preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Vladimir Nazor" Đakovo

Login
STEM projekt

"Zajedno za zelenu, konkurentnu i uključivu Europu"

"Hrvatska i Norveška snažnije uz STEM"

"RaSTEMo zajedno za prosperitetnu budućnost"

Smart Light Bulb GIFs - Find & Share on GIPHY

            

 

Visit data.eeagrants.org and explore results from the EEA and Norway Grants. 

VIRTUALNA KNJIŽNICA
OŠ "VLADIMIR NAZOR" 
ĐAKOVO

  

E-sigurnost

 

 

 

 

VRIJEME

 

 

 

 
 
 
 
 
 
Anketa
Ovu školsku godinu namjeravam završiti s:





 

 

 

 

 

 

ŠKOLSKI INKLUZIVNI DOKUMENT

 

Kalendar
« Rujan 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Vijesti iz CARNet-a
Korisno

PSIHOLOG U ŠKOLI

Stručni suradnik psiholog: Karmen Galić, prof.

Radno iskustvo:  22 godine

Radno vrijeme :   8  -  14    ili    13  -  19 h

                           Srijeda:    10  -  16 h

                           Ponedjeljak i petak: parna smjena  (2.,4.,6.,8. r.)

                           Utorak i četvrtak: neparna smjena  ( 1.,3.,5.,7. r)

 

Telefon stručne službe: 031 813 685

 

Kontakti i informacije: možete me kontaktirati telefonski,

                                -  putem razrednika

                                -  osobno, u uredu psihologa

                                - u sklopu informacija učiteljica i razrednika, prema dogovoru

 

           Dragi roditelji i učenici!

           Naše upoznavanje i druženje započinje već prije nego što vaše dijete postane učenik. Upoznajemo se prilikom pregleda za upis u prvi razred. Oni su važni jer obilježavaju trenutak kada je vaše dijete spremno za polazak u školu.

           Kroz prvi razred zajedno pratimo dijete, sad već učenika u njegovom radu i napredovanju. Usvajanje gradiva je bitno, ali bar jednako toliko je važno i emocionalno i socijalno sazrijevanje. Upoznajemo se, družimo, razgovaramo, učimo rješavati probleme u učionici i izvan nje. Djeca obično rado dolaze u sobu za razgovor, druženje i rješavanje problema.

        U razrednoj nastavi je važno usvojiti temelje budućeg školskog rada – učenja, a temelj učenja je uspješno savladavanje vještine čitanja. Zato čitanju, navici, tehnici, brzini i razumijevanju posvetimo veliku pažnju.

 (Nađite uvijek vremena za priču i razgovor s djetetom, što prije i što češće.)

Rastemo zajedno. Rješavamo i učimo rješavati probleme koje nosi odrastanje.

Stvaramo osobna i razredna pravila. Učimo poštovati različitosti. Pomagati drugima.

A kada nešto pođe „krivo“ tu smo kako bi pomogli, razumjeli, poboljšali, naučili.

Razred je važna zajednica, razred je prava „škola života“, suživota, tolerancije, prijateljstva, opraštanja. Kroz teškoće i sukobe ponekad, djeca rastu i sazrijevaju.

U petom razredu moraju se još više osamostaliti i usvojiti tehnike učenja značajne za buduće školovanje. Moraju se razvijati. Ali, nije svima isto.

Neuspješan učenik individualizacijom može postati uspješan…

Prateći dijete od ulaska u školu pa do kraja osmog razreda, shvaćamo da to nije lak put. Osvrnuvši se na taj put, često puta vidimo, da je gotovo nužno da se pojave poteškoće i krize.

U školi vidimo što vi možda ne vidite. Vi vidite ono što mi ne možemo. Zajedno vidimo i možemo više. Ponekad i puno više.

       Pružiti djetetu podršku na putu njegovog zdravog odrastanja.

