Ekonomska škola Braća Radić

Mi jedemo odgovorno! (A vi?)

Idejni početak i namjera

Udruga Lijepa Naša prijavila se tijekom 2014. godine na natječaj Europske Komisije iz skupine DEAR (Development EducationandAwarenessRaising) te je zajedno s 9 zemalja članica EU osmišljen projekt koji se bavi zdravom i odgovornom prehranom - WeEatResponsibly, odnosno Mi jedemo odgovorno! (A vi?).

U projektu sudjeluje 9 zemalja (Češka, kao vodeći partner, Slovačka, Slovenija, Rumunjska, Bugarska, Poljska, Malta, Latvija i Hrvatska); 1800 učitelja, 550 Eko-škola i 65 000 učenika.

Ovim projektom želimo pokazati da hrana ima veliki utjecaj na ljude te inspirirati i motivirati djecu i mlade, njihove nastavnike i roditelje na pravilniju i zdraviju prehranu. U proizvodnji hrane vodi se „računa o potrošnji vode i uloženoj energiji, sprječavanju zagađenja tla, očuvanju biološke raznolikosti te zaštiti prirodnih značajki krajolika, kao i očuvanju tradicijskih i kulturoloških vrijednosti“. Pri pripremanju hrane naglasak je na očuvanju nutritivnih vrijednosti namirnica, dok je pri konzumaciji važno paziti na količinu i kvalitetu hrane koju unosimo kako bismo sačuvali vlastito zdravlje i produljili život.

Mi jedemo odgovorno u Ekonomskoj školi Braća Radić Đakovo

U Ekonomskoj školi Braća Radić Đakovo ove je školske godine pokrenut projekt Mi jedemo odgovorno! (A vi?). Na sjednici Nastavničkoga vijeća 28. rujna 2017. predstavljen je i usvojen plan aktivnosti projekta.

Za potrebe ostvarivanja projekta formiran je eko odbor te su dogovorena zaduženja pojedinih članova:

Osim eko odbora, u projekt su uključeni i učenici koji će svojim idejama i aktivnostima doprinijeti širenju svijesti o važnosti zdrave prehrane.

1. Analiza hrane u kućanstvu

Prva od niza aktivnosti bila je analiza hrane u kućanstvu, koja je ostvarena anketiranjem učenika i njihovih prehrambenih navika.

Anketa je rađena na uzorku od 10% učenika naše škole, a cilj je bio procijeniti prehrambene navike učenika te utvrditi mogućnost poboljšanja tih navika. U anketi su sudjelovali učenici od 1. do 4. razreda, a provele su ju Anamarija Gajgeri Mirela Fekete.

Na osnovi provedene ankete 92,31% učenika hranu uvijek kupuje u dućanu, 57,69% učenika hranu nikada ne kupuje na tržnici, a 79,31% nikada hranu ne kupuje direktno od proizvođača. Na temelju ovih rezultata zaključujemo da trebamo potaknuti učenike da hranu više nabavljaju na tržnici i direktno od proizvođača, a to namjeravamo učiniti posjetima OPG-u, sajmovima domaćih proizvođača, lokalnim tržnicama.

Samo 40% kućanstava prilikom kupovine hrane kupuje hranu označenu kao fair trade ili organsko te vodi računa da je hrana uzgojena što je moguće bliže mjestu prodaje. Zbog lošijeg poznavanja pojma organska hrana rezultat je ankete takav, međutim, odgovarajućom edukacijom želimo utjecati na promjenu stila života naših učenika.

Anketom smo također utvrdili kako 80% kućanstava kupuje hranu prema estetskom izgledu, „samo lijepe plodove“, a 87,50% kućanstava prilikom kupovine hrane ne gleda deklaraciju i sastav tog proizvoda. Ovim rezultatima potaknuti smo utjecati na kućanstva kako bi više pozornosti obratili na deklaraciju proizvoda, sastav proizvoda, a manje na estetski izgled.

