole uredili su maštovit i edukativan pano na temu „Ljubav je kemija“.
I ove godine učenici sedmih i osmih razreda, u sklopu projekta „Kemijska božićna čarolija“, uz vodstvo profesorice kemije Tajane Barna, izdvojili su malo vremena i puno dobre volje kako bi obilježili adventsko razdoblje.
Cilj projekta bio je pokazati da kemija ima svoju zabavnu i kreativnu stranu te da se u blagdansko doba u nastavu kemije može unijeti božićno raspoloženje, a u učionicu kemije čaroliju Božića.
Kao što se u obiteljskom domu, tijekom adventskog razdoblja, rađaju ideje kako ukrasiti dom, okititi božićno drvce, pripremiti slastice, kupiti i pakirati poklone, tako su učenici taj božićni duh željeli udahnuti učionici kemije.
Božićna čarolija počela je na blagdan sv. Nikole. Učenike je na prozoru učionice dočeka čizmica puna bombona, ali tradicionalno, u njoj se našla i pokoja ukrašena šiba kao podsjetnik da se uvijek može bolje i više. Budući da su svi učenici bili jako dobri, svi su se osladili bombonima, a šibe su ostale kao ukras u čizmici.
Kako se za Božić obavezno pripremaju razne slastice, učenici sedmih razreda primijenili su znanje o fizikalnim i kemijskim svojstvima tvari i njihovim promjenama, a vještinu eksperimentiranja iskoristili su za pripremu ukusnih karamel bombona od rastaljenog šećera i mlijeka, ugodnog mirisa i odličnog okusa.
Učenici osmih razreda bili su vrlo kreativni i maštoviti pa su za izradu adventskog vijenca za vrata učionice koristili vatu i kristaliće kuhinjske soli različitih veličina i boja na šarenim nitima vune. Kristale su proizveli postupkom kristalizacije odvajanjem sastojaka homogene smjese kuhinjske soli i vode.
Tradicionalni adventski vijenac sa svijećama učenici su izradili u obliku adventskog sela. Svijeće u obliku malih kućica smjestili su u snježno okružje. Maštovito su izradili borove, a najviše su se radovali pravljenu umjetnog snijega od sode bikarbone i pjene za brijanje te zaleđenog jezera od prezasićene otopine natrijeva acetata.
Učenici osmih razreda primijenili su znanje o građi tvari i izradili ukrase za bor u obliku modela atoma i molekula te pokazali veliku kreativnost u kićenju božićnog drvca. Uz dodatak mašnica i lampica drvce je izgledalo čarobno.
Poštujući običaj da se na svetu Luciju tradicionalno sije pšenica, učenici su posijali svoju božićnu pšenicu. Postupak sijanja prilagodili su čaroliji božićne kemije. Pšenicu su posijali u kemijsko posuđe (epruvete, laboratorijsku čašu, tikvice i lijevak), koje su vješto složili u kemijsku aparaturu.
Poznato je da Božić i Novu godinu čestitamo dragim ljudima. S velikim zanimanjem, učenici su se upustili u avanturu sastavljanja riječi vezanih za adventsko razdoblje koristeći simbole kemijskih elemenata.
U vrijeme adventa obavezno se kao desert serviraju fritule, a posebno na Badnju večer. Učenici sedmih razreda u radnom su i veselom raspoloženju, uz zvukove prigodnih božićnih pjesama, vagali, ribali, prelijevali, miješali, miksali, pržili i na kraju se zasladili ukusnim fritulama. Osim što su se dobro zabavili i zasladili, učenici su ponovili fizikalne i kemijske promjene, homogene i heterogene smjese te kvalitativni i kvantitativni sastav smjese.
Budući da se svi radujemo bijelom Božiću i očekujemo snijeg, učenici su istražili kako nastaju čarobne pahuljice snijega.
Kako je običaj da se ispod bora pronalaze pokloni, učenici su izradili mirisne sapune. Primijenivši znanje kemije i svoju vještinu, učenici su izradili maštovite sapunčiće od maslinova ulja s božićnim motivima te ih kreativno upakirali.
Učenici su svoje sapunčiće predstavili 7. prosinca 2023. na sajmu Gradske četvrti Jug 2 te 22. prosinca 2023. u prekrasno ukrašenom školskom dvorištu na školskom božićnom sajmu.
Adventsko razdoblje prošlo je ispunjeno radošću, a lica učenika i nastavnice ozarena vedrinom i srca ispunjena toplinom.
U sklopu projekta Zavirimo u svijet kemičara - gdje, što i kako rade kemičari u ponedjeljak, 27. studenog 2023. godine, mladi kemičari, u pratnji nastavnice kemije Tajane Barna, posjetili su Odjel za kemiju u Osijeku. Učenike su u laboratoriju dočekale dr. sc. Andrea Dandić i dr. sc. Marija Paurević. Posjet je započeo upoznavanjem učenika s osnovnim laboratorijskim tehnikama, mjerama opreza i zaštite pri izvođenju pokusa te pravilnim rukovanjem kemikalijama. Studenti diplomskog nastavničkog studija Maja Vukić i Dominik Tadić demonstrirali su zanimljive pokuse i omogućili učenicima da ih i sami pokušaju izvesti. Učenici su sudjelovali u izvođenju pokusa Vodoskok, Slonova pasta, Gorenje alkohola metanola i etanola te Bojenje plamena. Vidjeli su kako izgleda gotov pokus Kemijski (silikatni) vrt te ga i sami pokušali napraviti. Iznenadio ih je pokus Zlatna kiša, a najviše ih je razveselio i fascinirao pokus Vatra u ruci. Tijekom boravka u laboratoriju, učenici su pokazali veliki interes za rad s posuđem, priborom i uređajima koje nisu imali priliku vidjeti u školi te su bili vrlo zadovoljni jer su na zanimljiv način zadovoljiti potrebe za učenjem, istraživanjem i stjecanjem novih iskustava. Saznali su da je rad kemičara u kemijskom laboratoriju vrlo izazovan, zanimljiv i koristan. Posjet laboratoriju motivirao je učenike da svojim prijateljima u razredu demonstriraju najzanimljivije pokuse.
