Vjeronaučna olimpijada u školskoj godini 2020./2021. privedena je kraju pisanjem testova koje su u svojim matičnim školama 12. svibnja 2021. rješavali učenici koji su izborili ovu razinu.
Privremena ljestvica i konačni rezultati objavljeni  su nakon tjedan dana zbog vrednovanja koje je provelo Državno povjerenstvo pod budnim okom predsjednika povjerenstva, višeg savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje Tomislava Tomasića. Naše mlade učenice ponovno su našu školu, svoj grad i Zagrebačku nadbiskupiju učinile ponosnim jer su svojom marljivošću i znanjem ispisale po drugi put povijesni veliki rezultat za našu školu iz školskog  vjeronauka .                                                           

Čestitamo našim zlatnim olimpijkama!

"Sve ima svoje objašnjenje ili rješenje!"

Predstavi se našim učenicima i roditeljima? Tko si i u koju školu od ove godine ideš?

Moje ime je Magdalena Ljubić. Bivša sam učenica Osnovne škole Antuna Augustinčića, a trenutno pohađam V. gimnaziju u Zagrebu.

Na natjecanjima iz znanja prošle (a i ove godine) bila si vrlo uspješna! Ispričaj nam na kojima si sve sudjelovala te koje si uspjehe postigla!

Tijekom svojeg dosadašnjeg obrazovanja okušala sam se u mnogo različitih natjecanja iz znanja, a najplodnije godine bile su za mene upravo zadnje dvije godine mojega osnovnoškolskog obrazovanja kada sam se okušala u Natjecanju iz kemije, Natjecanju iz njemačkoga jezika, Natjecanju iz engleskoga jezika te Natjecanju iz hrvatskoga jezika. Od važnijih postignuća izdvojila bih osvojeno 3. mjesto na Županijskom natjecanju iz kemije te plasman na Državno natjecanje iz kemije školske godine 2018./2019., osvojeno 1. mjesto na Županijskom natjecanju iz njemačkoga jezika školske godine 2019./2020., osvojeno 2. mjesto na Županijskom natjecanju iz kemije te plasman na Državno natjecanje iz kemije školske godine 2019./2020. i osvojeno 1. mjesto na Županijskom natjecanju iz hrvatskoga jezika te plasman na Državno natjecanje iz hrvatskoga jezika školske godine 2019./2020.

Kako si se spremala za natjecanja, ima li razlike u pripremama za različite predmete?

Za natjecanje se obično počnem pripremati nekoliko dana prije samog natjecanja. Kako bih se pripremila za neko natjecanje, prvo sakupim sve materijale koje imam vezane uz taj predmet – sve stare bilježnice, udžbenike, papire koje sam dobila od mentora i sve bilješke koje sam sama ispisivala. Volim sve bitno ili čak cijelu bilježnicu iznova prepisati jer mi ispisivanje olakšava pamćenje gradiva. Jako mi je bitna organizacija i dosta pažnje i vremena ulažem u razvrstavanje tih materijala. Nakon što organiziram materijale, prolazim kroz sve napisano i radim selekciju među materijalima – ono što sam shvatila odvajam sa strane, a ostale materijale ponovno čitam i u svakom novom krugu čitanja ponovno radim selekciju. Na taj način se gradivo kroz koje trebam proći postupno smanjuje, a najviše puta tokom procesa prolazim upravo kroz ono na čemu trebam najviše poraditi. Kada završim s ponavljanjem gradiva, nastojim riješiti sve prijašnje testove s određene razine natjecanja za koju se pripremam te tada ispisujem ono u čemu sam griješila i ponovno prolazim kroz ispisano ovim principom. Ovako ukratko izgledaju moje pripreme za sva natjecanja. Naravno, iznimka je Natjecanje iz kemije za koje je potrebno proći i kroz različite pokuse te slikovne i video materijale.

Zbog svojih uspjeha i općenitog odnosa prema radu proglašena si najboljom učenicom 8.b razreda 2019./2020. godine! Imaš li savjet za sadašnje i buduće osmaše kako biti uspješan na natjecanjima i u osnovnoškolskom školovanju općenito?

Kao prvo, bitno je školu si predočiti kao svoj „posao“. Kao što odrasli na svojim radnim mjestima žele dobivene zadatke što uspješnije odraditi jer osjećaju kako je to njihova dužnost, takav bi trebao biti i odnos učenika prema školi. Kao drugo, bitno je osvijestiti kako sve što škola i natjecanja stavljaju pred tebe ima svoje rješenje ili objašnjenje – ništa nije neshvatljivo ili nedokučivo, samo je ponekad potrebno uložiti više vremena ili koncentracije kako bi se nešto shvatilo. I za kraj, ono što mogu reći iz iskustva kao učenica prvog razreda srednje škole, važno je tijekom osnovnoškolskoga obrazovanja steći dobre radne navike. Iako se neki predmet možda čini jednostavnim, važno je za svaki se test pripremiti i bolje nego što sam test to zahtijeva kako bi prijelaz iz osnovne u srednju školu, u kojoj učenik ne zna što može očekivati od pojedinog profesora, bio lakši.

