Naša školska knjižnica s čitaonicom smještena je u prizemlju škole. Prostor (100 m2) zajednički koriste naša škola i Srednja strukovna škola Antuna Horvata. Prema izvješću o stanju fonda na početku šk. god. 2023./2024., a nakon provedene revizije i otpisa građe, u knjižničnom fondu nalazi se 6888 jedinica tiskane građe (knjige i udžbenici), 113 jedinica audiovizualne i elektronička građa te 34 jedinice interne građe (brošure, sitni tisak i amaterski snimljena audiovizualna i elektronička građa). Knjižnični fond može se pretraživati ovdje. Pristup građi je zatvoren, a korisnici su učenici i svi djelatnici Škole. Ove šk. god. brojimo 370 učenika, 53 nastavnika, 3 stručne suradnice i 9 nenastavnih osoba (ukupno 435).
Knjižnična građa organizirana je prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (UDK), kojom se cjelokupno ljudsko znanje dijeli na skupine označene brojevima od 0 do 9.
Tijekom pandemije zarazne bolesti COVID-19 na platformi Yammer, a kasnije na platformi Teams, formirana je Virtualna knjižnica koja se koristi i danas za komunikaciju s korisnicima, kao i za stavljanje zanimljivih sadržaja. Školska knjižnica nalazi se i na društvenoj mreži Facebook. Više sadržaja možete pročitati na mrežnim školskim stranicama pod poveznicom knjižnica.
Školska knjižničarka:
Danica Crnov, prof. i dipl. knjižničarka
Telefon: 031/ 496-743
e-adresa: danica.crnov@skole.hr
Radno vrijeme:
Prijepodnevna smjena : 7.30-13.30
Poslijepodnevna smjena : 13.30-19.30
---------------------------------------------------------------------
[Školska godina 2023./2024.]
VIRTUALNA KNJIŽNICA JE NA PLATFORMI TEAMS [lozinku zatražite od knjižničarke, razrednika/-ce ili prof. hrvatskoga jezika
[Školska godina 2022./2023.]
|
VIRTUALNA KNJIŽNICA JE NA PLATFORMI TEAMS [lozinku zatražite od knjižničarke, razrednik- (-a,-ce) ili prof. hrvatskoga jezika |
E-LEKTIRE https://lektire.skole.hr/
I NA OVIM STRANICAMA MOŽETE ČITATI LEKTIRU:
Više sadržaja možete pronaći ako kliknete na opciju KNJIŽNICA koja se nalazi na ovoj mrežnoj stranici, a neke zanimljivosti i na 
[Školska godina 2021./2022.]
Način rada školske knjižnice tijekom pandemije virusa COVID-19 u šk. god. 2021./2022.
|
VIRTUALNA KNJIŽNICA JE NA PLATFORMI TEAMS [lozinku zatražite od knjižničarke, razrednik- (-a,-ce) ili prof. hrvatskoga jezika] |
E-LEKTIRE https://lektire.skole.hr/
HRVATSKI NA MREŽI https://sikavica.joler.eu/
Prvenstvena namjena je učenike informirati o školskoj lektiri kao i eLektiri ili lektiri u kazalištu, ali i najnovijim izazovima nastave na daljinu. Maturantima pak pruža brojne korisne informacije o elementima i sadržajima državne mature detaljno ih upoznajući s raznovrsnim nastavnim materijalima za pripremu ovoga ispita (ispitni katalozi, upute, eseji, testovi)
I NA OVIM STRANICAMA MOŽETE ČITATI LEKTIRU:
Više sadržaja možete pronaći ako kliknete na opciju KNJIŽNICA koja se nalazi na ovoj mrežnoj stranici, a neke zanimljivosti i na
Ostanimo odgovorni.
_____________________________________________________
[Školska godina 2020./2021.]
Način rada školske knjižnice tijekom pandemije virusa COVID-19 u šk. god. 2020./2021.
Virtualna knjižnica je na platformi Microsoft Teams.