Vukovaru u spomen, mladi kemičari, pod vodstvom nastavnice Tajane Barna, izradili su pano o poznatom Vukovarcu Leopoldu Lavoslavu Ružički. Iz tog malog grada na Dunavu potječe svjetski poznati znanstvenik, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. Iako je u ranom djetinjstvu otišao iz Vukovara i do smrti živio u Švicarskoj, srce mu je zauvijek ostalo vezano za rodni grad i Hrvatsku domovinu. Taj veliki čovjek potkraj života zaboravio je sve osim svoje mladosti u domovini i hrvatskog jezika. Zauvijek u srcu ostao mu je rodni grad Vukovar na koji je bio iznimno ponosan.
Učenike 7. razreda na satu kemije, 27. rujna 2023. „posjetila“ je hrvatska alkemičarka Barbara Celjska – Crna kraljica. Tko je bila ta mistična Crna kraljica i zašto je kemičari uvijek spominju, učenici su saznali na vrlo maštovit i kreativan način.
Mlade kemičarke 8. razreda Eleonora Anić i Hermina Detling, zajedno sa svojom nastavnicom kemije Tajanom Barna, osmislile su i održale kreativan i maštovit sat na temu Barbara Celjska - hrvatska alkemičarka. Uredile su učionicu u duhu alkemijskog laboratorija, osmislile tekst, kostim i kemijske pokuse. Crna je kraljica pričala o svom životu i izvodila atraktivne pokuse u pokušaju da metale pretvori u zlato.
Sat je bio zanimljiv i edukativan, a učenicu su se lijepo zabavili te uživali u čarima davnih mističnih vremena.
MLADI KEMIČARI OBILJEŽILI SVJETSKI DAN LJEKARNIKA
Povodom Svjetskog dana ljekarnika, u sklopu projekta Zavirimo u svijet kemičara, mladi su kemičari u pratnji svoje nastavnice kemije Tajane Barna, 25. rujna 2023., posjetili najstariju osječku ljekarnu Ljekarnu Mursa – Ljekarne Srce. U ljekarni ih je dočekala magistrica Marika Ćebo, voditeljica Ljekarne Mursa, koja je održala zanimljivo predavanje o tome što rade ljekarnici i kako izgleda jedan radni dan u ljekarni te im je dala vrijedne savjete ako se odluče dalje obrazovati za farmaceutske tehničare ili, u nešto daljoj budućnosti, za magistre kemije.
Učenici su bili fascinirani sa svim što su čuli i vidjeli u ljekarni, a nekoliko njih poželjelo je biti ljekarnici.
Kemija je svuda oko nas…
Iako su učenici na prvi sat kemije došli s pitanjem “ Zašto moramo učiti kemiju?“, nakon zamišljanja i opisivanja jednog dana bez proizvoda kemijske industrije, učenici su shvatili da kemija ima važnu ulogu u svijetu kakav poznajemo te prepoznali primjenu kemije u svakodnevnom životu.
Kako bi i ostale učenike naše škole upoznali s važnošću kemije za udobniji i kvalitetniji život, mladi kemičari uredili su pano u hodniku škole.
Je li kemija čarolija?
Prvi sat kemije za učenike 7. razreda bio je očaravajuć i fascinantan. Nastavnica Tajana Barna predstavila je novi predmet KEMIJU, demonstrirajući pred učenicima atraktivne pokuse.
Učenici su bili ushićeni jer je učionica bila puna mjehurića, pare, dima, zvukova, plamena, mirisa i tekućina koje su mijenjale boje.
Učionicu kemije napustili su u veselom raspoloženju, očarani novim predmetom, a nije izostalo ni pitanje Je li kemija čarolija?
Završila je još jedna godina eksperimentiranja i kemijanja. Bilo je poučno, zabavno i veselo.
Kemija je na zabavan način približena učenicima jer se do svih spoznaja došlo na najzanimljiviji način, izvođenjem pokusa.
Kako smo ju proučavali pogledajte na fotografijama.
Kemijska predstava Četiri kraljevstva
U sklopu ovogodišnjeg kemijskog projekta pod nazivom „Tinkine kemijske čarolije“ kemičarke 8. a i 8. c razreda uz mentorstvo prof. Tajane Barna odlučile su svoje znanje kemije i vještinu izvođenja pokusa pokazati učenicima i djelatnicima naše škole. Bile su iznimno kreativne i osmislile su nešto maštovito i do sada nikada viđeno u našoj školi – kemijsku predstavu za učenike 3. i 4. razreda pod nazivom Četiri kraljevstva, koju su izvele 6. lipnja 2023. godine u 19 sati u holu škole.
Učenice i nastavnica iznimno su uživale u pripremama za predstavu: pisanju scenarija, smišljanju imena likova prema grčkim i latinskim riječima, uvježbavanju izvođenja kemijskih pokusa, izrađivanju vulkana od kartona i gipsa potrebnog za pokus, biranju kemijskog posuđa i pribora, kreiranju pozivnice, uvježbavanju glume te osmišljavanju i izradi scene.
