Osnovna škola "Blaž Tadijanović" Slavonski Brod

Kruh je namirnica prisutna u svakodnevnom jelovniku čovjeka tisućama godina. Kruh je jedina namirnica načinjena rukom čovjeka, sve ostalo se bere s drveta ili vadi iz zemlje.

U davna vremena nije svaki dan bilo kruha. Umjesto kruha jeli su se krumpiri i razne kaše.

 
Povijest kruha
Iako ljudi kruh pripremaju tisućama godina, njegovo pravo podrijetlo još je uvijek nepoznato. Utvrđeno je, međutim, da je kruh pravljen još 12000 godina prije Krista, od vode i divljih žitarica, vjerojatno preteča današnje pšenice, zdrobljenih i pečenih na kamenim pločama u špiljama. Tadašnji kruh je više nalikovao na tortille nego na ono što mi danas zovemo kruhom. U razdoblju 10000 godine prije Krista započinje kultivacija žirtarica. 6000 g. pr. Krista proces pripreme kruha se unaprijeđuje – zrna žitarica počinju se gnječiti kako bi kruh imao manje zrnastu strukturu.

Prema arheološkim pronalascima, upotrebu kvasca u proizvodnji kruha, kao i mljevenje žitarica sa ciljem dobivanja brašna, razvili su prije 4000 godina stari Egipćani koji su, također prvi, u 3 stoljeću prije Krista započeli i sa proizvodnjom pekarskog kvasca.
U razdoblju između 700 i 130 – te godine prije Krista, su imali vješte pekare. Oni su prvi započeli sa rafiniranjem žitarica, i to s ciljem ukljanjanja „nečistoća“. U svoj kruh su dodavali sezam, med i voće, te su izumili kamenu tepsiju koja je služila isključivo za pečenja kruha.
Do 2. stoljeća Rimljani su razvili recepte za nekoliko vrsta kruha, a s njima su upoznali sve zemlje kojima su vladali.

Vrste kruha

Sve vrste kruha imaju dva zajednička sastojka: žitarice i vodu. Ovisno o vrsti prerade žitarica iz kojih se dobiva brašno za proizvodnju kruha, mogu se izdvojiti dvije osnovne vrste kruha: integralni (popularno zvani „crni“) te rafinirani (popularno zvani „bijeli“) kruh.

Intergralni kruh proizvodi se od brašna dobivenog iz cjelovitih, neprerađenih žitarica, dok se rafinirani proizvodi od bijeloga brašna dobivenoga iz prerađenih žitarica.

Kruh od cjelovitih žitarica dobar je doprinos očuvanju zdravlja. Izvanredan je izvor ugljikohidrata, prehrambenih vlakana, vitamina, u prvom redu vitamina E te vitamina B skupine, minerala magnezija, selena, željeza i fosfora te, u manjoj mjeri, proteina.

U Meksiku, umjesto kruha, od kukuruznog brašna rade posebne palačinke tortilje. Tortilje pune različitim nadjevima. Kod nas se kukuruzno brašno najčešće jede u obliku palente, pure ili žganaca.

Kako se kaže kruh?

engleski – bread

njemački – das Brot

francuski – le pain

talijanski – il pane

španjolski – el pan

Izreke o kruhu:

• Zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača.
• Iz toga brašna nema kruha.
• Išao je svijetom trbuhom za kruhom.
• Živio je na kruhu i vodi.
• Taj čovjek je dobar kao kruh.
• Tko tebe kamenom, ti njega kruhom.

Legenda o kiflama  kaže da ih je proizveo bečki pekar 1686. godine. Za turske opsade pekar je čuo sumnjivu buku i tako spasio grad od Turaka koji su kopali tunel ispod gradskih zidina. U spomen događaju "izumio" je kiflu koja ima oblik polumjeseca.