E-LEKTIRE, HRVATSKI NA MREŽI
http://ss-ekonomska-bracaradic-dj.skole.hr/?news_hk=1&news_id=1492&mshow=2409#mod_news
I NA OVIM STRANICAMA MOŽETE ČITATI LEKTIRU:
Više sadržaja možete pronaći ako kliknete na opciju KNJIŽNICA koja se nalazi na ovoj mrežnoj stranici, a neke zanimljivosti i na Knjižnica Ekonomske škole "Braća Radić"
____________________________________________________
[Školska godina 2019./2020.]
OD 24. OŽUJKA 2020. SMO U VIRTUALNOJ KNJIŽNICI NA Yammeru
Dragi učenici,
putem dolje navedene poveznice možete poslati zahtjev za upis u Virtualnu knjižnicu naše škole.
POVEZNICA NA VIRTUALNU KNJIŽNICU
http://ss-ekonomska-bracaradic-dj.skole.hr/?news_hk=1&news_id=1501&mshow=2409#mod_news
Dragi učenici i roditelji,
Našli smo se u novoj i nepoznatoj situaciji i neće nam biti lako. Zbog toga smo krenuli u novi način poučavanja nastavnih sadržaja pa tako i čitanja lektire.
Da, te godine oduzeto nam je proljeće i mnoge druge stvari, ali sam, ionako, procvjetao, donio sam proljeće unutra i nitko mi ga ne može ukrasti.
C. Jung, Iz Crvene knjige
#ostanidoma #sknjigomnisiizoliran 
Stota obljetnica rođenja Vladimira Brodnjaka (Zagreb, 16. prosinca 1922. – Zagreb, 8. ožujka 1992.)
Autor: Danica Crnov, 19. 12. 2022.
Vladimir Brodnjak bio je hrvatski prevoditelj, novinar i leksikograf. Autor je kapitalnoga Razlikovnog rječnika srpskog i hrvatskog jezika koji je objavljen 1991. godine. Bio je to događaj godine u hrvatskim jezikoslovnim krugovima. Sadrži 40 000 različitih riječi i izvedenica ispisanih na 632 stranice.
U prepunoj dvorani Starogradske vijećnice u Zagrebu, Rječnik su predstavili direktor nakladnika Školskih novina Ante Selak, akademici Dalibor Brozović i Stjepan Babić te recenzent prof. dr. Stjepko Težak i urednik Ivo Klarić. 
Stjepan Babić nazvao ju je spasonosnom knjigom, nastolnim priručnikom, veličanstvenim djelom i Brodnjakovim spomenikom riječima.
Dalibor Brozović u Pogovor Rječniku započinje rečenicom: Osnovno što valja reći ovoj knjizi jest da je bila veoma potrebna. Dalje navodi: Nema sumnje da će ova knjiga biti radosno pozdravljena, ali bit će i jarosnih negativnh odjeka s banalnim smicalicama o veštačkom ( hrvatski bi se to reklo umjetnom, jer vještak znači ekspert) cepanju ( mi cijepamo samo drva) jezika.
Autor Rječnika u Predgovoru kaže: Svi ti napadaji na strašne hrvatske riječi ( primjerice: zahtjevnost, tijekom, izvješće, prosudba, ozračje i dr) samo su poticali moju namjeru da izradim rječnik srpskoga i hrvatskoga jezika.
Vladimir Brodnjak studij je hrvatskoga jezika i književnosti završio u Zagrebu. Kao novinar i lektor zaposlio se u Vjesniku 1950., a dvije godine nakon toga u nakladničkome poduzeću Naprijed, gdje je sve do umirovljenja radio kao lektor, urednik, redaktor te književni prevoditelj. Prevodio je s francuskog i njemačkoga jezika. Bavio se i razlikama između hrvatskoga i srpskoga jezika te je desetljećima skupljao građu i bilježio razlike među dvama jezicima za svoje životno djelo Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Taj najopsežniji hrvatski razlikovni rječnik, prvi put objavljen 1991. te u još tri izdanja, sadrži 40 000 riječi i izvedenica. Bio je jedan od suurednika Velike Epohine enciklopedije aforizama (četiri izdanja od 1968), a pisao je i memoarsku prozu (posmrtno objavljen roman Druga strana medalje: zapisi iz dnevnika na rubu rata, 1996).(Izvor: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9642