U izradi scene pomogle su im Eleonora Anić i Petra Galiot iz 7.a te Karla Buljević iz 7.b. One su maštovito i kreativno oslikale četiri panoa.
Nastavnica je kreirala lijepe i maštovite kostime za sve glumice.
Princezu Reginu glumila je Gala Vitez, princa Ana Bošnjak, dok je Crnu kraljicu predstavljala Ema Sušić. Svoju su ulogu izvrsno odigrale Dina Mršo kao Šumska kraljica, Martina Čagalj kao Ledena kraljica te Lucija Karić kao Kraljica vatre, a nastavnica se izvrsno snašla u ulozi bake – pripovjedačice.
Nakon pisanja scenarija i odabira uloga izabrani su pokusi koji su se najbolje uklopili uz njihovu ulogu.
Kraljica vatre izvela je zanimljive pokuse: Vulkan, Medo pleše, medo brunda, Gorenje magnezija i Čitanje nevidljive poruke.
Ledena kraljica okušala se u pravljenju kristala od natrijeva acetata i umjetnog snijega od pjene za brijanje i sode bikarbone.
Šumska je kraljica vješto izvela pokuse u kojima su se mijenjale boje kao što su Zlatna kiša, Reakcija lužine i otopine fenolftaleina, Šarena kiša iz oblaka, Indikator crveni kupus i Duga s bombonima.
Crna kraljica pokazala je svoju vještinu izvođenjem pokusa: Generator pare i Crna mamba, a princeza Regina Sublimacija joda.
Glumice su se odlično zabavile izvođenjem te kemijske čarolije, a publika je uživala u predstavi te je bila očarana i iznenađena kemijskim pokusima, uređenjem scene, kostimima i glumom.
Da kemija nije bauk, i ove godine dokazala je učenica 7.a razreda HERMINA DETLING osvojivši 6. mjesto na Županijskom natjecanju iz kemije.
Čestitke na postignutom uspjehu!
U sklopu ovogodišnjeg kemijskog projekta pod nazivom „Tinka u mjehuriću sapunice“ mlade kemičarke 8.a i 8.c razreda uz mentorstvo prof. Tajane Barna izradile su domaće sapune od maslinovog i lavandinog ulja te suhih cvjetova lavande.
Tijekom realizacije projekta učenice su se upoznale s građom, svojstvima i djelovanjem sapuna, postupcima proizvodnje prirodnih sapuna, sastojcima potrebnim za izradu prirodnih sapuna te samim načinom njihove izrade.
Učenice su bile veoma zadovoljne jer su od nekoliko sastojaka, malo strpljenja te preciznog vaganja proizvele vlastite sapune čiji se opojni miris širio učionicom. Zabavile su se punjenjem kalupa različitih oblika gotovom smjesom za sapun i nestrpljivo iščekivale dan kada će gotove sapune izvaditi iz kalupa i otkriti njihove zanimljive oblike. Sapune su lijepo i kreativno upakirale i poklonile svim gostima koji su nazočili školskoj priredbi povodom proslave 50. rođendana naše škole.
Proizvodnju i pakiranje sapuna možete pogledati na fotografijama.
Sve ima svoju dobru i lošu stranu…
Učenici 7. razreda u sklopu teme IZOTOPI izradili su vrlo kreativne plakate s modelima izotopa vodika, kisika i ugljika. U hodniku škole napravljena je mala izložba njihovih radova.
Proveli su i detaljno istraživanje o radioaktivnosti, radioaktivnim izotopima, najpoznatijim i najradioaktivnijim kemijskim elementima, primjeni radioaktivnosti, zaštititi od radioaktivnog zračenja te posljedicama izlaganja radioaktivnom zračenju.
Učenici su izlaganjem kreativnih i edukativnih PowerPoint prezentacija predstavili svoja saznanja.
20-ak učenika je u pratnji nastavnice kemije Tajane Barna posjetili kino Urania gdje su pogledali film Marie Curie o otkriću radioaktivnih elemenata i radioaktivnosti.
Također su istražili i jednu od najvećih svjetskih katastrofa, eksploziju u nuklearnoj elektrani Černobil, koja se dogodila 1986. godine. Svoje su istraživanje, također, prikazali u obliku edukativnih PowerPoint prezentacija te su ih predstavili svojim prijateljima.
Napisali su i snimili intervju s članovima svoje obitelji o tome kako su reagirali kada je vijest o černobilskoj katastrofi objavljena u Hrvatskoj. Svi ispitanici su odgovorili da su bili uplašeni i da im nije bilo svejedno saznavši da su se nesrećom oslobodili radioaktivni izotopi. Svi su se pitali o jačini zračenje i njegovim posljedicama.
Na satu su pogledali i najzanimljivije isječke iz HBO-ove serije „Černobil“.
Kako bi svoja saznanja podijelili s ostalim učenicima, učenice Hermina Detling i Petra Galiot uredile su pano u hodniku škole. Učenice Karla Buljević i Petra Galiot pridonijele su uređenju panoa korištenjem svojih crtačkih sposobnosti te su na vrlo kreativan način oslikale pano.
Na temelju provedenih aktivnosti, učenici su zaključili da su radioaktivnost i radioaktivni izotopi iznimno opasni za živi svijet, ali i da se mogu iskoristiti i za dobrobit čovječanstva, posebice u medicinske svrhe.
Učenici 7. razreda bili su vrlo kreativni. Izradili su 3D modele atoma i na zanimljiv način upoznali njihovu građu.
Kako bi i ostatak škole vidio njihovu kreativnost, izložba je postavljena u hodniku škole.
