Virtualne učionice
1. a razred - učiteljica Inga Plaščak
1. b razred - učiteljica Ivana Nićin
ROZA za žene
Ravnopravnost
Osvještavanje
Zagovaranje za ženska prava
Aktivizam
O jednakosti, rodnoj ravnopravnosti i prevenciji nasilja učimo od malih nogu. Projekt ROZA za žene – Ravnopravnost, osvještavanje i zagovaranje za ženska prava i aktivizam potaknut će aktivnosti i u našoj osnovnoj školi usmjerene na promicanje ženskih prava i rodne ravnopravnosti te osvještavanje i ne pristajanje na rodno uvjetovano nasilje.
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
KRATKA POVIJEST SELA BILJA
Kada je u pitanju razvoj jednog mjesta ili jedne škole, njenog života i rada, dragocjen je svaki i najmanji podatak koji je u svezi s tim, jer na osnovu takvih podataka stvarana je povijest.
Samo mjesto Bilje smješteno je na južnom dijelu Baranje. Zahvaljujući svom položaju između dviju rijeka Drave i Dunava okolina Bilja puna je ritova i bara. Takav krajobraz rezultirao je proglašenjem Kopačkog rita Parkom prirode što je dovelo do naglog razvoja seoskog turizma u Bilju.
Školstvo u Bilju
Godine 1793. sagrađena je u Bilju Katolička crkva i Katolička škola.
Godine 1805. sagrađena je Reformatska crkva i uz nju Reformatska škola.
U isto vrijeme u Bilju su djelovale dvije škole: Njemačka Katolička i Madžarsko Protestantska škola.
Škole su bile vjerskog karaktera,a uzdržavale su ih mjesne, vjerske zajednice i tadašnja vlastelinstva.
U Reformatskoj školi učilo se na madžarskom jeziku, a u Njemačkoj školi na njemačkom, nastavnom jeziku.
U Katoličkoj školi bilo je dva odjela. Godine 1857. izgorjela je zgrada Katoličke škole, a obnovljena je 1858. godine.
Poslije Prvog svjetskog rata 1918. godine uzdržavanje škola preuzela je država SHS-a i tako postala jedna škola s tri odjela. Nastavni jezik je srpskohrvatski, madžarski i njemački.
Poslije Drugog svjetskog rata od 1946. godine u Bilju je bila otvorena škola na srpskohrvatskom i madžarskom nastavnom jeziku.
Godine 1957.OŠ –i iz Bilja pripojena je OŠ –a iz Kozjaka kao područno odjeljenje.
Školske godine 1959./60.prestala je s radom Madžarska škola radi malog broja učenika.
Škola Bilje postala je 1964./65.godine područno odjeljenje škole u Dardi. Radi povećanja broja učenika u Bilju i Dardi donesena je se odluka 1972. god. o izdvajanju škole Bilje iz sastava škole Darda.
Škola u Bilju zvala se Osnovna škola „Rade Končar“. Službeno je OŠ „Rade Končar“ počela s radom uz rješenje Skupštine Beli Manastir 30.3. 1973. god .
Organizacija rada škole i izgradnja nove škole
Sada već samostalna škola „Rade Končar“ Bilje u 1973. god. brojila je 327 učenika raspoređenih u 14 odjela, kao i odjeljenje za njegovanje madžarskog jezika. Svi odjeli imali su paralelke izuzev prvog i petog odjela.
Osim učenika iz Bilja manji dio učenika putuje iz Vardarca (3) i iz Kopačeva (11) učenika.
Škola je djelovala u tri nefunkcionalne zgrade koje su bile u vrlo derutnom stanju.
Upravo iz toga razloga raspisan je i izglasan samodoprinos za izgradnju nove školske zgrade .
Savjet Mjesne zajednice Bilje na sjednici od 5.7.1974. godine donio je odluku o uvođenju mjesnog samodoprinosa s početkom 1.9. 1974. do 31.8.1977. godine. Skupljena sredstva utrošit će se za izgradnju nove škole.
Gradnja nove škole bila je odobrena 23.4.1976. godine.
U to vrijeme direktor škole bio je Petar Gazibara.
Nova škola završena je 1976. godine.
DOGRADNJA ŠKOLE
U petom mjesecu 1979. god. izrađena je projektna dokumentacija za dogradnju škole i Dječjeg vrtića.
Kompletna dogradnja uradila se 1980 .godine. U tak
vom obliku nastava bila organizirana u tri smjene sve do početka Domovinskog rata 1991. godine.
Tada smo se svi s učenicima našli u progonstvu. Razišli smo se u Madžarsku, Austriju, Njemačku, Makarsku, Istru. U to vrijeme školom je rukovodio Benedikt Peternai.
U svibnju 1992. počeo je lagani povratak u Osijek . Ujesen 1992. godine počela je u osječkim školama krnja školska godina koja je trajala 2,5 mjeseci.
Godine 1997. vratili smo se u svoju školu i započeli s radom. Ravnateljica u progonstvu i po povratku bila je Ana Škrnjug.
Na samom početku upisalo se samo 24 učenika za praćenje nastave na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Već slijedeće godine imali smo 280 učenika po hrvatskom programu.
Povodom Božićnih blagdana prvi put u povijesti ove škole, stiglo je Betlehemsko svjetlo.
Škola se oprema, dopunjuje i svaka školska godina donosi nešto novo .
Od 2003. godine školom rukovodi Vera Eftimov po zanimanju učitelj mentor.