Školski vrt se nalazi sa južne strane školske zgrade. To je maleni, suncem okupan kutak koji ima vrlo dugu tradiciju postojanja, jer Srednja škola Donji Miholjac obrazuje učenike u poljoprivredi više od 100 godina. Počeci obrazovanja sežu još iz razdoblja postojanja poljoprivredno-mašinske škole. Tijekom proteklih godina vrt je imao različite vizure, mijenjao se, kako prema potrebama nastave, tako i prema idejama i projektima učenika i nastavnika. Izgradnjom nove školske zgrade, vrt je također, većim dijelom bio pretvoren u gradilište, te mu je bila potrebna obnova i rekonstrukcija. Vrijednim radom učenika, te kroz razne projekte, školski vrt polako dobiva svoj novi izgled. Važnost vrta i vrtlarenja u obrazovanju i odgoju mladih ljudi ima višestruke prednosti. Osim što služi za potrebu praktične nastave, u vrtu učenici imaju priliku za neposredno upoznavanje održivog suživota s prirodom te za upoznavanje s procesima koji se događaju u prirodi. Na taj način razvijaju svoju pripadnost i ovisnost o prirodi te se imaju mogućnost razviti u ekološki osviještene osobe. Vrt je mjesto gdje učenici upoznaju prirodne procese, život biljaka, od sjemenke do ploda, kroz sva godišnja razdoblja. Kroz sve faze, od pripreme i obrade tla, preko sjetve , sadnje i njege biljaka, imaju mogućnost razvijati osjećaj zadovoljstva stvaranja nekog novog oblika života prirode. Školski vrt potiče učeničku znatiželju i poticaj je učenju te pozitivno utječe na trajno pamćenje kroz unutarnju motivaciju i praktičan rad.

Agrometeorološka stanica Pinova Meteo

Poljoprivredna proizvodnja najviše ovisi o vremenskim uvjetima, konstantno je pod utjecajem oborina, temperatura, vjetra, sunčevog zračenja, relativne vlage zraka, vlage tla i dr. Shodno tome mnogo puta smo se pitali neka od sljedećih pitanja...

• Da li je temperatura i relativna vlaga zraka pogodna za zaštitu?
• Kolika je bila minimalna temperatura ovu noć?
• Kolika je temperaturna suma na današnji dan?
• Ima li opasnosti od mraza?
• Kada su bile zadnje oborine i koliko je oborina palo?
• Je li bilo oborina u nasadu?
• Mogu li ući u nasad s mehanizacijom s obzirom na oborine?
• Koliko je oborina palo u zadnjih 30 dana ili u cijeloj tekućoj godini?
• Je li tlo smrznuto? ako da, do koje dubine?
• Je li vjetar u nasadu prejak za zaštitu?
• Da li je na cvatnju utjecao vjetar? ili možda preniska relativna vlažnost zraka?
• Koliko je dugo list vlažan i da li je došlo do infekcije u nasadu ili polju?
• S obzirom na trenutak infekcije, stignem li u zaštitu s kontaktnim sredstvima za zaštitu bilja?
• Koja je vlažnost tla na 40 cm?
• Do koje dubine su oborine penetrirale u tlo?
• Trebam li navodnjavati i s kojom količinom vode?

​  

Mnogi odgovori na pitanja koja su postavljena gore, utječu na planiranje i izvedbu agrotehničkih operacija. Ako se donese pogrešna odluka, ona će se negativno odraziti na kvalitetu i kvantitetu krajnjeg proizvoda. Ispravnom odlukom preciznije i pouzdanije izvodimo agrotehničke operacije time štedimo na repromaterijalima, vremenu i energiji, što dovodi do uštede novaca i smanjenom pritisku poljoprivrede na okoliš. Korištenjem ove agrometeorološke stanice nema potrebe za ručnim prikupljanjem, obradom i analizom podataka. Uz stanicu se dobivaju računalna i mobilna aplikacija preko koje imamo pristup podacima iz nasada. Stanica preko dana električnu energiju dobiva putem solarnog panela, dok kroz noć radi na baterije koje se danju pune. Pinova Meteo stanica kontinuirano prikuplja podatke svakih 10 minuta te ih šalje svakih pola sata ili sat vremena (moguće češće i rjeđe) putem GPRS veze. Podaci odlaze na servere te kada korisnik pristupi PinovaSoft aplikaciji, ona automatski povlači podatke te ih obrađuje, sprema i prikazuje u jednostavnom i preglednom obliku.