Tako isti, a tako različiti
Učenici 8.a i 8.c razreda, uz pomoć nastavnice Tajane Barna, na satu kemije, obradili su tri alotropske modifikacije ugljika: DIJAMANT, GRAFIT i FULEREN.
Nakon provedenog istraživanja o nalazištima, svojstvima i uporabi alotropskih modifikacija ugljika, učenici su se na iznimno kreativan način upoznali s njihovom građom.
Učenici su, vrlo vješto, u skupinama izradili 3D modele, kojima su prikazali strukturu dijamanta, grafita i fulerena. Za izradu modela koristili su različite priručne materijale: plastelin, kuglice stiropora, teniske loptice, plastične loptice, drvene štapiće, čačkalice…
Proučavajući, izrađujući i predstavljajući izrađene modele alotropskih modifikacija ugljika, učenici su povezali njihova fizikalna i kemijska svojstva s njihovom unutarnjom građom.
Učenica 8.c razreda Gala Vitez napisala je, vrlo zanimljiv i kreativan, INTERVJU s dijamantom grafitom i fulerenom pod nazivom Tako isti, a tako različiti.
Kako bi svoje radove predstavili i ostalim učenicima, učenici su postavili izložbu u hodniku škole.
U sklopu projekta Djevojčice u STEM-u, učenice sedmih razreda, uz podršku mentorice Tajane Barna izvele su pokus Jaje trampolinski akrobat.
Učenici 8. a razreda, u sklopu nastave kemije, s učiteljicom Tajanom Barna, obilježili su Svjetski dan voda koji se svake godine obilježava 22. ožujka. Učenici su, na kreativan i zanimljiv način, ponovili sve što su do sada naučili o vodi.
Učenici su dobili zadatak izraditi dvije vrste kartica. Jedne s ključnim pojmovima, a druge s tekstom koji objašnjava ključne pojmove. Izradili su, iznimno kreativno, papirnate kapljice vode i na njih zalijepili kartice s ključnim pojmovima.
Sljedeći korak bila je igra. Kartice s objašnjenjima pridruživali su kapljicama vode. Vodene kapljice i njima propadajuće kartice s objašnjenjima, posložili su na pano u školskom hodniku.
Tom kreativnom i edukativnom radionicom, učenici su potaknuti na razmišljanje što voda znači za svakoga od nas te koliko nam je ona važna u svakodnevnom životu.
Opet su učenici učionicu kemije pretvorili u kuhinju!
Znajući da se vrijeme poklada, osim maskama, pjesmom i plesom, odlikuje i tradicijskim slasticama, učenici 7. razreda, na satu kemije, obilježili su maskenbal pečenjem fritula. U svemu im je pomagala nastavnica Tajana Barna.
Učenici su u radnom i veselom raspoloženju, uz zvukove prigodnih pokladnih pjesama, vagali, ribali, gulili, prelijevali, miješali, miksali, pržili i na kraju se zasladili. Da su vrlo vješti u pravljenju fritula, uvjerili su se jer su fritule brže „nestajale“ nego što su se pekle.
Svi su uživali u ovim aktivnostima, a pogotovo oni koji kod kuće još nisu pravili fritule.
Osim što su se okušali u kuharskim vještinama, učenici su odgovarali na pitanja s radnog listića te ponovili fizikalne i kemijske promjene, homogene i heterogene smjese, kvalitativni i kvantitativni sastav smjese te kako se računa maseni udio sastojaka u smjesi.
Na kraju sata svi su bili sretni jer su na zanimljiv i kreativan način, ponovno, dokazali koliko je kemija korisna u svakodnevnom životu i kako se znanje kemije može prenijeti u kuhinju.
Povodom nadolazećeg Valentinova mlade kemičarke, uz vodstvo nastavnice kemije Tajane Barna, istražile su i pronašle odgovorena na brojna pitanja vezana uz ljubav i zaljubljenost. Saznale su: Koji su simptomi zaljubljenosti? Kako možemo objasniti intenzivne osjećaje kod zaljubljenih? Zašto se za zaljubljene kaže da su „pijani od ljubavi“ ili da im je „glava u oblacima“? Zašto osjećamo intenzivnu povezanost s voljenom osobom? Zašto nam srce ubrzano kuca kada pogledamo osobu koja nam se sviđa? Zašto smo depresivni kada nismo uz voljenu osobu? Zašto nam se netko sviđa? Kakva se to „ljubavna kemija“ stvara u mozgu? Zašto se za zaljubljene kaže da se između njih dogodila kemija? Kako naše tijelo šalje poruke zaljubljenosti? Zašto kada smo zaljubljeni nemamo potrebu za hranom i spavanjem pa se za zaljubljenu osobu kaže da „živi od ljubavi“ ili „sita je od ljubavi“ ? Zašto se kaže „ljubav je poput droge“? Koja su tri hormona odgovorna za zaljubljenost, raspoloženje, sreću, energičnost i euforičnost kod zaljubljenih?
Kako bi i ostale učenike upoznale sa svojim istraživanjem izradile su pano u holu škole pod nazivom „LJUBAV JE KEMIJA“.
Učenici 7. razreda otkrili su da je kemija čuvarica ljubavnih tajni.
Učenici su 3. veljače 2023. godine sudjelovali na radionici iz kemije pod nazivom „NEVIDLJIVO LJUBAVNO PISMO“ te uz vodstvo svoje nastavnice Tajane Barna, na zanimljiv i kreativan način obilježili Valentinovo.
Cilj radionice bio je otkriti kako napraviti nevidljivu tintu za pisanje nevidljive ljubavne poruke.
