Naša školska knjižnica s čitaonicom smještena je u prizemlju škole. Prostor (100 m2) zajednički koriste naša škola i Srednja strukovna škola Antuna Horvata. Prema izvješću o stanju fonda na početku šk. god. 2023./2024., a nakon provedene revizije i otpisa građe, u knjižničnom fondu nalazi se 6888 jedinica tiskane građe (knjige i udžbenici), 113 jedinica audiovizualne i elektronička građa te 34 jedinice interne građe (brošure, sitni tisak i amaterski snimljena audiovizualna i elektronička građa). Knjižnični fond može se pretraživati ovdje. Pristup građi je zatvoren, a korisnici su učenici i svi djelatnici Škole. Ove šk. god. brojimo 370 učenika, 53 nastavnika, 3 stručne suradnice i 9 nenastavnih osoba (ukupno 435).
Knjižnična građa organizirana je prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (UDK), kojom se cjelokupno ljudsko znanje dijeli na skupine označene brojevima od 0 do 9.
Tijekom pandemije zarazne bolesti COVID-19 na platformi Yammer, a kasnije na platformi Teams, formirana je Virtualna knjižnica koja se koristi i danas za komunikaciju s korisnicima, kao i za stavljanje zanimljivih sadržaja. Školska knjižnica nalazi se i na društvenoj mreži Facebook. Više sadržaja možete pročitati na mrežnim školskim stranicama pod poveznicom knjižnica.
Školska knjižničarka:
Danica Crnov, prof. i dipl. knjižničarka
Telefon: 031/ 496-743
e-adresa: danica.crnov@skole.hr
Radno vrijeme:
Prijepodnevna smjena : 7.30-13.30
Poslijepodnevna smjena : 13.30-19.30
---------------------------------------------------------------------
[Školska godina 2023./2024.]
VIRTUALNA KNJIŽNICA JE NA PLATFORMI TEAMS [lozinku zatražite od knjižničarke, razrednika/-ce ili prof. hrvatskoga jezika
[Školska godina 2022./2023.]
|
VIRTUALNA KNJIŽNICA JE NA PLATFORMI TEAMS [lozinku zatražite od knjižničarke, razrednik- (-a,-ce) ili prof. hrvatskoga jezika |
E-LEKTIRE https://lektire.skole.hr/
I NA OVIM STRANICAMA MOŽETE ČITATI LEKTIRU:
Više sadržaja možete pronaći ako kliknete na opciju KNJIŽNICA koja se nalazi na ovoj mrežnoj stranici, a neke zanimljivosti i na 
[Školska godina 2021./2022.]
Način rada školske knjižnice tijekom pandemije virusa COVID-19 u šk. god. 2021./2022.
|
VIRTUALNA KNJIŽNICA JE NA PLATFORMI TEAMS [lozinku zatražite od knjižničarke, razrednik- (-a,-ce) ili prof. hrvatskoga jezika] |
E-LEKTIRE https://lektire.skole.hr/
HRVATSKI NA MREŽI https://sikavica.joler.eu/
Prvenstvena namjena je učenike informirati o školskoj lektiri kao i eLektiri ili lektiri u kazalištu, ali i najnovijim izazovima nastave na daljinu. Maturantima pak pruža brojne korisne informacije o elementima i sadržajima državne mature detaljno ih upoznajući s raznovrsnim nastavnim materijalima za pripremu ovoga ispita (ispitni katalozi, upute, eseji, testovi)
I NA OVIM STRANICAMA MOŽETE ČITATI LEKTIRU:
Više sadržaja možete pronaći ako kliknete na opciju KNJIŽNICA koja se nalazi na ovoj mrežnoj stranici, a neke zanimljivosti i na
Ostanimo odgovorni.
_____________________________________________________
[Školska godina 2020./2021.]
Način rada školske knjižnice tijekom pandemije virusa COVID-19 u šk. god. 2020./2021.
Virtualna knjižnica je na platformi Microsoft Teams.
E-LEKTIRE, HRVATSKI NA MREŽI
http://ss-ekonomska-bracaradic-dj.skole.hr/?news_hk=1&news_id=1492&mshow=2409#mod_news
I NA OVIM STRANICAMA MOŽETE ČITATI LEKTIRU:
Više sadržaja možete pronaći ako kliknete na opciju KNJIŽNICA koja se nalazi na ovoj mrežnoj stranici, a neke zanimljivosti i na Knjižnica Ekonomske škole "Braća Radić"
____________________________________________________
[Školska godina 2019./2020.]
OD 24. OŽUJKA 2020. SMO U VIRTUALNOJ KNJIŽNICI NA Yammeru
Dragi učenici,
putem dolje navedene poveznice možete poslati zahtjev za upis u Virtualnu knjižnicu naše škole.