60% naših učenika svaki dan jede meso, 44% naših učenika svaki dan jede povrće, a 46,15% svaki dan jede voće.  Upravo zbog tih pokazatelja odlučili smo pripremiti  predavanje i radionicu o utjecaju sirove hrane na organizam, u sklopu kojih će se organizirati i degustacija sirove hrane kako bismo učenicima približili takav način ishrane i probudili svijest o njenoj koristi za zdravlje.

Samo 28% naših učenika kode kuće doručkuje svaki dan, a 12% svaki drugi dan. Ova brojka vrlo je  poražavajuća jer svi znamo koliko je bitno doručkovati pa nam je poseban izazov i motivirati ih na uvođenje doručka u svoje prehrambene navike.

72% naših učenika zna skuhati jednostavnije obroke, poput jaja, juha, hrenovki, palačinki, tjestenina. Prema navedenom naši su učenici orijentirani na pripremu polugotove hrane pa bismo raznim radionicama htjeli učenicima približiti i pripremu složenijih obroka koji nisu nužno teži za pripremiti, ali su zato puno zdraviji za konzumiranje.

57,69% učenika uključenih u anketu rijetko baca neiskorištenu hranu. Taj je pokazatelj u svakom slučaju pohvalan jer tako pozitivno utječu na zaštitu okoliša te pokazuju visoku ekološku osviještenost.

38,46% učenika konzumira hranu kojoj je istekao rok trajanja ako misli da je još uvijek dobra za jelo.  58,33% ispitanika baca hranu jer se pokvarila, a 53,85% zbog isteka roka trajanja. Cilj našega projekta je, između ostaloga, i upozoriti učenike, s biološko-kemijske strane, na štetnost konzumiranja hrane kojoj je istekao rok trajanja.

73,07% učenika smatra kako jako može utjecati na svijet promjenama u navikama pripravljanja i konzumiranja hrane. Učenici su vrlo optimistični, a s obzirom da su to mladi ljudi koji trebaju svojim navikama utjecati na nadolazeće generacije, smatramo da ih trebamo podržati u svakom njihovu nastojanju da pridonesu bilo kakvom pomaku u prehrambenim navikama ljudi.

Njihov je optimizam pohvalan i sigurni smo da će nam uz malo dobre volje budućnost biti puno zdravija.

2. Uređivanje panoa

Sljedeća aktivnost bila je uređenje panoa, s ciljem upoznavanja učenika, nastavnika i šire lokalne zajednice s projektom. Taj su zadatak kreativno odradile Spomenka Crnoja i Brankica Radonić uz pomoć učenika Davida Ferića, Mihaele Poplašen i Anamarije Parač.

3. Bakin kutak

Tijekom projektnog dana u školi, 20. listopada 2017., uz aktivnosti vezane uz Dane kruha, Piramidu i humanitarnu akciju Obrazovanjem do boljeg života – Škole za Afriku, osmislili smo novu aktivnost projekta Mi jedemo odgovorno, a to je Bakin kutak, u koju su se uključili svi članovi projekta, ali i ostali zainteresirani nastavnici i učenici.

Učenici i nastavnici donijeli su starinska jela za degustaciju koja su sami napravili te je uređena prezentacija i degustacija starinskih recepata Đakovštine.

Tako su se u bakinom kutku, koji je bio i ukrašen na starovinski način, našli sir od dunja, pita sa šljivama, gužvara, prova, supita, kruh s masti i paprikom, rezanci s orasima i makom, kiseli kupus, juha od tikvica i mnoga druga tradicionalna slavonska jela. Posebno zanimljiva bila je demonstracija izrade tijesta „na brdo“ kao dio tradicijskih običaja koje su bake prenijele na mlađe generacije.

Cilj aktivnosti bio je usvajanje zdravih prehrambenih navika konzumiranjem namirnica svoga kraja, obraćanje pozornosti na količinske obroke s ciljem što manjeg bacanja hrane i uštede energije. Dio ostataka hrane učenici su kompostirali, a dijelom nahranili domaće životinje.

Jela koja su napravljena bila su vrlo ukusna, a sve su nas neizbježno podsjetila na naše bake i stara dobra (zdravija) vremena.