Učenici su na radionici saznali da su stoljećima ljubavnici, kako ne bi bili otkriveni, tajna ljubavna pisma pisali nevidljivom tintom.
Također su saznali da postoji znanstvena disciplina pod nazivom STEGANOGRAFIJA koja proučava pisanje skrivenih poruka na način da nitko, osim pošiljatelja i namijenjenog primatelja, ne posumnja u postojanje nevidljive poruke.
Učenici su se posluži znanjem kemije i napravili nevidljivu tintu za pisanje tajne ljubavne poruke za Valentinovo.
Svaki učenik je prvo odabrao jedan od ponuđenih recepata i napravio svoju nevidljivu tintu.
Za nevidljivu tintu učenici su koristili: limunov sok, mlijeko, otopinu sode bikarbone, otopinu fenolftaleina, alkoholni ocat, krumpirov škrob, rižinu vodu, cvjetačin sok i jabučni sok.
Nakon pripreme tinte, pisali su tajnu poruku na bijelom papiru. Za pisanje poruke koristili su tanki kist ili štapić s vatom. Nakon pisanja tajne poruke, ostavili su da se papir osuši.
Kada su tajna pisma bila spremna za čitanje, učenici su pokušali razviti tintu i vidjeti može li se njihova poruka pročitati.
Ovisno o tome kojom tintom su pisali, koristili su se različitim metodama i kemikalijama za razvijanje nevidljive tinte.
Vrste nevidljive tinte, metode razvijanja nevidljive tinte i boja slova nakon razvijanja prikazani su u Tablici 1.
Tablica 1. Vrste nevidljive tinte, metode razvijanja nevidljive tinte i rezultati – boja slova
NEVIDLJIVA TINTA
|
METODA RAZVIJANJA
|
REZULTAT – boja slova |
limunov sok |
zagrijavanje pisma (glačalom, baterijom ili na grijaćoj ploči)
|
slova potamne |
jabučni sok |
zagrijavanje pisma (glačalom, baterijom ili na grijaćoj ploči)
|
slova potamne |
alkoholni ocat |
zagrijavanje pisma (glačalom, baterijom ili na grijaćoj ploči)
|
slova potamne |
mlijeko
|
zagrijavanje pisma (glačalom, baterijom ili na grijaćoj ploči)
|
smeđa boja slova |
vodena otopina sode bikarbone
|
premazivanje pisma otopinom fenolftaleina
|
crveno-ljubičasta boja slova |
otopina fenolftaleina
|
premazivanje pisma vodenom otopinom sode bikarbone
|
crveno-ljubičasta boja slova |
alkoholni ocat
|
premazivanje pisma sokom crvenog kupusa
|
crvena boja slova |
krumpirov škroba |
premazivanje pisma otopinom joda u kalijevom jodidu ili Lugolovom otopinom
|
modra boja slova |
rižina voda
|
premazivanje pisma alkoholnom otopinom joda
|
modra boja slova
|
cvjetačin sok
|
premazivanje pisma octom |
žarko crvena boja slova |
Na kraju radionice učenici su zaključili da se tajna nevidljiva tinta može jednostavno napraviti od tvari dostupnih u domaćinstvu. Također su zaključili da pisanje tajnom tintom i razvijanje tinte nije bilo jednostavno kao što su mislili te da su se ljubavnici morali namučiti kako bi njihova ljubav ostala tajna.
Radionica je završila fascinantnim pokusom koji su izvele mlade kemičarke. Bijeli papir dodirnule su zapaljenom treščicom. Na papiru je lagano izgarao trag u obliku srca. Učenici su saznali da je srce na papiru nacrtano nevidljivom gorućom tintom - otopinom kalijeva nitrata.
Po završetku radionice, mlade kemičarke uredile su pano o TAJANSTVENOJ ČUVARICI LJUBAVNIH TAJNI – KEMIJI.
Učenici 8.a razreda, 10. siječnja 2023. godine, obilježili su Svjetski dan smijeha.
Na nastavi kemije, učenici sa svojom nastavnicom Tajanom Barna, uvijek nastoje biti veseli i trude se što više smijati jer su se uvjerili da se sve što se uči u veselom raspoloženju, popraćeno smijehom, zapamti puno bolje.
Naravno, i danas je na satu kemije bilo veselo i nije izostalo smijeha.
S obzirom da su učenici sa svojom nastavnicom obilježili Svjetski dan smijeha, na satu su se dodatno više smijali, atmosfera je bila vrlo ugodna, a sadržaji kemije puno zanimljiviji.
Učenici su shvatili da je smijeh jedinstveno sredstvo komunikacije između učenika, ali i učenika i nastavnika te kako se kada se zajedno smijemo, brišu razlike između mladih i starih, učitelja i učenika.
Ali, nisu se samo smijali. Istraživanjem i razgovorom, učenici su došli do novih spoznaja.
Saznali su zašto je kemija povezana sa smijehom i dobrim raspoloženjem.
Doznali su da se Svjetski dan smijeha slavi od 1998. godine, i to dva puta godišnje – 10. siječnja i 2. svibnja. Osmislio ga je i utemeljio Indijac Madan Kataira s željom da potakne sve ljude svijeta da se smiju što češće.
Otkrili su kako kemijski spoj dušikov(I) oksid ako se udiše u malim količinama, potiče snažan smijeh te se zato naziva i veseli plin ili plin smijavac.
Istražili su kada je otkriven ovoj plin, tko ga je otkrio, kako se može proizvesti i upoznali sva njegova svojstva.