 

       Moguće teme, prijedlozi ili, jednostavno ono što bi vas moglo zanimati:

 

         -  ŠKOLSKI NEUSPJEH IMA RAZLIČITE UZROKE -      

 

        -  MOJE DIJETE SLABIJE ČITA -                    

 

         - ŠTO JE DISLEKSIJA? –                       

 

        -  NEMIRAN JE, IMA LI   A D H D ? -          

 

        -  STRAH JE NORMALAN -                    

 

        -  IMA PROBLEMA S MATEMATIKOM   -      

 

        -  MUČE GA SLOVA -                             

 

        - TEŠKO SE KONCENTRIRA -              

 

        -  NEMIRAN JE  -                                

 

         - MISLIM DA MU SE SAMO NE UČI  ?!  -

 

        - JE LI SAMO NEUREDAN ILI ?.....        

 

        – U ČEMU JE NAJBOLJI? –

 

        -  KAKO IZABRATI ZANIMANJE? –          

 

        -  KADA I ZAŠTO PRILAGODBA PROGRAMA? –

 

   -  KAKO OJAČATI SAMOPOUZDANJE DJETETA? –

 

   -  KAKO POTAKNUTI SAMOKONTROLU? -                       

 

   -   ŠTO SU PSIHOSOMATSKE SMETNJE? –

 

   -   POŠTUJE LI PRAVILA ZAJEDNICE? –

 

   -  MISLIM DA JE MOJE DIJETE DAROVITO -

 

        - KAKO REAGIRA NA STRESOVE ? -

 

   -   MOJE DIJETE LOŠE PIŠE, JE LI TO DISGRAFIJA?  -

 

        -  ČESTO JE NEPOSLUŠAN I PRKOSAN -

 

         -  SVAKO DIJETE TREBA POTICAJE –

             (najviše upravo ona djeca kod kojih je nešto krenulo u krivom smjeru)

 

   Neka odlazak psihologu bude pozitivno iskustvo za sve: osjećaj suradnje, podrške, razumijevanja problema, traženja rješenja, stjecanja znanja i vještina, povjerenja koje se razvija između roditelja, djeteta i škole.

   Za bolje rješavanje životnih i školskih problema koji nas svakodnevno okružuju.

 

Jer, „cilj života nije savršenstvo,

Cilj života je trajni proces usavršavanja,sazrijevanja i unapređivanja.

 

Ako tome težimo sigurno smo na pravom putu. I zapamtite: nema toga kuhara koji nije bar jednom presolio juhu.

 

I jedna vježba za kraj: ( za sve i za svakoga):

 

Nažalost, istina je da bolje pamtimo negativne događaje (oni su važni), zato svake večeri prije spavanja podsjetite sebe i svoju djecu na one dobre i pozitivne, pa nabrojite po TRI DOBRE STVARI koje su se svakom od vas taj dan dogodile.

 

         TRI DOBRE STVARI DANAS:           _________________________

                                                          __________________________

                                                          __________________________

 

Pohvalite, komentirajte, smijte se zajedno, budite poticajni i vedri!

 

S vremenom, lakše ćete se nositi s posljedicama stresa i osjećat ćete obično -zadovoljstvo.

Okrenite misli prema dobrom u sebi, u svom djetetu…. I dogodit će se POZITIVNA PROMJENA, PREOKRET, POMAK….

 

Dakle, obično:“ Što si danas dobro učinio ?“ - može učiniti puno.

 

Zajedno, možemo pronaći put i do težih rješenja i odgovora na pitanje što još možeš učiniti uz moju pomoć i vlastitim snagama koje posjeduješ.

 

 

                                Sretno i uspješno odrastanje želi vam psihologinja.

 


Smjernice za lakše čitanje i učenje : 

 

 

 

 

 

 

Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
12 PRAVILA ČITANJA
Autor: Jasna Mikić, 21. 10. 2014.