Iza kraj, što voliš raditi u slobodno vrijeme?

U svoje slobodno vrijeme volim gledati razne televizijske emisije, serije i filmove, slušati glazbu, šetati, provoditi vrijeme s prijateljima i obitelji (naravno, kada epidemiološka situacija to dopušta😊). Kako bi bio dobar učenik, nije potrebno stalno u ruci imati knjigu ili gledati samo dokumentarne filmov

"Uz trud profesora, motiviranost i predanost su faktor uspjeha."

Predstavi se našim učenicima i roditeljima? Tko si i u koju školu od ove godine ideš?

Ja sam Luka Živoder i pohađao sam OŠ Antuna Augustinčića, a ove sam godine upisao XV. gimnaziju (MIOC).

Na natjecanjima iz znanja prošle (a i ove godine) bio si vrlo uspješan! Ispričaj nam na kojima si sve sudjelovao te koje si uspjehe 
postigao!

Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja sudjelovao sam na četiri državna natjecanja. U šestom razredu iz geografije, kada sam ostvario 1. mjesto, u sedmom iz kemije i geografije, kada sam se postigao 2. mjesto iz kemije i 3. iz geografije. Prošle školske godine, u 8. razredu, sudjelovao sam na državnom Natjecanju iz kemije i postigao 1. mjesto. Osim državnih natjecanja, sudjelovao sam na više županijskih natjecanja iz različitih predmeta - kemija, geografija, matematika, engleski, njemački, hrvatski.

Kako si se spremao za natjecanja, ima li razlike u pripremama za različite predmete?

Za natjecanja sam se pripremao na raznorazne načine, a definitivno postoji razlika od predmeta do predmeta. Smatram da je kod natjecanja dosta faktora u igri, ali kao bitnije bih prije svega istaknuo motivaciju i ljubav prema predmetu, kvalitetne profesore koji su spremni dati sve od sebe, iako im to nije obaveza, te predanost radu. Ljubav prema geografiji mi je prenio prof. Kišić, kroz razne zanimljive sadržaje i drugačiji pristup koji se nije temeljio na „štrebanju“, već na razumijevanju naučenoga. 'Kemijanje' do kasnih sati u kabinetu te trud koji je prof. Medvid uložila u ograničenim uvjetima stvarno su vrijedni zahvale i sjećanja. No ipak, ništa se ne ostvaruje preko noći. Uz trud profesora, motiviranost i predanost su faktor uspjeha.

Zbog svojih uspjeha i općenitog odnosa prema radu proglašen si najboljim učenikom 8.c razreda 2019./2020. godine te najboljim učenikom generacij! Imaš li savjet za sadašnje i buduće osmaše kako biti uspješan na natjecanjima i u osnovnoškolskom školovanju općenito?

Smatram da je izrazito važno naći usmjerenje prema nekom polju, bili to jezici, društvene znanosti, umjetnosti, tehnika, sport, prirodoslovlje te bilo koje drugo područje. Isto tako, isključivost prema ostalim predmetima nije dobra za bogato opće znanje, već samo smatram kako je potrebno određeno usmjerenje prema jednom polju djelovanja. Ograđivanje od svega ostalog nije dobro za stjecanje široke opće kulture što je kasnije u životu prijeko potrebno za gotovo sve, jer znanje je bogatstvo i to ono najvrijednije. Svatko treba pronaći svoj način učenjai razumijevanja te se ne držati konvencionalnog, koji je često kontraproduktivan. Na primjer, geografiju sam vježbao iscrtavajući karte i memorirajući oblike koji su nastali. Čitao sam mnogo druge literature koja nije nužno bila striktno vezana uz plan i program razreda u kojem sam se natjecao, ali je i dalje bila korisna jer mi je proširivala znanja koja sam mogao kasnije iskoristiti. Kemiju sam tako vježbao kroz različite pokuse koje nam je priredila prof. Medvid, ali sam ponekad i doma znao prirediti koji 'pokusić'. Tako sam naučio da je učenje otkrivanjem puno dugotrajnije i vrijednije od konvencionalnog ispraznog učenja, jer se pomoću prvog razumiju i povezuju koncepti te je primjenjiv u stvarnom svijetu. I za kraj, htio bih svima savjetovati da ustraju u onome što vole, da ne odustaju od onoga što baš njih zanima samo zato jer okolina često ima druge prioritete.

I za kraj, što voliš raditi u slobodno vrijeme?

Slobodno vrijeme volim provoditi na način koji će mi biti koristan, bila riječ o fizičkoj aktivnosti ili čitanju. Vrlo često vozim bicikl te smatram da je izrazito korisno se baviti fizičkom aktivnosti ne samo jer je dobro za sveukupno zdravlje, već i poboljšava mentalne sposobnosti. Vrijeme vrlo rijetko provodim na društvenim mrežama, jer se jednostavno više sa prijateljima volim vidjeti uživo, a ostali mi oblici komunikacije jednostavno nisu dovoljno dobra supstitucija. Iako je to danas, čini se, zastarjela praksa, kad god stignem čitam sadržaj koji može biti više ili manje vezan uz školu, ali mi je bitno da uživam dok ga čitam.