Saznali su da se ovaj plin naziva i rajski plin te otkrili i povezali naziv rajski plin s njegovom upotrebom sredinom 19. stoljeća.
Otkrili su da se u starijoj hrvatskoj literaturi za ovaj spoj mogu naći još i ova imena: dušični oksidul, dušični suboksid, didušikmonoksid, didušik-oksid te dušik(I)-oksid.
Također su saznali da se ovaj plin naziva i rajski plin te otkrili i povezali naziv rajski plin s njegovom upotrebom sredinom 19. stoljeća.
Otkrili su da se u starijoj hrvatskoj literaturi za ovaj spoj mogu naći još i ova imena: dušični oksidul, dušični suboksid, didušikmonoksid, didušik-oksid te dušik(I)-oksid.
Također su saznali da se u posljednje vrijeme proizvodi čokolada s rajskim plinom. Takva čokolada ima veće mjehuriće, najintenzivniji okus kakaa i najbolju topljivost.
Razgovarali su o narodnoj izreci koja kaže da smijeh liječi te istraživanjem otkrili da je smijeh snažan neprijatelj stresa te da produžuje život.
Čitali su poznate izreke i poslovice o smijehu i komentirali njihovo značenje.
Izradili su modele rajskog plina te pričali i zapisivali kemijske viceve.
Učenicima 8. a razreda pridružile su se i mlade kemičarke koje su uredile pano u hodniku škole.
Kako bi bili zdravi i bolje se osjećali u društvu i školi učenici su zaključili da je korisno, barem na kratko, što češće od srca se nasmijati i primijeniti poznatu izreku koja glasi: Smijeha nikad dosta!
Učenici sedmih i osmih razreda, na inicijativu profesorice kemije Tajane Barna, obilježili su adventsko razdoblje kroz pet zanimljivih i kreativnih božićnih radionica. Odlučili su da nastavu kemije prilagode božićnom raspoloženju, a učionici kemije udahnu božićni duh. Već na prvoj radionici božićno raspoloženje zavladalo je učionicom, a duh božićne kemije zagrijao je sva srca.
Cilj radionica bio je pokazati da kemija ima svoju zabavnu i kreativnu stranu te da se u blagdansko doba može prilagoditi božićnom raspoloženju, a učionici kemije može udahnu božićni duh.
U ovo blagdansko doba, učenici su odlučili da će svoje znanje o građi tvari, kemijskim simbolima, kristalizaciji te homogenim i heterogenim smjesama iskoriste za izradu: ukrasa za božićno drvce od epruveta i kristala kuhinjske soli, šarenih perlica od tijesta, božićnog vijenca za vrata i ukrasa za učionicu od modela atoma i molekula, toplih božićnih napitaka i snježnih kugli. Kemijske pojmove iskoristili su da napišu kemijsku božićnu priču i kemijske božićne čestitke, a pomoću kemijskih simbola svima su zaželjeli sretan Božić.
Naša božićna čarolija počela je u 8.c razredu. Učenici su primjenom znanja o građi tvari, izradili modele atoma i molekula te pokazali veliku kreativnost u izradi božićnog vijenca za vrata i kićenju učionice modelima koji su predstavljali božićne ukrase.
Osim što su svojim božićnim raspoloženjem i izradom kreativnih kemijskih božićnih ukrasa unijeli duh Božića u učionicu, učenici su na tradicionalan način obilježili i blagdan svetog Nikole. Na dan sv. Nikole, učenike 8.c razreda, na prozoru učionice, dočekala je čizmica puna bombona, ali tu se našla i pokoja šiba. Učenici su se jako razveselili bombonima, a s obzirom da su se u čizmi našle i šibe obećali su da će s većim zanimanjem učiti kemiju.
Nakon kićenja učionice na red je došlo čarobno kemijsko božićno drvce. Učenici 7.c i 7.b razreda uživali su u postavljanju božićnog drvca, izrađivanju ukrasa te njegovom kićenju. Ukrase su izrađivali od kristala kuhinjske soli, koje su radili kod kuće, i od epruveta. Epruvete su punili kristalima različitih veličina i boja.
Kako Božić ne može proći bez kolača, primjenom znanja o heterogenim smjesama, učenici su pripremili smjesu za kolače. Od smjese su izradili kolačiće u obliku šarenih perlica za kićenje bora.
Kako bi adventsko raspoloženje bilo veće te kako bi što više dočarali duh Božića učenici su model kostura, koji im se našao pri ruci, obukli u Djeda Božićnjaka i uživali u fotografiranju u njegovom društvu.
Budući da božićno vrijeme, također, ne može proći ni bez božićnih napitaka, učenici 7.a razreda primjenom znanja o homogenim i heterogenim smjesama napravili su tople božićne napitke: čaj, kakao i špinani šećer s mlijekom. Dok se po učionici širio opojni miris cimeta i karameliziranog šećera te budio osjetila mirisa, učenici su uz svijetlo lampica na boru i božićne pjesme, korištenjem kemijskih pojmova, pisali KEMIJSKU BOŽIĆNU PRIČU.
Kako se ispod svakog božićnog drvca nalaze pokloni, učenici 8.c razreda izradili su snježne kugle. Dok su stvarali svoja mala remek djela, saznali su kako pomoću znanja kemije sami mogu izraditi umjetni snijeg.
Znajući da nema kemije bez kemijskih elemenata jer oni grade svu živu i neživu prirodu, učenici su svojim prijateljima zaželjeli sretan Božić koristeći simbole pojedinih kemijskih elemenata.
