Novi naslovi u fondu knjižnice
Autor: Danica Crnov, 30. 1. 2017.
Izabrali smo naslove za svačiji ukus: od knjiga za sate razonode, preko knjiga o kojima priča cijeli svijet te važnih naslova domaće proze,... Kako biste se lakše snašli i odlučili što prvo pročitati, donosimo kratak pregled sadržaja svake od njih, 
1. Coelho,Paulo: Špijunka
U svom novom romanu Špijunka Paulo Coelho oživljava fascinantan i misteriozan život Mate Hari: slavne plesačice orijentalnih plesova koja je šokirala i očaravala publiku, femme fatale i osobe od povjerenja mnogih bogatih i utjecajnih muškaraca svoga vremena, žene tajanstvene prošlosti koja je pobuđivala zavist pariških aristokratkinja i hrabro prkosila moralnim vrijednostima s početka 20. stoljeća. NJEZIN JEDINI GRIJEH JEST TAJ ŠTO JE BILA SLOBODNA I NEOVISNA ŽENA.
2.Matanović, Julijana: I na početku i na kraju bijaše kava
Bez priče se možda i može živjeti, kao što se može živjeti i bez kave, ali i priča i kava priskrbljuju životu ono nešto više. Spojiti čin ispijanja kave, pozivanja na kavu, s pričama o istinskim životima, i ugraditi u sve to i tjeskobu vezanu uz vrijeme u kojem poziv na kavu najčešće predstavlja prazan govor i skrivenu namjeru, može samo pripovjedačica kakvom je postala autorica uspješnica Zašto sam vam lagala, Knjiga od žena, muškaraca, gradova i rastanaka, Cic i svila, Samo majka i kći…
Pred vama je, prema riječima recenzenata, jedna od najboljih knjiga omiljene hrvatske spisateljice.
3.Šojat, Ivana: Unterstadt
Roman Unterstadt pripovijeda priču građanske obitelji njemačkih korijena u Osijeku od početka do kraja dvadesetog stoljeća kroz sudbine četiriju generacija žena – prabake, bake, majke i kćeri – gdje se isprepleću njihove propale iluzije, odgoj djece te povijesni događaji koji ih nemilice šibaju. Ivana Šojat-Kuči stvara svijet prepun detalja i nijansi, njezini glavni i sporedni likovi živopisni su, prepuni mana i vrlina, složeni i višedimenzionalni kakav je i sam život. Kroz likove žena u obitelji i sukob generacija autorica prikazuje svijet u kojem se često zahvaljujući bizarnim igrama sudbine i krivo odabranim kartama događaju najgore ili najbolje moguće stvari. No osnovna tema koja se provlači kroza sve generacije i sve likove skrivanje je od prošlosti, od događajâ, njihovo prešućivanje koje neminovno dovodi do trauma i nerazumijevanja.
4. Gavran, Miro: Nekoliko ptica i jedno nebo
Jedan vlak polazi s mostarskoga kolodvora daleke 1917. godine, drugi vlak polazi iz Nove Gradiške 1987.godine – sudbine junaka koji su u njima na neobičan su način povezane. Pratimo dvostruku ljubavnu priču i dramatične događaje u Hercegovini tijekom Prvoga svjetskog rata, kada je fra Didak Buntić pokrenuo akciju spašavanja gladne djece. Usporedno s time, upoznajemo mladića koji tijekom osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća počinje gubiti tlo pod nogama kada mu se snovi i stvarnost isprepletu.
Pred vama je priča o dubokoj sumnji i istinskoj vjeri, koja vas neće ostaviti ravnodušnima.
5. Papa Franjo: Božje je ime Milosrđe
Prva Papina knjiga-intervju Božje je ime Milosrđe postala je do sada nezabilježen izdavački hit koji obara rekorde prodaje u Hrvatskoj. Radi se o knjizi koja osvaja srca čitatelja i u kojoj se Papa u prisnom i prijateljskom razgovoru obraća svim ljudima na svijetu – onima unutar i izvan Crkve – koji traže smisao života, put mira i pomirenja, lijek za tjelesne i duhovne rane. Knjiga je istodobno objavljena na 21 jeziku, među kojima i na hrvatskome, a od utorka 12. siječnja dostupna je u 86 zemalja. Riječ je o knjizi koja se čekala s velikim nestrpljenjem, koja na osobit način obilježava Papin pontifikat, a daje poseban pečat Godini milosrđa koju je Papa nedavno proglasio.
6. Šojat- Kuči, Ivana: Jom Kipur
Četvrti roman Ivane Šojat-Kuči "Jom Kipur" dijalog je psihijatra Grgura Romića i hrvatskog branitelja s dijagnozom PTSP-a Josipa Matijevića. Pacijent je dobrovoljno ušao u liječničku ordinaciju. U mladome psihijatru vidi osobu s kojom može razgovarati i kojoj se može povjeriti. Njihovi susreti pretvaraju se u ritual važan i pacijentu i liječniku. Na pacijenta liječnik ima blagotvoran i pozitivan učinak. No ipak, svakodnevne seanse doktora Romića i branitelja Matijevića tek se uvjetno mogu nazvati dijalogom, pa čak i unutar psihijatrijske terapije kao takve.
Što liječnik zna o ratu? O prvim leševima koji su u čudnim pozama ležali na ulicama? O mirisu baruta u Vukovaru? O padu grada? O zarobljavanju? O odvođenju do autobusa pognutih glava, s rukama na leđima? O djeci i ženama koje vas pljuju kao ustaške koljače? O mučenjima u logoru Stajićevo? O zlostavljanjima u zatvoru u Nišu? Dijete u to vrijeme, liječnik je bio pošteđen rata. Studij medicine tu mu spoznaju ne može nadoknaditi. Psihijatar kao takav, ništa ne zna. Nitko ništa ne zna.
Uživajte u čitanju!