                                                    ČITANJE JE JAKO VAŽNO
 
          Jedna od glavnih teškoća u radu s djecom koja imaju problema u usvajanju vještine čitanja je njihova slaba motivacija za vježbanje.Ne samo da nemaju dovoljno UPORNOSTI I MOTIVACIJE, nego u pravilu izbjegavaju čitanje kad god mogu.Neka djeca pristaju vježbati čitati samo pod roditeljskom prijetnjom. Njihovo je ponašanje potpuno razumljivo – vježbe su mukotrpne, a ne daju brze rezultate.
         Pomaci i napredak koji postižu uz pomoć logopeda mogu u razredu izgledati beznačajni  u usporedbi s napretkom dobrih čitača.Tako postaje jasna sama bit  slabe motivacije za vježbanje čitanja: vježbanje ne daje brzo željeni rezultat,teško je i dosadno i djeca ga izbjegavaju, a zbog neredovitog vježbanja i konačni rezultat je slabiji.
         Dobri čitači postupnim usvajanjem vještine čitanja, čitaju zbog ZANIMANJA za štivo i tako postupno i TRAJNO stječu i razvijaju MOTIVACIJU ZA ČITANJE.
         Slabi čitači ponavljaju dosadne vježbe čitanja kako bi naučili spajati glasove u riječi, razlikovati slova koja zamjenjuju,sami ispravljati pogrešno pročitano i slično. Zato je jedan od najvažnijih zadataka u planiranju pomoći djeci s teškoćama u čitanju ODRŽAVANJE I POBOLJŠAVANJE MOTIVACIJE ZA VJEŽBANJE
 
                     Ovdje je predloženo dvanaest načina pomoći: 
 

1. ZA VJEŽBANJE ODABERITE TEKST PREMA DJETETOVIM INTERESIMA.
 
Preporučuje se početi s lakšim tekstovima i onim koji su za otprilike dvije godine mlađi uzrast. Priča ili tekst treba odgovarati interesu djeteta (neka izabere samo).
 
 
 
2. VJEŽBANJE ČITANJA NE SMIJE BITI DRIL NEGO IGRA.
 
Bilježite uspjeh, ali i pogreške (da bi ih mogli ispravljati s djetetom).
To trebaju biti jednostavna i kratka pravila, kao u igri ili u sportu.
Jednostavno ih i prikažite, npr. danas je rezultat 50:4 za tebe (50 točno pročitanih riječi i četiri greške…)BRAVO! Možeš li još malo?
Hajdemo se poigrati s riječima koje sadrže B i D. Potraži slovo D…
Zaokruži slovo N…
 
 
 
3. VJEŽBE NE SMIJU BITI DUGOTRAJNE, NEGO UČESTALE I REDOVITE.
 
Najkorisnije i najbolje su svakodnevne vježbe. Vježbe trebaju trajati oko 20 minuta, +/- 5 ovisno o suradnji i prihvaćanju djeteta. U slučaju „teških dana“ ostanite uporni i nemojte preskakati čitanje, samo malo pojednostavite i skratite zadatak,a sutra je novi dan…
Potičite i pohvaljujte svaki napredak, ne ističite greške, ali ih zabilježite pa ćete raditi na njihovom polaganom ispravljanju.
Ako dijete posjećuje logopeda, vježbajte po njegovim preporukama,a savjetujte se s učiteljicom i psihologom / pedagogom škole.Pratite napredak.Važno je u školu donijeti nalaz logopeda, jer je djetetu potrebno da svi s njim rade na preporučen način, a logoped je za to najstručnija osoba.
 
