Naša školska knjižnica s čitaonicom smještena je u prizemlju škole. Prostor (100 m2) zajednički koriste naša škola i Srednja strukovna škola Antuna Horvata. Prema izvješću o stanju fonda na početku šk. god. 2023./2024., a nakon provedene revizije i otpisa građe, u knjižničnom fondu nalazi se 6888 jedinica tiskane građe (knjige i udžbenici), 113 jedinica audiovizualne i elektronička građa te 34 jedinice interne građe (brošure, sitni tisak i amaterski snimljena audiovizualna i elektronička građa). Knjižnični fond može se pretraživati ovdje. Pristup građi je zatvoren, a korisnici su učenici i svi djelatnici Škole. Ove šk. god. brojimo 370 učenika, 53 nastavnika, 3 stručne suradnice i 9 nenastavnih osoba (ukupno 435).
Knjižnična građa organizirana je prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (UDK), kojom se cjelokupno ljudsko znanje dijeli na skupine označene brojevima od 0 do 9.
Tijekom pandemije zarazne bolesti COVID-19 na platformi Yammer, a kasnije na platformi Teams, formirana je Virtualna knjižnica koja se koristi i danas za komunikaciju s korisnicima, kao i za stavljanje zanimljivih sadržaja. Školska knjižnica nalazi se i na društvenoj mreži Facebook. Više sadržaja možete pročitati na mrežnim školskim stranicama pod poveznicom knjižnica.
Školska knjižničarka:
Danica Crnov, prof. i dipl. knjižničarka
Telefon: 031/ 496-743
e-adresa: danica.crnov@skole.hr
Radno vrijeme:
Prijepodnevna smjena : 7.30-13.30
Poslijepodnevna smjena : 13.30-19.30
---------------------------------------------------------------------
[Školska godina 2023./2024.]
VIRTUALNA KNJIŽNICA JE NA PLATFORMI TEAMS [lozinku zatražite od knjižničarke, razrednika/-ce ili prof. hrvatskoga jezika
[Školska godina 2022./2023.]
VIRTUALNA KNJIŽNICA JE NA PLATFORMI TEAMS [lozinku zatražite od knjižničarke, razrednik- (-a,-ce) ili prof. hrvatskoga jezika |
E-LEKTIRE https://lektire.skole.hr/
I NA OVIM STRANICAMA MOŽETE ČITATI LEKTIRU:
Više sadržaja možete pronaći ako kliknete na opciju KNJIŽNICA koja se nalazi na ovoj mrežnoj stranici, a neke zanimljivosti i na
[Školska godina 2021./2022.]
Način rada školske knjižnice tijekom pandemije virusa COVID-19 u šk. god. 2021./2022.
VIRTUALNA KNJIŽNICA JE NA PLATFORMI TEAMS [lozinku zatražite od knjižničarke, razrednik- (-a,-ce) ili prof. hrvatskoga jezika] |
E-LEKTIRE https://lektire.skole.hr/
HRVATSKI NA MREŽI https://sikavica.joler.eu/
Prvenstvena namjena je učenike informirati o školskoj lektiri kao i eLektiri ili lektiri u kazalištu, ali i najnovijim izazovima nastave na daljinu. Maturantima pak pruža brojne korisne informacije o elementima i sadržajima državne mature detaljno ih upoznajući s raznovrsnim nastavnim materijalima za pripremu ovoga ispita (ispitni katalozi, upute, eseji, testovi)
I NA OVIM STRANICAMA MOŽETE ČITATI LEKTIRU:
Više sadržaja možete pronaći ako kliknete na opciju KNJIŽNICA koja se nalazi na ovoj mrežnoj stranici, a neke zanimljivosti i na
Ostanimo odgovorni.
_____________________________________________________
[Školska godina 2020./2021.]
Način rada školske knjižnice tijekom pandemije virusa COVID-19 u šk. god. 2020./2021.
Virtualna knjižnica je na platformi Microsoft Teams.
E-LEKTIRE, HRVATSKI NA MREŽI
http://ss-ekonomska-bracaradic-dj.skole.hr/?news_hk=1&news_id=1492&mshow=2409#mod_news
I NA OVIM STRANICAMA MOŽETE ČITATI LEKTIRU:
Više sadržaja možete pronaći ako kliknete na opciju KNJIŽNICA koja se nalazi na ovoj mrežnoj stranici, a neke zanimljivosti i na Knjižnica Ekonomske škole "Braća Radić"
____________________________________________________
[Školska godina 2019./2020.]
OD 24. OŽUJKA 2020. SMO U VIRTUALNOJ KNJIŽNICI NA Yammeru
Dragi učenici,
putem dolje navedene poveznice možete poslati zahtjev za upis u Virtualnu knjižnicu naše škole.