4. Jabučini dani

Svake godine tijekom mjeseca listopada, u Đakovu se održava jesenska manifestacija Jabučini dani koja okuplja voćare iz cijele Hrvatske.

Učenici Vježbeničke tvrtke, koju vodi profesorica Spomenka Crnoja, posjetili suu subotu 21. listopada Jabučine dane, koji su se održavali u Nastavno-sportskoj dvorani Đakovo. Njihova je namjera bila istražiti tržište lokalnih proizvođača iz obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava.

Program je bio raznolik i vrlo poučan. Jedan od izlagača bila je gospođa koja je predstavila proizvode s područja Požeško-slavonske županije, a i sama se bavi uzgojem jabuka. Predstavila je jabuke iz ekološkog uzgoja (Pilot, Katarina, GoldRush, Enterprise, Bobovac) i iz biodinamičkog uzgoja te proizvode iz kućnih vrtova i dvorišta (slanutak, kivi, batat, slatki krumpir, lješnjaci, orasi). Kao radnica savjetodavne službe, i sama često posjećuje sajmove s namjerom širenja uzgoja zdrave prehrane.

Osim jabuka, na izložbi su se našli i neki drugi proizvodi, pa nam je tako Tanja Lambreščak predstavila Nessi, ručno rađenu prirodnu kozmetiku (kreme za lice, ulja za lice, pilinge, sapune, ruževe, mlijeko za tijelo i sl.).Gospođa Lambreščak u izradi kozmetike koristi se prirodnim i eteričnim uljima (npr. čajevac, ulje divlje ruže, ulje sjemenki grožđa, eterično ulje tamjana, ružmarina, smilja). Krenula je s proizvodnjom za osobne potrebe, a zatim ju je proširila i prešla na prodaju. Proizvodnju kozmetike smatra hobijem i time se bavi oko 5 godina. Proizvode prodaje samo na hrvatskom tržištu jer nema dovoljno kapaciteta za proizvodnju velikih količina proizvoda.

Djevojka iz Viškovaca predstavila nam je OPG koji se bavi proizvodnjom sira. Njena se obitelj proizvodnjom bavi više od 10 godina. Usmjereni su na hrvatsko tržište, a prodaju na sajmovima i na kućnom pragu. Uz sir, prodaju i mlijeko, ali tu proizvodnju ne smatraju toliko uspješnom jer su cijene mlijeka dosta niske. Obišli su većinuHrvatske predstavljajući svoj proizvod, a sajmovi poput ovoga služe im za promociju i pomažu u održavanju proizvodnje.

Na sajmu smo obišli i OPG Pčelarstvo Uzelac iz Đakova, koje postoji preko 20 godina, a predstavili su pčelinje proizvode, kao što su med, propolis, melem, tinktura, laksativ, eliksir. Gospođa Uzelac radi u odjelu prodaje, marketinga te osmišljava izgled etiketa, dok njen muž radi u proizvodnji te je prošao razne edukacije u Hrvatskoj, ali i izvan. Usmjereni su na hrvatsko tržište, a isključivo prodaju na kućnom pragu ili na sajmovima. U poslovanju su imali i uspona i padova, ali se smatraju uspješnima Neki od problema s kojima se susreću su bolest pčele ili vremenski uvjeti. Za one koji planiraju započeti svoje poslovanje, preporučuju uporan rad jer treba vremena kako bi ljudi prepoznali kvalitetu nekoga proizvoda, a ako nam je kvaliteta na prvom mjestu, svakako će rezultati biti pozitivni.

Cilj izložbe Jabučini dani  je doprinijeti razvoju voćarstva i proizvodnji kvalitetne i zdrave hrane, a naša je namjera bila napraviti intervju s lokalnim proizvođačima te istražiti kojim se djelatnostima najviše bave i s kojim se problemima najčešće susreću.

…….

Dosadašnje aktivnosti projekta Mi jedemo odgovorno  bile su vrlo zanimljive i poučne, svi su se sudionici rado uključili, a od ostatka kolektiva i učenika dobili smo samo pozitivnu kritiku.

Nadolazeće aktivnosti s nestrpljenjem iščekujemo.