 
 
4. REZULTATI SE MORAJU MJERITI I DIJETE IH STALNO TREBA ZNATI
 
Najkorisnije je kada dijete zajedno s logopedom ili roditeljem bilježi, ucrtava ili lijepi sličice – čestitke za pročitano i za napredak.
To može biti u bilježnici za vježbanje ili na kartončiću veselo obojanom ili ukrašenom po želji djeteta. Radujte se svakom i najmanjem napretku.Bravo, danas si pročitao 10 rečenica…
 
 
 
5. ZA VRIJEME ČITANJA HVALITI I ODOBRAVATI SVAKI I NAJMANJI USPJEH I NASTOJANJE.
 
Izbjegavati kritike, prijetnje slabim ocjenama. Čitanje završiti tako da je dijete u nečemu uspjelo (poznati, lakši zadatak, kraće riječi)
 
 
 
6. MOTIVACIJA ZA VJEŽBANJE ČITANJA TREBA BITI USMJERENA NA ČITANJE KAO AKTIVNOST KOJA JE SAMA PO SEBI ZABAVNA.
 
Vježbe čitanja djeca najbolje prihvaćaju kada su im zanimljive i bliske igri. Čitajte djetetu, tražite da nastavi kada je zanimljivo, tražite riječi u tekstu, tražite sličnosti i razlike, rimu…
 
 
 
7. CILJ VJEŽBI MORA BITI REALNO POSTAVLJEN.
 
Cilj se za svako dijete postavlja prema njegovom stvarnom problemu u čitanju. Konačni cilj potrebno je podijeliti na nekoliko manjih lakše ostvarivih ciljeva. Uvijek treba početi od onoga što dijete može.
Mogući ciljevi: povećati brzinu čitanja, spajanje glasova, prepoznavanje glasova, razlikovanje, ispraviti zamjene (neki od ciljeva zahtijevaju pomoć logopeda).
 
 
 
8. I RODITELJI I PROFESIONALNI POMAGAČI TREBAJU IMATI  NA UMU DA JE POSTUPAK ZA OTKLANJANJE POTEŠKOĆA UČITANJU DUGOTRAJAN PROCES.
 
Najkraće razdoblje iznosi nekoliko mjeseci, a postignuti rezultati brzo se gube ako se vježbanje potpuno prekine nakon početnih rezultata,ili ako se vježba samo ponekad.
 
 
9. ZNAČAJNI POKAZATELJI NAPRETKA SU:
 
- čitanje bez slovkanja
- točno čitanje
- samostalno ispravljanje pogrešaka
- odustajanje od čitanja „napamet“
- čitanje rečenica
- uvažavanje rečeničnih znakova,
- pojava spontanog interesa za čitanje
 
Kada dijete čita, a da nitko to od njega nije tražio, vrijeme je za slavlje bez obzira koliko doista točno i brzo čita.Zato je od najveće važnosti da dijete ima izvore sadržaja koji bi ga mogli zanimati (priče, časopisi,križaljke,igre riječima…)
 
 
10. KADA DIJETE POSTIGNE CILJ KOJEM SMO TEŽILI NE TREBA PREKINUTI PRAĆENJE I POTPORU KOD KUĆE, U ŠKOLI, KOD LOGOPEDA
 
Sada je potrebno održati interes za čitanje, naći zanimljive sadržaje, čitati s djetetom,posuđivati knjige iz knjižnice.
Čitanje treba postati AKTIVNOST ZA RAZONODU, način provođenja slobodnog vremena. 
 
 
11. “ZLATNO PRAVILO“ ZA RODITELJE:
PRISILA, GRDNJE, KAŽNJAVANJE DJETETA ZBOG LOŠEG ČITANJA ODBIJAJU DIJETE OD ČITANJA
 
Ako dijete još ne može samo čitati duže tekstove (iako mislite da bi trebalo),pomognite mu savladati pojedine dijelove: neka samo čita dio zadanog teksta, a onda nastavite vi, a ono neka prepriča, pričajte  o tome. Zatim dijete opet može pročitati dio i tako do kraja. Ne radite umjesto djeteta, ali mu pomognite, a istovremeno ga morate uključitiu aktivnost do mjere u kojoj ono to trenutno može. Sve preko toga izazivat će otpor.Slabiji čitači se često „prepadnu“ gusto tiskanih stranica. Prekrijte dio i neka dijete čita dio po dio,ako dijete nikako nije moglo pročitati sve i to je uvijek tako,posavjetujte se s učiteljicom o poticajnom čitanju i glavnim dijelovima teksta koje će dijete naučiti,jer teško je čitati pred razredom…
 
 
12.  „ZLATNO PRAVILO“ ZA POMAGAČE: NIŠTA NIJE TAKO MOĆNO U MOTIVIRANJU ZA USPJEH KAO USPJEH SAM.
 