POVEZNICA NA VIRTUALNU KNJIŽNICU
http://ss-ekonomska-bracaradic-dj.skole.hr/?news_hk=1&news_id=1501&mshow=2409#mod_news
Dragi učenici i roditelji,
Našli smo se u novoj i nepoznatoj situaciji i neće nam biti lako. Zbog toga smo krenuli u novi način poučavanja nastavnih sadržaja pa tako i čitanja lektire.
Da, te godine oduzeto nam je proljeće i mnoge druge stvari, ali sam, ionako, procvjetao, donio sam proljeće unutra i nitko mi ga ne može ukrasti.
C. Jung, Iz Crvene knjige
#ostanidoma #sknjigomnisiizoliran
IVAN BELOSTENEC
Autor: Danica Crnov, 10. 2. 2020.
(Varaždin, oko 1594. – Lepoglava, 10. II. 1675.), pavlin, hrvatski pjesnik, pisac, propovjednik i leksikograf Autor je velikog latinsko-hrvatskog i hrvatsko-latinskog rječnika nazvanog "Gazophylacium", najbogatijeg rječnika kajkavskog narječja, objavljenog 1740. Pokreće ga misao o potrebi jedinstvenoga jezika za sve Hrvate, misao koja je kasnije ideja-vodilja iliraca, koju su oni i ostvarili.
Godine 1616. stupio u pavlinski red, u Beču studirao filozofiju, u Rimu teologiju. Glavarom samostana u Lepoglavi postao 1627. Obilazio pavlinske samostane. Godine 1663. povukao se u Lepoglavu, gdje živi do smrti. Obilazeći cijelu Hrvatsku proučavao je jezik i različita narječja.
Dvojezični latinsko-hrvatski rječnik Gazophylacium seu Latino-Illyricorum onomatum aerarium (Gazofilacij ili riznica latinsko-hrvatskih riječi) najvažnije je Belostenčevo djelo. U njemu su dva dijela: prvi, latinsko-hrvatski, sadrži oko 40 000 latinskih riječi s mnogo većim brojem hrvatskih značenja; drugi, hrvatsko-latinski dio, donosi oko 25 000 riječi. Rad na golemu jezičnom blagu prikupljenom u latinsko-hrvatskom dijelu rječnika Belostenec je držao zadaćom svojega života pa je na tom dijelu Gazofilacija s velikim marom radio do kasnih godina.
Hrvatsko-latinski dio radio je 9 godina, gotovo do smrti. Belostenčevo životno djelo ležalo je u rukopisu 65 godina u pavlinskom samostanu u Lepoglavi. Rječnik je 1740. objavio u Zagrebu pavlin Jeronim Orlović.
To je prvi rječnik koji obuhvaća sva tri hrvatska narječja. Njegovo leksičko blago u prvom je redu kajkavsko, ali ima štokavizama i čakavizama.
Spajanjem narječja Belostenec se uključuje u struju koja je težila ostvarenju jedinstvenog jezika. Gazofilacij je prvi put tako koncipiranomu jeziku (tzv. trodijalekatska koncepcija) odredio jedinstven grafijski sustav (J. Vončina). Hrvatsko-latinski dio rječnika ima enciklopedijsko obilježje (donosi gospodarske pouke, liječničke naputke, poslovice, sentencije, epigrame i dr.).
S pojavom Belostenčeva djela počinju se brisati granice književnog regionalizma, osobito u sjevernoj Hrvatskoj. Gazofilacij zato valja smatrati i važnim pretečom ilirizma, no dakako uz bitan pomak – od kajkavske prema štokavskoj osnovici književnog jezika. Leksičkim fondom Gazofilacija (kao i nekih drugih starih kajkavskih rječnika) nadahnuo se, prema vlastitu priznanju, Miroslav Krleža u stvaranju Balada Petrice Kerempuha.
Belostenčev Rječnik koristio se i u školama, a imao je i utjecaj i na pisce , primjerice na Tituša Brezovačkoga,Matiju Petra Katančića, Antuna Kanižlića, Antuna Ivanušića.
Pri književnom i leksikografskom radu Belostenca pokreće misao o potrebi jedinstvenoga jezika za sve Hrvate, misao koja je kasnije ideja-vodilja iliraca, koju su oni i ostvarili. Razlikuju se po tome što je Belostenec išao putem stapanja triju narječja u jedan jezik, a prema koncepciji iliraca trebalo da je mjesto književnoga jezika u čitavoj Hrvatskoj zauzme samo jedno od hrvatskih narječja. Sve ovo potvrđuje da je na hrvatskom jezičnom području kroz stoljeća postojala izražena svijest o zajedničkoj pripadnosti svih po jeziku razjedinjenih pokrajina.
http://www.gkc-ivanabelostenca.hr/index.php/gazophylacium