Kod stanice mogu se izabrati senzori za mjerenja slijedećih parametara:

• Temperature zraka (°C)
• Relativne vlage zraka (%)
• Količine padalina (mm/m²)
• Prisutnosti vlage na listu (%)
• Temperature u zoni biljke (°C)
• Temperature tla (°C)
• Brzine vjetra (m/s)
• Smjera vjetra (0-360°C)
• Globalnog zračenja (W/m²)
• Vlage tla (cb)
• Točke rosišta Dew Point (izračun) (°C)
• Evapotranspiracije (izračun)  (mm/m²)
• Maksimalan broj senzora po stanici: 8​

TKO SVE KORISTI  PINOVA METEO STANICU?

Agrometeorološku stanicu koriste voćari, vinogradari, povrtlari, rasadničari i ratari neovisno dali se radi o ekološkoj, integriranoj ili konvencionalnoj proizvodnji. Prognozni modeli biljnih bolesti od velike su pomoći kod planiranja zaštite biljaka. Poljoprivredni Fakulteti i instituti  bez informacija o mikroklimatskim uvjetima ne bi mogli provoditi svoja terenska istraživanja. Osim u  svrhu istraživanja agrometeorološka stanica i njezin prikaz podataka od velike su pomoći kod edukacije učenika i studenata. Proizvođači sredstva za zaštitu bilja također trebaju podatke o mikroklimatskim parametrima za testiranje svojih proizvoda  i savjetovanje svojih klijenata vezano uz primjenu sredstva.

Privatni savjetodavci i državna savjetodavna služba na temelju izmjerenih meteoroloških podataka objavljuju upozorenja i savjetuju svoje korisnike, koji dalje odrađuju agrotehničke operacije prema njihovim savjetima.

Mobilna aplikacija – Pinova mobile (primjeri prikaza na ekranu mobitela):

Mirisni kutak školskog vrta

Jedna od niza planiranih projektnih aktivnosti je formiranje ljekovito začinskih gredica. U povišene gredice posađene su menta, matičnjak, kadulja, neven, lavanda, smilje i druge aromatične biljke. Dio presadnica su učenici sami uzgojili, a dio presadnica je, kroz međuškolsku suradnju, donacija Poljoprivredne škole iz Osijeka. Osim što su nove biljke u vrtu posebna mirisna zelena oaza, te uljepšavaju školski vrt, one nas svake godine iznova darivaju čajevima i domaćim začinima. Ljekovito i začinsko bilje se može koristiti svježe, zamrznuto ili osušeno. Cijenjeno je u kulinarstvu, u ljekovite svrhe i u izradi kozmetike. Iako neke od začina krase predivni i atraktivni cvjetovi, ne treba zanemariti niti njihov osebujan miris, od limunastog mirisa matičnjaka, aromatične kadulje ili slatkastog mirisa kamilice koji vraća u djetinjstvo. Gredice aromatičnog bilja u školskom vrtu označene su poučnim pločicama koje su izrađene i postavljene kroz međusektorsku suradnju učenika strojarskih zanimanja i agrotehničara. Osim pločica s nazivima biljaka, učenici agrotehničari kroz vježbe svojih strukovnih predmeta izradili su edukacijsku knjižicu u obliku digitalne knjige kojoj posjetitelji školskog vrta mogu pristupiti preko ove poveznice. U nastavku pogledajte kako je izgledalo uređenje mirisnog kutka i izrada digitalne knjige.