Ciljeve postavljajte tjedno. Dugoročnije možete planirati na temelju tjednog napretka. Jedan dan u vježbanju čitanja predstavlja malu kap. Zato, budite uporni, bit će boljih i lošijih dana, ali ćete iz tjedna u tjedan uočavati napredak. Vježbe čitanja i čitanje kao takvo da bi dijete saznavalo nešto zanimljivo, trebaju za posljedicu imati lakše i uspješnije čitanje, ali i razvijanje dječjeg samopoštovanja.
                               
 
                 
Prema uputama mr. Nade Anić priredila psihologinja Karmen Galić
 
 
 
 
PREPORUKE RODITELJIMA „ZA BOLJE ČITANJE“
 
 
1.Odredite svaki dan „vrijeme za čitanje“: 10 - 20 minuta.
 
2.Neka dijete čita na glas, slušajte ga sa zanimanjem, čitajte dio teksta vi,dio dijete, postavite mu pitanja, razgovarajte, potičite…
 
3.Odredite kraći, zanimljiv sadržaj za čitanje ili jednostavno dio teksta iz čitanke. Dobro je potaknuti interes djeteta za čitanjem o nečemu što voli.
 
4.Odredite poticaje i pravila, mislite pozitivno: potičite i pohvaljujte dijete za trud, pokušajte biti vedri i poticajni (iako mu za sada „ne ide“).
 
5.Vodite „dnevnik čitanja“zajedno s djetetom, u 1. razredu vi, kasnije uključite dijete.
 
6.Bilježite „točke napretka“ (1 tjedan, 2 tjedna, mjesec dana)
          Pogledajte u dnevnik što se dogodilo?
          Što ste uočili kao teškoću?
          Što ste uočili kao poboljšanje?
          Što se popravilo, a što nije?
          Kako postupiti? Trebate li savjet i od koga?
          Bilježite i ostala svoja zapažanja.
 
7.Redovito surađujte s učiteljicom, psihologom, logopedom
 
 
PREPORUČUJE SE VODITI DNEVNIK ČITANJA (nije teško, a može značiti puno)
 
DNEVNIK ČITANJA:
 
Dnevnik čitanja je bilježnica ili notes u kojeg bilježite:
 
Datum čitanja__________
 
Naziv teksta____________
 
Vrijeme i trajanje čitanja__________(neka dijete bude odmorno i raspoloženo)
 
Cilj rada s djetetom______________ (OZNAČITE:brzina čitanja, spajanje glasova,manje pogrešaka,bolje razlikovanje pojedinih glasova (slova) sastavljanje riječi,izražajno čitanje,razvijanje interesa za čitanje, bolje razumijevanje pročitanog. Ne zaboravite, cilj vam je uvijek i da dijete ZAVOLI čitanje.)
 
Koliko riječi (rečenica) je dijete pročitalo_____________________.
 
Uočene karakteristike čitanja: brzina, tečnost, točnost, teškoće spajanja, koje  riječi (slogove) čita bez teškoća, a koje mu predstavljaju teškoću, ponekad ili redovito (UKRATKO ZABILJEŽITE,bit će dragocjena informacija.)
 
Dnevnik čitanja možete voditi samostalno kao pomoć djetetu u čitanju ili uz vježbe logopeda, kao dopunu i dodatak. Ne zaboravite, čitati treba često, ma koliko malo to bilo odjedanput!
 
 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju