Osnovna škola Zorke Sever

Ta je spilja bogata kalcitnim sigama, stupovima i stalaktitima. Tamo su pronađeni ostaci kostiju spiljskog medvjeda (Ursus spelaeus), a danas u njoj živi šest stenoendemičnih vrsta (uski endemi kvarnerskog prostora). Osim endemičnih vrsta, tamo žive i puževi, stonoge i šišmiši. Vodič je ispričao i nekoliko zanimljivosti o ovoj spilji. Naime, ime je dobila po blagu koje su, prema pričama lokalnih stanovnika, sakrili u spilju lokalni gusari, ali ono nikada nije pronađeno. Ljudi su se potpisivali na površine unutar spilje, a najstariji grafit potječe iz 1859. godine. Na pojedinim su stalaktitima i stalagmitima vidljivi crni tragovi čađe od baklji, a neki su oštećeni jer su pojedinci smatrali kako mogu zaraditi na prodaji komadića stalaktita i stalagmita. Spilja se sastoji od nekoliko podzemnih prostora, a to su Velika dvorana, Dvorana s mostovima i Čimpresna dvorana.

Nakon obilaska Biserujke, uputili su se brodom na otok Košljun. Taj je otok poznat po franjevačkom samostanu u kojem žive samo četvorica franjevaca. Na samom pristaništu otoka, nalazi se kip svetoga Franje i vuka koji mu daje šapu. Legenda kaže kako je vuk jeo stoku koju su uzgajali stanovnici jednoga sela i kako se stanovništvo obratilo svetom Franji za pomoć. Sveti Franjo je pronašao vuka i razgovarao s vukom koji ga je u potpunosti razumio. On mu je rekao kako će mu seljani osigurati dovoljno hrane, ali zauzvrat ne smije klati njihovu stoku. Vuk je poslušao i u znak dogovora dao svetom Franji šapu. Uz crkvu i samostan, na Košljunu se nalaze i četiri muzeja: Arheološki, Sakralni, Etnografski i Prirodoslovni. U Arheološkome su muzeju izloženi primjerci iz prapovijesti i antike s područja otoka Krka. Sakralni je muzej smješten u crku svetog Bernardina Sijenskoga te se tamo nalaze liturgijski primjerci iz gotike, renesanse i baroka, ali i slikarska djela hrvatskih i talijanskih slikara. Etnografski muzej sadrži etnografske predmete s područja otoka Krka. Tako su tamo izložene narodne nošnje, tkalački stan, posuđe, alat i stroj za šivanje, ali i preparirane životinje (udav iz Kostarike, janje s dvije glave i janje s jednim okom). Zanimljiva je i numizmatička zbirka koja sadrži novčane valute iz nekadašnjih i sadašnjih europskih, ali i svjetskih zemalja (Španjolske, Prve i Druge Jugoslavije, Srbije, Meksika, SAD-a, Kube, Kine...). Prirodoslovni muzej sadrži zbirku fosila, koralja, minerala i spužvi te rad franjevca Bernarda Barčića koji je istraživao košljunski biljni svijet.

Nakon obilaska Košljuna, uputili su se na Krk u Bašku gdje su ručali u restoranu uz obalu, a onda je uslijedilo kupanje na baškoj plaži koja, iako je vrvila stranim turistima, nije imala hrabre plivače osim naših učenika.

Posljednje odredište bio Jurandvor u kojem se nalazi crkva svete Lucije. Ta je crkva izuzetno važna jer je u njoj pronađena Baščanska ploča, najstariji i najpoznatiji glagoljski natpis koji potječe iz XI. stoljeća. Danas se original nalazi u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu dok se kopija nalazi u toj crkvi. Važnost ovoga spomenika jest u tome što se na njemu, na narodnome jeziku po prvi put spominje ime hrvatskog vladara kralja Zvonimira koji daruje zemljište crkvi svete Lucije. U gornjem dijelu spomenika se nalazi jedanaest

isklesanih ukrasa u obliku lista vinove loze što obilježava stoljeće u kojem je nastalo, a tekst je uklesan prijelaznim oblikom iz oble u uglatu glagoljicu. Uz ovu Baščansku ploču, postojala je i druga Baščanska ploča koja nije očuvana već su pronađeni samo njezini dijelovi koje nazivamo Jurandvorskim ulomcima od kojih se dva nalaze u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu, a treći je nestao u XIX. stoljeću.

Oduševljeni viđenim, šestaši su se u kasnim popodnevnim satima autobusom uputili prema Popovači.