Satnica

Satnica

Prijepodnevna smjena :

1. sat    8,00 – 8,45

2. sat    8,50 – 9,35

Veliki odmor – užina za učenike od I. do IV. razreda

3. sat    9,50 – 10,35

Veliki odmor – užina za učenike od V. do VIII. razreda

4. sat   10,50 – 11,35

5. sat   11,40  - 12,25

6. sat   12,30 – 13,15

Poslijepodnevna smjena:

1. sat 13,30 – 14,15

2. sat  14,20 – 15,05

Veliki odmor -  užina za učenike trećeg i četvrtog razreda

3. sat 15,20 – 16,05

4. sat  16,10 - 16,55

5. sat  17,00 – 17,45

6. sat  17,50 – 18,35

     Nasilje preko interneta (engl. cyberbullying), opći je pojam za svaku komunikacijsku aktivnost cybertehnologijom koja se može smatrati štetnom kako za pojedinca, tako i za opće dobro. Tim oblikom nasilja medu vršnjacima obuhvaćene su situacije kad je dijete izloženo napadu drugog djeteta ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona.

Razlikujemo dvije vrste nasilja preko interneta: izravan napad i napad preko posrednika.

a) Izravan napad događa se kad maloljetnik: šalje uznemirujuće poruke mobitelom, e-mailom ili na chatu, ukrade ili promijeni lozinku za e-mail ili nadimak na chatu, objavljuje privatne podatke ili neistine na chatu, blogu ili web-stranici, šalje uznemirujuće slike putem e-maila ili MMS poruka na mobitelu, postavlja internetske ankete o žrtvi, šalje viruse na e-mail ili mobitel, šalje pornografiju i neželjenu poštu na e-mail ili mobitel, lažno se predstavlja kao drugo dijete.

b) Nasilje preko posrednika događa se kad počinitelj napada žrtvu preko treće osobe, koja toga najčešće nije svjesna. Npr., neko dijete dozna lozinku drugog djeteta za njegovu e-mail adresu ili nadimak na chatu. Tako s njegove e-mail adrese može slati uznemirujuće poruke njegovim prijateljima, ostavljati neprimjerene poruke na blogu, chatu ili forumu. Svima se tako čini da je žrtva zapravo ta koja čini loše stvari. Prijatelji će se posvađati s njime, administrator će isključiti njegov nadimak ili e-mail adresu, roditelji će se naljutiti na njega i bit će kažnjen. Počinitelj može staviti oglas seksualnog ili provokativnog sadržaja u ime žrtve s njezinim brojem mobitela ili adresom. Na taj način dijete može doživjeti mnoge neugodnosti i naći se u opasnosti.

     Međuvršnjačko nasilje putem interneta uključuje poticanje grupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima te širenje nasilnih i uvredljivih komentara. Može uključivati slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijetećih poruka, kao i kreiranje web-stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka. Takvo se nasilje odnosi i na slanje fotografija svojih kolega te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim karakteristikama, odnosno da glasaju za osobu koja je, primjerice, najružnija, najnepopularnija ili najdeblja u školi. Djeca katkad na određenoj popularnoj web-stranici traže od ostalih da navedu osobu koju najviše mrze te da o njoj napišu nekoliko riječi, a sve s ciljem da žrtvu osramote pred što većim brojem ljudi. Nasilje na internetu uključuje i ,,provaljivanje” u tuđe e-mail adrese te slanje zlobnih i neugodnih sadržaja drugima.

     Posljedice nasilja preko interneta katkad mogu biti i ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama. Publika nasilja preko interneta često je mnogo šira od one na školskom igralištu ili u razredu. Kod nasilja na internetu postoji snaga pisane riječi, jer žrtva može svaki put ponovno pročitati što je nasilnik napisao. Vrlo je mala mogućnost za izbjegavanje nasilna ponašanja, s obzirom na to da se na internetu može dogoditi bilo kad i bilo gdje. Budući da nasilnik može dugo ostati anoniman, nekoj djeci to služi kao poticaj za nasilno ponašanje, iako u stvarnom svijetu vrlo vjerojatno ne bi bila nasilna. Internet briše društvene kočnice, dopušta djeci da govore i čine stvari koje ne bi mogli napraviti u interakciji "licem u lice", i ona imaju osjećaj da neće morati odgovarati za takva ponašanja na način na koji bi inače odgovarali. To im daje lažan osjećaj sigurnosti i moći.

     Mijenja se i koncept zlostavljanja. Prije deset godina, ako bi dijete bilo zlostavljano, moglo je otići doma i gledati televiziju. Danas djeca provode mnogo vremena ispred računala te lakše postaju metom zlostavljanja. Djeca imaju pristup jedno drugome dvadeset i četiri sata dnevno. Mogu se međusobno zlostavljati čak i u ponoć.

Nasilje mobitelom
Uključuje bilo kakav oblik poruke zbog koje se osoba osjeća neugodno ili joj se prijeti, odnosno bilo kakve višestruko slane poruke kojima je cilj uvrijediti, zaprijetiti ili nanijeti štetu vlasniku mobitela.

Nasilje na chatu
Najčešće uključuje prijeteće ili ucjenjujuće poruke koje jedno dijete ili više njih upućuje drugom djetetu.

Nasilje na forumu
Od svih oblika komunikacije na internetu, forumi su najčešće najbolje organizirani. Na njima se nalaze administrator i moderatori, zaduženi za posebne dijelove foruma. Oni čitaju sve teme i diskusije te paze da ne bude vrijeđanja, prijetnji, objavljivanja privatnih podataka i kršenja prava. Na većini foruma postoji mogućnost Obavijesti moderatora, tako da se jednim klikom može obavijestiti moderatora o nekomu tko zloupotrebljava forum. Moderator ili administrator će izbrisati taj zapis, upozoriti korisnika ili mu zabraniti pristup.

Nasilje putem bloga
Odnosi se ponajprije na ,,otimanje" blogova drugim ljudima te nadopunjavanje osobnim uvredama i/ili seksualnim sadržajima. Time se narušava ugled i ugrožava privatnost druge osobe. Toj vrsti međuvršnjačkog nasilja posebno su podložna djeca koja šalju fotografije i osobne podatke s ciljem da pronađu prijatelje na internetu. Takvu djecu nasilnici zlostavljaju preko njihove osobne web-stranice.
Komentari koji se dopisuju u blogove kod žrtve uzrokuju nemir i stres, a ovisno o jačini, mogu dosegnuti i razinu zlostavljanja.