Poštujući običaj da se na svetu Luciju tradicionalno sije pšenica, učenici 8.c razreda posijali su svoju božićnu pšenicu. Kao i sve aktivnosti do sada i ovu su prilagodili čaroliji božićne kemije. Pšenicu su posijali u kemijsko posuđe (epruveta, laboratorijska čaša, tikvica i lijevak), koje su vješto složili u kemijsku aparaturu.
Poznato je da Božić ne može proći ako se ne napišu božićne čestitke pune lijepih želja. S velikim zanimanjem, učenici su se upustili u avanturu pisanja neobičnih i kreativnih blagdanskih poruka korištenjem kemijskih pojmova.
Neke od blagdanskih poruka i želja glasile su ovako:
„Želim da ti Božić bude blistav kao šećerni kristal!“
„Želim da ti Božić bude sjajan kao kristali na boru u učionici kemije!“
„Želim da ti Božić donese svjetlost kao zapaljeni magnezij!“
„Želim ti sretan Božić i da u novoj godini nađeš nekoga tko će te činiti stabilnim kao što emulziju stabilnom čini emulgator!“
„Neka ti Božić i Nova godina donesu puno sreće i ljubavi kao što ima molekula!“
„Želim ti da se za ovaj Božić najedeš puno heterogenih smjesa tvari!“
„Želim da ti ovaj Božić bude sladak kao špinani šećer!“
“Neka ti ovaj Božić donese toliko topline koliko provodi bakar!“
„Želim ti puno poklona pod borom, onoliko koliko ima simbola u periodnom sustavu elemenata!“
„Želim da se ovaj Božić makneš od toksičnih ljudi kao voda od bakrovog(II) sulfata za vrijeme zagrijavanja modre galice!“
„Želim da ti ovaj Božić bude sjajan, a Nova godina burna kao reakcija cinka i sumpora!“
Provođenjem navedenih aktivnosti, učenici su se uvjerili koliko kemija može biti zabavna, kreativna i korisna, a oduševljenje je bilo još veće jer su saznali da svoje znanje kemije mogu primijeniti i u blagdansko doba i uživati u duhu božićne kemije.
Na radionici iz kemije održanoj 11. studenog 2022. godine, uz vodstvo profesorice Tajane Barna, 24 učenika sedmih i 8 učenika osmih razreda kreativno se zabavilo i pokazalo da, osim što su vješti u izvođenju pokusa, posjeduju i kuharske vještine.
Cilj radionice bio je povezati kemiju sa svakodnevnim životom te izvođenjem pokusa i pečenjem palačinki potaknuti učenike na spoznaju da je znanje kemije primjenjivo i korisno u svakodnevnom životu te da primjena kemije daje učenju kemije često izgubljeni smisao.
Kako bi se učenici uvjerili da znanje kemije svakodnevno primjenjuju i u vlastitoj kuhinji pripremajući hranu i kolače, odlučili smo kuhinju premjestiti u učionicu kemije.
Učenici su tijekom izvođenja vrlo atraktivnog i zanimljivog pokusa pod nazivom „Crna mamba“ shvatili da su sve kemikalije, posuđe i pribor potreban za izvođenje pokusa, mogli pronaći u vlastitoj kuhinji te isti pokus izvesti samostalno kod kuće.
Na temelju promatranja tijeka i rezultata pokusa učenici dolaze do zaključka koja je tvar, korištena u pokusu, tajni sastojak za pripremu savršenih palačinki.
Dok su „Crne mambe“ rasle i izazivale čuđenje i divljenje, učenici su se okušali u vještini pripremanja palačinki. Vješto su pokazali da su pravi majstori u pripremanju, pečenju i okretanju palačinki u zraku.
Da su palačinke bile vrlo ukusne i da je prašak za pecivo stvarno tajni sastojak za savršene palačinke, uvjerili smo se jer su palačinke nestale u vrlo kratkom roku, a „zmije“ su uz pomoć sode bikarbone, koja je ujedno i temeljni sastojak praška za pecivo, rasle i rasle.
Autorica: Tajana Barna, prof. biologije i kemije
Učenici 7. razreda naučili su nešto novo!
20 učenika 7. razreda sudjelovalo je na poučnoj radionici iz kemije održanoj 28. listopada 2022. godine.
Vrijedne kemičarke su si opet dale truda pa su zajedno sa svojom nastavnicom Tajanom Barna osmislile i organizirale radionicu iz kemije pod nazivom „ADITIVI“.
Cilj radionice bio je otkriti što su aditivi, gdje se koriste, kako se označavaju i kakav utjecaj imaju na ljudsko zdravlje.
Prije istraživanja i provođenja radionice 20 učenika 7. razreda odgovaralo je na kratku anketu. Analizom rezultata provedene ankete, zaključeno je da nitko od učenika nije čuo za aditive i E-brojeve. Svi učenici smatraju da hrenovke nisu zdrave i da nije svaki dan zdravo jesti instant juhu iz vrećice. Desetero učenika zna za što se u prehrambenoj industriji koriste konzervansi, a da su pekarski proizvodi zdravi smatra troje učenika.
Kako bi učenicima omogućili sudjelovanje u radionici i olakšali provođenje zadataka, kemičarke su, svaka svojoj skupini, objasnile što su aditivi, kako se dijele i koja je njihova uloga u prehrambenim proizvodima te zašto se označavaju E-brojevima.
Nakon kratke edukacije, učenicima je postavljeno istraživačko pitanje: Kako aditivi utječu na zdravlje ljudi? Učenici su iznosili svoje mišljenje o utjecaju aditiva na ljudsko zdravlje i postavili svoju hipotezu: Aditivi imaju negativan utjecaj na ljudsko zdravlje.