POVEZNICA NA VIRTUALNU KNJIŽNICU
http://ss-ekonomska-bracaradic-dj.skole.hr/?news_hk=1&news_id=1501&mshow=2409#mod_news
Dragi učenici i roditelji,
Našli smo se u novoj i nepoznatoj situaciji i neće nam biti lako. Zbog toga smo krenuli u novi način poučavanja nastavnih sadržaja pa tako i čitanja lektire.
Da, te godine oduzeto nam je proljeće i mnoge druge stvari, ali sam, ionako, procvjetao, donio sam proljeće unutra i nitko mi ga ne može ukrasti.
C. Jung, Iz Crvene knjige
#ostanidoma #sknjigomnisiizoliran 
27. siječnja-MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA
Autor: Danica Crnov, 27. 1. 2023.
Neka vam naša sudbina bude upozorenje ( Los nasz dla Was przestrogą) ( natpis je na spomeniku u logoru Majdanek-Lublin) Foto: https://www.majdanek.eu/
U Izraelu i u cijelome svijetu svake se godine obilježava dan sjećanja na žrtve holokausta (Jom ha-Šoa).
Strašan genocid u kojem su stradali milijuni žrtava podsjetnik su na najveće zlo koje se dogodilo u povijesti čovječanstva. Oslobođenje nacističkog logora Auschwitz-Birkenau bio je kraj najmračnijeg perioda u europskoj i svjetskoj povijesti.
Bivši veleposlanik Izraela u Hrvatskoj Ilan Mor istaknuo je zašto je važno sjetiti se izvora tog zla: antisemitizma.
„Holokaust je započeo s antisemtizmom, najstarijim i najperfidnijim oblikom mržnje protiv Židova. To je eskalirajući proces koji kreće od latentnog antisemitizma, preko verbalnih i fizičkih napada na Židove, do državnih sankcija, pa do sustavnog uništenja u Auschwitzu, Majdaneku, Treblinki. Važno je stvari nazvati pravim imenom – primjera radi, koristimo izraz Kristallnacht. Zašto? Jer je sve bilo puno stakla? Ne, to je Pogromnacht, noć pogroma. Terminologija je u slučaju holokausta izrazito bitna.“-
„Naučili smo i da je tišina smrtonosna. Zločini holokausta mogli su se dogoditi jer ih nitko nije javno osuđivao, jer su ljudi šutjeli, jer je međunarodna zajednica šutjela i gledala. Kako je Elie Wiesel rekao, „indiferentnost i neaktivnost uvijek znače podršku počinitelju.“
Naučili smo i važnost čuvanja i cijenjenja nasljeđa preživjelih. Slavimo ih i prisjećamo ih se, jer su preživjeli ono najgore moguće i nakon toga ipak uspjeli izgraditi živote, a svoje priče podijeliti sa svijetom. I svijet ih sluša. Vidim pozitivan trend i u Hrvatskoj – mnogi gradovi održavaju sjećanje na svoje židovske zajednice, obnavljaju sinagoge… Radi se na tome da se doprinos Židova prije i nakon holokausta nikad ne zaboravi.
I naposljetku, naučili smo sljedeće – nikad više. Nikad više ne smijemo dopustiti da se tako nešto dogodi. Moramo dati glas onima koji glasa nemaju, žrtvama, potlačenima. Moramo se suprotstaviti masovnim zločinima, nepravdi i genocidu.
Moramo zapamtiti – „Šoa se dogodila. Može se dogoditi ponovno.“ To nam je lekcija i upozorenje. Mi pamtimo.“
Između 1933. i 1945. nacistička Njemačka i njeni saveznici uspostavili su više od 44 000 logora i drugih zatočeničkih mjesta (uključujući geta). Počinitelji su te lokacije koristili u razne svrhe, uključujući prisilni rad, zatvaranje ljudi koji su smatrani "državnim neprijateljima" i masovna ubojstva. Milijuni ljudi su patili i umrli ili bili ubijeni. Među tim mjestima bio je i Majdanek.
Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta prisjećamo se i zloglasnog ustaškog logora Jasenovac, u kojemu su ubijeni pripadnici židovskog i drugih naroda, kao i hrvatskih antifašista i demokrata. Njegujući kulturu sjećanja i trajnog pijeteta koji dugujemo žrtvama, hrvatska Vlada nedvosmislena je u jasnoj osudi zločina i predano radi na promicanju tolerancije u društvu i međusobnog uvažavanja.
Pogledajmo video snimljen u Državnom muzeju u Majdaneku koji se danas se nalazi na mjestu nekadašnjeg koncentracijskog logora, a posjetiteljima pruža sirove ostatke užasa holokausta.
Tko želi više:
https://www.majdanek.eu/en/news/preservation_of_the_mound_with_ashes/877
