Učiteljica Marica Brzica i kolega Luka Femec su osmislili i proveli istraživanje na državnoj razini na temu "Razina stresa i slobodno vrijeme odgojno-obrazovnih djelatnika".
U istraživanju smo uspoređivali stavove odgojno-obrazovnih djelatnika iz redovnih sustava, zaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji, sa stavovima kolega koji su zaposleni u posebnim skupinama učenika s teškoćama, a rade u Koprivničko-križevačkoj županiji. Rezultate istraživanja smo objavili na službenim web stranicama naših škola, a i na međunarodnoj konferenciji pod nazivom: IX. international (Croatia, Italy, Macedonia, Montenegro, Slovenia) Employee health promotion in education.
O čemu se radi u istraživanju, možete pročitati pod OPŠIRNIJE.
Danas kada su pred odgojno-obrazovne djelatnike stavljeni mnogobrojni izazovi suvremenog učenja i poučavanja, neupitno je i povećanje razine stresa te narušavanje mentalnog zdravlja. Vrlo često u razredima postoji veliki broj učenika, a slijedeći trendove inkluzivnog i univerzalnog obrazovanja i velik broj učenika s teškoćama u razvoju i darovitih kojima je potrebna dodatna individualizacija nastavnih sadržaja te prilagodba u skladu s njihovim sposobnostima. S druge pak strane, uloga i zahtjevi roditelja s godinama se mijenjaju te pozitivna suradnja s njima podrazumijeva razvijanje vještina komunikacija kako bi se ostvario željeni partnerski odnos. Nadalje, razvojem digitalnih tehnologija te uvođenjem službenih dokumenata u e oblik, suvremeni nastavnik primoran je slijediti i unaprjeđivati svoje informacijsko-tehnološke kompetencije kako bi mogao pratiti i izvršavati svoje administrativne poslove vezane za vođenje pedagoške dokumentacije. Iz svih navedenih razloga kreiran je anketni upitnik s ciljem ispitivanja trenutnog stanja i mentalnog zdravlja hrvatskih učitelja te aktivnostima slobodnog vremena u kojima sudjeluju, a pomažu im u nošenju sa stresom i jačanju obrambenih mehanizama u svakodnevnim profesionalnim izazovima. Cilj ovog rada je predstaviti rezultate istraživanja koji prikazuju povećanu razinu stresaodgojno-obrazovnih djelatnika, nedovoljnu razinu stručne podrške, izazove u radu s učenicima s posebno odgojno-obrazovnim potrebama, otežanu komunikaciju i nerazumijevanje roditelja te povećanu količinu administrativno-tehničkih i razredničkih poslova. Načini provođenja slobodnog vremena i nošenja sa stresom, vrlo često su povezani s osobnim financijskim mogućnostima, a najčešće aktivnosti su one povezane s članovima obitelji, prijateljima, sportom i rekreacijom. Iz svega navedenog može se zaključiti kako je trenutno mentalno zdravlje suvremenih učitelja narušeno te je potrebno formirati stručne podrške, profesionalnu intervenciju i superviziju te dodatno motivirati učitelje kako ne bi došlo do sindroma profesionalnog izgaranja.