Gimnazija Jurja Barakovića Zadar

Dana 16. lipnja 1846. zbio se povijesni događaj: uspostavljena je prva katedra za hrvatski jezik na Kraljevskoj akademiji u Zagrebu. Za prvog profesora postavljen je istoga dana, upravo na svoj 34. rođendan, istaknuti ilirac Vjekoslav Babukić, nakon što je na natječaju pobijedio i takve suparnike kao što su bili Antun i Ivan Mažuranić, te Stanko Vraz.

Još 1832. godine sveučilišni profesor i pravnik Matija Smodek održao je prvo predavanje na hrvatskom jeziku i otvorio dobrovoljni tečaj hrvatskog jezika na kajkavskom narječju za slušače zagrebačke Akademije. Matija Smodek bio je inače knjižničar Akademijine knjižnice – buduće Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Spomenimo da je za ono vrijeme bio vrlo napredan u shvaćanju knjižničarstva, sve je podređivao potrebama korisnika.

Prvi profesor hrvatskog jezika, istaknuti ilirac, rođeni Požežanin Vjekoslav Babukić, bio je skroman, samozatajan, radišan i nenametljiv. Babukić je  bio pokretač i osnivač niza kulturnih institucija i promicatelj hrvatske knjige. Najvažniji Babukićev doprinos hrvatskom narodnom preporodu, kojem je pripadao dušom i srcem, bilo je njegovo bavljenje hrvatskom gramatikom. Kao dobar poznavatelj štokavskog narječja uređivao je priloge i popravljao jezik Gajeve ''Danice'' i ''Narodnih novina''. Vrhunac priznanja njegovoj svekolikoj jezičnoj djelatnosti bilo je mjesto prvog profesora hrvatskog jezika na novoosnovanoj katedri Kraljevske akademije. Njegovo prvo predavanje pretvorilo se u golemo domoljubno oduševljenje.

Teško doba apsolutizma zatrlo je Babukićev rad. Bečka vlada kompromitirala ga je gdje god je mogla. Iako hrvatskoj kulturnoj povijesti nije ostavio prvorazredna djela, gorljivo se zauzimao za napredak tadašnje Hrvatske za koju je na kraju, skrhan i razočaran, radio sve do smrti 20. prosinca 1875. Takva je sudbina već pratila, ali i čekala, mnoge hrvatske domoljube. Pa ipak, zahvalni Babukićev učenik Tadija Smičiklas za svog je učitelja napisao: ''Hvala mu, jer nas je on prvi učio pisati naš materinski jezik!''

No, vratimo se katedri hrvatskog jezika. Samo četiri godine nakon povijesnog govora u Saboru Ivana Kukuljevića Sakcinskog, a godinu dana nakon uspostave prve katedre za hrvatski jezik, Hrvatski sabor je 1847. donio zaključak o uvođenju hrvatskog kao službenog jezika. Ubrzo je hrvatski postao nastavni jezik, s prekidom za vrijeme Bachova apsolutizma, kada je nasilno uveden njemački. Uspostavom prvog hrvatskog sveučilišta 1874. na njegovu je Mudroslovnom fakultetu kroatistika prisutna od samih početaka, a ubrzo je uspostavljena i katedra za hrvatski i srpski jezik i književnost. Hrvatski jezik čekao je dug i trnovit put do njegova osamostaljenja.

U proljeće 1990. s nizom demokratskih promjena i studij hrvatskog jezika i književnosti posve je osamostaljen na Odsjeku za kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
 

preuzeto s www.laudato.hr