Kako bi došli do odgovora na istraživačko pitanje i provjerili točnost svoje hipoteze, učenici su krenuli u istraživački pohod. Naoružani popisom svih aditiva, a posebno onih koji su štetni za ljudsko zdravlje, proučavali su deklaracije na ambalaži različitih prehrambenih proizvoda (Smoki, čips, gumeni bomboni, pekarski proizvodi, gotove juhe iz vrećica, sokovi, pašteta, hrenovke, gotove salame…) i provjeravali koji aditivi su dodani proizvodu. Proučavali su i otkrili ulogu svakog otkrivenog aditiva. Istražili su u koju skupinu spadaju navedeni aditivi (konzervansi, emulgatori, pojačivači okusa, sladila, boje, stabilizatori…), koja im je namjena i kako utječu na ljudsko zdravlje. Kako bi rezultati istraživanja bili zabilježeni, učenici su u tablicu upisivali nazive prehrambenih proizvoda, nazive aditiva i E-brojeve koje navedeni proizvodi sadrže te imaju li štetno djelovanje na ljudsko zdravlje. Naravno, u tome su im vješto pomagale kemičarke ne štedeći svoje savjete.
Nakon pregledanih deklaracija prehrambenih proizvoda i zabilježenih podataka u tablice, učenici su u skupinama izrađivali plakate. Lijepili su ambalažu prehrambenih proizvoda na hamer papir i uz svaki proizvod zapisali njemu pripadajuće aditive i E-brojeve.
Na kraju istraživanja, učenici su na temelju izloženih popunjenih tablica i prezentiranih plakata zaključili da veliki broj prehrambenih proizvoda koje kupujemo i svakodnevno konzumiramo sadrži aditive, a veliki broj korištenih aditiva je štetan za ljudsko zdravlje.
Učenici su s radionice otišli nasmijani i zadovoljni jer su naučili nešto novo i korisno.
Na kraju uspješno provedene radionice kemičarke su se počastile domaćim mandarinama, sigurne da u njima nema aditiva. A jesu li i čime su špricane? To je tema neke druge radionice.
Učenici 7. i 8. razreda uz vodstvo prof. kemije Tajane Barna sudjelovali su na edukativnoj i zanimljivoj radionici, održanoj 14. listopada 2022. godine. Učenice osmih razreda zajedno sa svojom nastavnicom osmislile su radionicu pod nazivom „Alkemija“ za učenike sedmih razreda. Osmislile su, kreirale i napisale pozivnicu za radionicu, odabrale animiranu video priču o Barbari Celjskoj, osmislile i napisale kreativne i edukativne igre za učenike, osmislile kostim i dramski prikaz Barbare Celjske te sudjelovale u uređenju učionice u duhu alkemije. Učenici sedmih razreda istraživali su o alkemiji i alkemičarima te napisali seminarski rad u obliku PowerPoint prezentacije na temu „Alkemija“. Gledali su i slušali animiranu priču o Barbari Celjskoj, igrali igre asocijacije i detekcije.
Cilj radionice bio je upoznati učenike s alkemijom i hrvatskom alkemičarkom Barbarom Celjskom.
Na početku radionice razgovarali smo o istraživanju o alkemiji i alkemičarima koje su učenici 7. razreda proveli tijekom rujna te o načinu pisanja i kreiranja seminarskog radu u obliku PowerPoint prezentacije na temu „Alkemija“ na temelju njihovog istraživanja.
Učenicima su predstavljeni najbolje napisani seminarski radovi, iako je bilo jako teško odabrati koje radove prezentirati jer su se svi učenici jako potrudili i vrlo edukativno i kreativno napisali svoj rad. Učenici su istražili i napisali u svom radu značenje i povijest alkemije, ciljeve alkemije, prepoznali simbole alkemije, izdvojili najpoznatije alkemičare te najpoznatiju hrvatsku alkemičarku Barbaru Celjsku u našim krajevima poznatu pod nazivom Crna kraljica.
Na temelju provedenog istraživanja učenicu su spoznali razlike između alkemija i suvremene kemije, upoznali se s značenjem i važnošću pojmova kamen mudraca i eliksir života te zaključili da su značenje i povijest alkemije još uvijek prilično neistraženo područje.
Na fotografijama možete vidjeti izdvojene primjere kreativnih i edukativnih učeničkih prezentacija.
Eleonora Anić, 7.a
Marta Grbeša, 7.a
Borna Bencarić, 7.a
Ante Brnić, 7.b
Lara Abramović, 7.c
Učenici 7. razreda svoje istraživanje su zaokružili sudjelovanjem na edukativnoj i zanimljivoj radionici koju su za njih pripremile učenice 8. razreda.
Prvo su slušali i gledali zanimljivu animiranu video priču o Barbari Celjskoj.
Obogaćeni informacija iz priče sudjelovali su u najzanimljivijem dijelu radionice, igri detekcije. Smišljanjem i postavljanjem pitanja pogađali su zagonetnu osobu Barbaru Celjsku, najpoznatiju hrvatsku alkemičarku, koju su predstavile tri učenice 8. razreda - Gala Vitez, Martina Čagalj i Ana Bošnjak. Na temelju točnih odgovora, koje je davala samo jedna učenica, učenici su zaključili koja učenica predstavlja pravu Barbaru Celjsku.
Kroz zadnju igru, igru asocijacije učenici su ponovili sve što su naučili o alkemiji i Barbari Celjskoj.
Radionica je bila zanimljiva i edukativna, a učenici su se lijepo zabavili i uživali u čarima davnih mističnih vremena.
« Travanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |