Klikom na fotografiju možete pristupiti zanimljivom članku na temu mobitela i utjecaja kojeg imaju na djecu.

Upravo takvi roditelji, oni koji rade na sebi, konstantno se zapitkuju što još mogu učiniti, nastoje poboljšati svoje roditeljske vještine i ispravljati neizbježne pogreške, najuspješniji su roditelji koji će odgojiti dobre odrasle ljude.

Čemu služi tata?

„ Tata služi za sve. Da mu kažeš istinu, da ga maziš...“

„Ne znam jer tata stalno radi.“

Novija istraživanja ukazuju na važnost očeve uključenosti u brigu o djetetu od najranijih dana, kako za dobrobit i razvoj djeteta, tako i za dobrobit očeva i majki. Danas znamo kako otac i majka unose različitu kvalitetu u djetetov život i svatko od njih različito pridonosi razvoju djeteta. Očeva uključenost, osjetljivost za djetetove potrebe, potpora i poticaj daju jedinstven doprinos dugoročnoj dobrobiti djeteta. Do sredine sedamdesetih godina, na oca se gledalo kao na biološku nužnost  te je minorizirana njegova uloga u socijalnom i emocionalnom razvoju djece, njegova uloga se prvenstveno gledala kroz utjecaj na majku. Desetljeća istraživanja bila su usmjerena na vezu majka-dijete koja se smatrala najbitnijom za djetetov život. Pojam koji se tada isticao je tzv. majčinska praksa koja je bit majčinstva, a podrazumijeva njegu, zaštitu i odgajanje djece. Zadaci koji pripadaju u majčinsku praksu jesu: mijenjanje pelena, kupanje, hranjenje, presvlačenje, uspavljivanje, bavljenje djetetom noću, igranje s djetetom, čitanje djetetu, nabava odjeće, predmeta i igračaka za dijete, vođenje u jaslice/vrtić, odlazak liječniku, vođenje djeteta u šetnju i na izlaske. 80 –tih godina prošlog stoljeća obiteljski kontekst se nepovratno mijenja, dolazi do sve veće pojave zaposlenosti majke, kao i veće pojave samohranih majki što navodi istraživače da majčinstvo i očinstvo počinju promatrati kao dva zasebna utjecaja na dijete. Započinje se istraživanjima koja u središte interesa stavljaju očinstvo i efekte očinstva, kako na dijete, tako i na psihičko funkcioniranje majki i očeva te širi obiteljski kontekst.

„Tata služi da mene ljubi s bockavom bradom.“

„Tata ne služi ničemu, mama mora sve raditi.“

Danas puno bolje nego prije razumijemo važnost i doprinos očeva djetetovoj dobrobiti i razvoju od najranijih dana do odrasle dobi . Prepoznato je da uloga oca daleko sveobuhvatnija od ‘partnera u igri’, ‘podrške majci’ ili ‘zastrašujućeg disciplinatora’, ‘dobavljača hrane i financijskih sredstava’. Znanstvenici navode kako nema recepta ‘ kako postati kvalitetan tata u 21. stoljeću’, ali neki važni sastojci su prepoznati. U literaturi se navode tri osnovne funkcije oca : 1. preuzimanje odgovornosti za brigu o djetetovim potrebama, uključujući tjelesne i zdravstvene (presvlačenje pelena, oblačenje, hranjenje, uspavljivanje, odlazak liječniku i sl.), 2. pristupačnost, dostupnost za emocionalno povezivanje, raspoloživost za kontakt, 3. uključenost (upletenost) u direktnu interakciju s djetetom (igranje, čitanje, izlasci). Pritom je posebno istaknuta sposobnost emocionalnog povezivanja, osjećaja bliskosti s vlastitim djetetom. Istraživanja sugeriraju kako je oca za poticanje osjećaja bliskosti, potrebno uključiti u kontakt s djetetom što prije – očevi koji su bili na porodu efikasniji su u stvaranju odnosa sa svojim djetetom i stvaraju jaču povezanost s djetetom, očevi koji su prva dva tjedna proveli s partnericom bolje su se povezali s djetetom. Za stvaranje emocionalne povezanosti izuzetno je važan kontakt kože na kožu, fizička blizina i dodir djeteta i oca. Aktivnu brigu o djetetu prate i fiziološke promjene kod očeva koje olakšavaju pokazivanje nježnosti i povezivanje s djetetom. Očevi koji se bave bebama se i sami bolje osjećaju. Ne samo da postaju kompetentni roditelj time što vježbaju roditeljstvo, već se osjećaju bolje, ispunjenije, sretnije i smirenije. Istraživanja pokazuju da očevi koji više ulažu u svoju ulogu (više se daju u svoje očinstvo) imaju bolje mentalno i tjelesno zdravlje. U kontaktu s djetetom očevi postaju kompetentni roditelji, osjećaju se bolje, ispunjenije, sretnije i smirenije.

„Tata služi da se igram s njim i još služi da ga jako puno volim.“

„Tata služi da sjedi i leži.“

Pritom npr. samo zajedničko gledanje televizije nije dovoljno, važna je kvaliteta tih interakcija. Dobri očevi se igraju s djetetom, još od kad je dijete sasvim malo, tako malo da se neće sjećati same igre već osjećaja povezanosti. Razgovaraju s djetetom o onome što dijete interesira, prate dijete u njegovim interesima. Usmjeravaju dijete u ispravno ponašanje i pritom iskreno vjeruju u dijete. Dostupni su djeci i kad su s njima usmjereni su na njih. I za kraj ono najvažnije dobri očevi vole provoditi vrijeme sa svojom djecom. Djeca uključenih očeva, istraživanja pokazuju, kako imaju viši IQ (razlike vidljive u 3. godini života), imaju kvalitetnije veze s drugom djecom, imaju bolje ocjene u školi te manje ponašajnih problema.

„Tata služi da divljamo u krevetu i mazimo se.“

„Tata služi za odmaranje, za spavanje i da ide na posao.“ Koliko će otac biti dobar otac svojoj djeci u mnogome ovisi o majci. Majka treba biti dovoljno mudra da ostavi dovoljno prostora da on bude otac. Majka treba prihvatiti kako dijete treba dva različita roditelja koji unose različite, ali jednako kvalitetne komponente, a ne majku i zamjenu za majku u vidu oca. Istraživanja pokazuju razlike u interakcijama očeva s djecom u usporedbi s majkama. Očevi se drugačije igraju s djecom, oni se igraju grublje, čime pomažu djeci da bolje kontroliraju svoje tijelo i emocije. Očevi su skloniji potaknuti dijete da prihvati rizik u igri, ali i u životu, što razvija zdravu ambiciju. Očevi u komunikaciji s djecom su manje skloni koristiti baby jezik i time potiču korištenje novih riječi i obogaćuju jezik djece. Očevi drugačije discipliniraju, oni su skloniji pravdi i logičnim posljedicama čime djecu pripremaju za realni svijet. Rana aktivna uključenost očeva u brigu o djetetu je dobra i za majke. Veća uključenost oca u brigu o djetetu i drugim obvezama u kućanstvu povezana je s nižom razinom roditeljskog stresa i depresije kod majki te stoga povećava vjerojatnost za razvoj sigurne privrženosti između majke i djeteta.

„Tata služi da pazi svoje dijete, da ga čuva i poštuje.“

„Služi da pomaže ženi i da skuplja novce na poslu.“

Danas svjedočimo kako očevi sami preuzimaju inicijativu, što je vidljivo i iz veće aktivne uključenosti u život djeteta, kako u obitelji, tako i u ustanovama koje dijete pohađa. Vidljiva je i sve veća uključenost očeva od sudjelovanja na porodu, preko sudjelovanja na roditeljskim sastancima i tematskim radionicama do uključivanja u različite programe podrške roditeljstvu.

I ove godine, kao i prethodnih, u našoj školi u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca, nizom aktivnosti, radionica i predavanja obilježen je Mjesec borbe protiv ovisnosti.

Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježen je nizom radionica pod nazivom „Digitalna ovisnost“ kojem je prethodilo kratko istraživanje kroz anketu istog naziva. Radionice za učenike od 5. do 8. razreda održale su pedagoginja Jelka Bracanović i pripravnica Anita Tudor.

Cilj radionice bio je osvijestiti prekomjerno korištenje digitalnih tehnologija.

Struktura radionice

U uvodnom dijelu učenici su upoznati sa osnovnom terminologijom i povijesnim pregledom razvoja digitalnih sadržaja i uređaja.

U središnjem dijelu učenicima su prezentirani rezultati ankete te smo zajednički analizirali najbitnija područja vezana za korištenje Interneta, pametnih telefona i aplikacija. Utvrđeno je da učenici viših razreda naše škole prekomjerno koriste računalne igre, Instagram i YouTube, koji su pritom objasnili svoje razloge i načine korištenja istih.

Učenici petih i šestih razreda u radioničkom dijelu su iznosili i prezentirali prijedloge kako smanjiti korištenje pametnog telefona, igranje igrica, gledanje YouTube-a i slanje poruka. Bilo je mnoštvo zanimljivih i kreativnih prijedloga! J

Učenici sedmih i osmih razreda su kroz 'Parlaonicu' prodiskutirali o pozitivnim i negativnim stranama digitalnih tehnologija, koje su predstavnici grupa zatim prezentirali razredu. Na taj način vježbali su svoje komunikacijske vještine, kao i kritičko razmišljanje i sučeljavanje sa drugačijim stavovima.

Učenici su pokazali visok stupanj zainteresiranosti zbog aktualnosti teme. Uvažavajući rezultate ankete o korištenju digitalnih tehnologija, učenici su osvijestili negativne strane prekomjernog korištenja.

„Zaboravi na igrice barem dva do tri sata,

obuci kaput i zakorači u stvarni svijet kroz vrata!“

Pohvale i njihovo doziranje mnogim roditeljima zadaju glavobolje. Koliko je pohvala previše? Trebamo li češće pohvaliti dijete? Je li bitna kvantiteta ili kvaliteta?

Stručnjaci savjetuju roditeljima da ne obasipaju djecu nepotrebnim, često i neiskrenim pohvalama.  Mnogo je važnije kvalitetno pohvaliti dijete, nego to činiti često. Dijete će izgraditi samopoštovanje samo ako je pohvala iskrena, promišljena i konkretna.

„Hvalimo ih za dobre ocjene, sportski rezultat, crtež… gotovo za sve što učine. Postajemo ovisnici kad je riječ o pohvalama. Otišli smo u drugu krajnost u usporedbi sa strogim roditeljima prije nekoliko desetljeća. Roditelji danas pretjeruju s pohvalama“, kaže za Webmd.com dr. Paul Donahue, obiteljski terapeut i autor knjige Od A do Ž: Vodič kroz odgoj sretne i samopouzdane djece.

Bombardirajući djecu pohvalama, roditelji misle da time grade njihovo samopouzdanje i samopoštovanje, no zapravo čine suprotno. Iako je svaka pohvala dobronamjerna, Donahue ističe da stavljanje djeteta na pijedestal može omesti njegov razvoj.

Djeca će se zbog previše pohvala, posebice ako su neiskrene, bojati pokušati naučiti nove stvari: omest će ih strah da u toj novoj aktivnosti možda neće biti uspješni kao u prethodnoj, što će ih zbaciti s trona na koji su ih pohvalama postavili njihovi roditelji. Zatim, stalno će tražiti odobrenje roditelja i iščekivati njihov vrijednosni sud.

No, stručnjaci upozoravaju roditelje da je izostanak pohvala jednako štetan kao i pretjerivanje. Djeca će misliti da nisu dovoljno dobra ili da vam nije stalo pa će se prestati truditi.

Koliko je onda pohvala optimalno? Stručnjaci ističu da osnovno pravilo kod pohvaljivanja treba biti kvaliteta a ne kvantiteta. Ako je pohvala iskrena, originalna i fokusirana na proces a ne na rezultat, možete pohvaliti dijete kad god učini nešto vrijedno pohvale.

Posebno je važno prepoznati nastojanje djeteta da pomiče granice, da se trudi kako bi postiglo cilj, kaže Donahue. Možda vaš sin nije najbolji nogometaš, ali svakodnevno trenira i jako se trudi, stoga pohvalite njegov trud bez obzira na to je li njegova momčad pobijedila ili izgubila.

O kojem god da je scenariju riječ, Donahue ističe da svaka pohvala treba biti proporcionalna uloženom trudu.

Nekoliko praktičnih savjeta:

Budite konkretni

Umjesto da kažete: „Dobar si nogometaš!“ recite: „Kako si snažno udario loptu, odličan si napadač!“ Uvijek je mnogo bolje biti konkretan: na taj ćete način pomoći djetetu da uvidi koje su njegove posebne vještine.

Budite iskreni

Pohvala bi uvijek trebala dolaziti iz srca, biti iskrena. Imajte na umu da djeca osjete kad ste neiskreni; ako vas pročitaju, najvjerojatnije ćete izgubiti njihovo povjerenje. Što je još gore, dijete će postati nesigurno jer će ubuduće sumnjati u vaše pozitivne komentare i bit će mu teško razlučiti kad je pohvala koja dolazi od vas iskrena a kad nije.

Potičite nove aktivnosti

Pohvalite dijete kad pokušava naučiti nešto novo – voziti bicikl, vezati cipele – i što se ne boji da će pogriješiti, kaže Donahue.

Ne pohvaljujte očito

Ne pretjerujte s pohvalama na račun djetetovih atributa poput: „Baš si pametan, lijep, zgodan, visok, bistar, talentiran, nadaren…“, kaže Donahue. U redu je ako se roditelji (ne zaboravimo bake i djedove!) s vremena na vrijeme prepuste tom malom užitku, no ako djecu stalno obasipate ovakvim pohvalama, one će s vremenom zvučati šuplje i izgubiti na važnosti.

Pohvalite ih kad mislite da zaslužuju pohvalu

Ako roditelj veli djetetu „Odličan posao!“ ili „Ajme, stvarno si se potrudio oko tog referata!“ kad to uistinu misli, dijete će uvidjeti da roditelji cijene njegov trud i rad. Također, time im dajete do znanja da prepoznajete kad se trude a kad im nešto nezasluženo padne s neba.

Fokusirajte se na proces, a ne na cilj

Dijete pohvalite zato što se trudi, a ne zato što je talentirano. „Bitan je proces, a ne rezultat“, ističe Donahue. Ne mogu sva djeca biti talentirani sportaši i glazbenici ili odlični učenici. No. djeca koja nauče učiti i raditi marljivo i ustraju u tome, razvila su posebne vještine.

Pitate se zna li Vaše dijete učiti i koliko je njegovo višesatno sjedenje uz knjigu zaista učinkovito?

Katkad već mali savjeti mogu taj posao učiniti lakšim. Donosimo 10 savjeta koje Vašem djetetu mogu olakšati učenje i poboljšati uspjeh u školi:

1. Počnite na vrijeme

Nema koristi o zadaći početi razmišljati tek navečer. U stresu i kroz pritisak zbog vremena ne može se dobro učiti. Zato je najbolje da dijete odmah nakon škole napiše zadaću i nauči što treba.

2. Napravite plan

Zajedno s djetetom napravite plan kako će učiti do testa. Napišite koliko će svaki dan naučiti i koliko mu je vremena potrebno da to postigne. Neposredno dan prije testa ne treba učiti, već samo ponavljati gradivo.

3. Red pomaže

Pospremljeno i uredno radno mjesto će djetetu sigurno olakšati učenje jer će na taj način biti manje dekoncentrirano. Dobro je također da pazi na svoje knjige i bilježnice, drži ih urednima i pospremljenima jer će tako u svakom trenutku lako doći do potrebnog.

4. Promjena pomaže

Pripazite da se dijete satima ne bavi istom temom. Ako se ne može pomaknuti s točke učeći neki predmet, pomoći će možda da tu knjigu zatvori i krene ponavljati nešto treće ili ode na igranje u park. Inače je najbolje započinjati učenje s laganijim i dražim predmetima. Na taj će način dijete imati osjećaj uspjeha i motiviranije je uhvatiti se u koštac sa stvarima koje mu baš i ne idu.

5. Učenje usput

Ako dijete ne može zapamtiti primjerice riječi iz engleskog, pokušajte mu ih približiti usput svaki puta kad prođe pored njih. Za to na ljepljive papiriće napišite primjerice englesku riječ za hladnjak i nalijepite taj papirić na hladnjak ili na zrcalo, papuče, loptu… Pisanje sažetaka pa čak i šalabahtera može biti od velike pomoći da se gradivo zapamti. Takav sažetak se može zalijepiti iznad kreveta pa ga dijete može ponoviti navečer prije spavanja.

6. Pohvala

Kad dijete prijeđe određenu etapu plana i dostigne cilj učenja, pohvalite ga. Time dobiva priznanje da je uspjelo i povezuje školu i učenje s pozitivnim. To će imati puno više koristi nego da stalno gunđate da dijete nedovoljno uči.

7. Stanke tijekom učenja

Pobrinite se da dijete svakih 45 minuta napravi stanku od učenja. Bit će dovoljno i pet minuta na svježem zraku ili kratka igra s kućnim ljubimcem da se glava razbistri. Što je dijete manje, to bi razdoblja učenja trebala biti kraća, a stanke dulje. Važno je da se i dovoljno naspava kako bi se naučeno gradivo dobro pohranilo u mozgu.

8. Pratite prirodni ritam djeteta

Učenje nije uvijek jednako učinkovito. Većina ljudi se može koncentrirati prijepodne i poslijepodne, a rano ujutro ili rano poslijepodne je teže postići koncentraciju i sposobnost učenja je slabija. Zato razgovarajte s djetetom kad je najbolje da uči, a kada da koristi stanke.

9. Nagrade za učenje

Nagrade za postignut uspjeh mogu biti dobra motivacija za učenje. Možete dogovoriti lijep izlet, igračku koju si dijete odavno želi ili neki instrument. Kad postigne uspjeh, tada obavezno osigurajte obećano. Katkad je dovoljno da skuhate djetetu njegovo omiljeno jelo što može podići želju i dati mu energiju za učenje.

10. Punog trbuha se teško uči

Zato neposredno poslije ručka ne treba planirati učenje, već se treba odmoriti. Pravilna i zdrava prehrana svakako može pozitivno utjecati na učenje. Znanstvenici su dokazali kako svježe voće, povrće, začinsko bilje, orašasto voće, namirnice od integralnog brašna i riba posebice dobro djeluju na metabolizam tvari u mozgu što pospješuje i funkcije mozga.

I na kraju mali slikovni podsjetnik svega navedenoga

Sretno s učenjem!

Djeci ne možete zabraniti internet, no možete poduzeti korake da budu zaštićeni dok se njime koriste.

1. Educirajte se ►Djeca danas odrastaju s računalom. Razumljivo je da u vašoj mladosti nije bilo računala. Stoga je nužno da se educirate o opasnostima koje vrebaju kako bi vaše dijete bez opasnosti moglo iskusiti sve dobrobiti Interneta.
2. Pretražujte internet zajedno sa svojim djetetom►Korisno je za Vas i Vaše dijete da zajednički otkrivate Internet. Pokušajte zajedno pronalaziti zanimljive, zabavne i korisne web sadržaje. Na taj način ćete sa svojim djetetom graditi odnose međusobnog povjerenja i lakše ćete ga uputiti na određene neprimjerene sadržaje.
3. Ne puštajte malu djecu da surfaju sama ►Jednako kao što dijete ne puštate van u kasne noćne sate, ne dopuštajte mu ni da surfa samo. Kada bi dijete trebalo početi surfati bez roditeljskog nadzora, ili uz ograničen nadzor individualno je i ovisi od djeteta do djeteta, ali definitivno ne prije 12 godina starosti.
4. Razgovarajte s djetetom o Internetu ► Odrasli najčešće koriste Internet na poslu ili za skupljanje informacija. Djeca koriste Internet za druge stvari. Pričajte o tome s djetetom. Zamolite ga da vam pokaže svoje omiljene web lokacije i pitajte ga zašto su mu određene teme i sadržaji uzbudljivi, zanimljivi i privlačni. Djeca, a poglavito teenageri traže privatnost, ali to ne znači da nemate pravo znati s kim se dijete druži, kako u stvarnom životu tako i u virtualnom.
5. Razvijajte Internet bonton ►U Internet komunikaciji postoji mnogo pravila lijepog ponašanja. Lako je recimo na chatu, pod zaštitom anonimnosti testirati granice, reći stvari koje nikada ne bismo rekli uživo. Govorite djeci o tome da je važno da se prema drugima ponašaju onako kako bi voljela da drugi postupaju prema njima.
6. Objasnite djetetu važnost čuvanja osobnih informacija► Djecu ste zasigurno poučili da ne razgovaraju sa strancima i da im ne odaju privatne podatke. Isto pravilo vrijedi i na Internetu. Čak i “nevina” pitanja poput “imaš li računalo u vlastitoj sobi” mogu upućivati na zle radnje. Dogovorite se s djecom o važnim stvarima u Internet komunikaciji, na primjer kako se koriste osobni podaci. Mnoge web lokacije zahtijevaju osobne informacije (autorizaciju) da bi imali pristup izvjesnim sadržajima i uslugama. Takve informacije potrebne su zbog različitih stvari, zbog sigurnosti ili da bi usluge postale dostupne. Važno je da naučite svoje dijete kada smije ostaviti osobne podatke! Najjednostavnije je da se s djetetom dogovorite da ne ostavlja osobne informacije bez vašeg odobrenja. Tu spadaju: ime i prezime, adresa, škola u koju ide, mail adresa, broj telefona, osobne fotografije…
7. Ne dopustite susrete s nepoznatim ljudima s Interneta ►Internet je popularno mjesto za virtualne susrete i djeca žele preko Mreže stjecati nove prijatelje. Da biste izbjegli neprijatne ili čak opasne situacije, važno je da naučite dijete da nikada ne ide samo na susret s nepoznatom osobom. Za takve susrete neophodan je netko u koga dijete može imati povjerenja (stariji brat ili sestra, roditelji…)
8. Čuvajte se poklona► Pedofili mame djecu poklonima poput bonova za mobitele ili primjerice kupovinom pjesama ili filmova na Internetu. Da netko na ulici vašem djetetu pokloni 100 kuna zabrinuli biste se. Poklanjanje novca u virtualnom svijetu još je opasnije.
9. Prijavite neprimjereno ponašanje pojedinaca ►Ako vam se dijete požali da ga netko vrijeđa bilo putem maila, na news grupama, forumu, socijalnim mrežama ili putem chata, prijavite tog korisnika administratoru web stranice ili u slučaju maila i news grupa abuse službi.

10.Kontaktirajte nadležne institucije ► Kad se stvari otmu kontroli, primjerice saznate da je dijete nekom slalo svoje nage fotografije ili je nečije primalo, ne ustručavajte se slučaj prijaviti policiji ili pravobraniteljici za djecu. Njihov posao je da vam pomognu.

11. Upozorite dijete da informacije na Internetu mogu biti netočne ►Djeca koriste Internet kao pomoć u izradi školskih zadataka, da bi više naučili i sakupili informacije o onome što ih zanima. Količina informacija na Internetu je enormna i važno ih je selektirati na adekvatan način. Naučite dijete da kontrolira vjerodostojnost informacija na Internetu, osobito kad se radi o nekim važnim zadacima.
12. Ne budite odveć kritični prema dječjoj znatiželji► Vaše dijete će sigurno naići na web stranice s problematičnim sadržajima. To može biti pornografija, rasizam… Ne zaboravite da je prirodno biti radoznao i da uvijek postoje čari ”zabranjenog voća”. Pričajte o tome s djecom ili postavite precizna pravila.
13. Tehnička rješenja mogu pomoći u korištenju Interneta – blokirajte pristup nepoželjnim stranicama ►Ako vaše dijete nije punoljetno, onda zasigurno nema što tražiti na primjerice pornografskim stranicama. Postoje načini da se kontrolira i ograniči uporaba Interneta kod djece. Korištenjem alata za praćenje aktivnosti u Internet pregledniku (history), možete vidjeti koje stranice su posjećivane, a pomoću filtara možete ograničiti pristup izvjesnim Internet stranicama. Postoje i različiti programi za nadgledanje i ograničavanje uporabe Interneta (parental control software). U tu svrhu možete preuzeti besplatan program K9 Web protection na http://www.k9webprotection.com/
14. Dogovorite se oko igrica i dužine pretraživanja Interneta ► Kompjuterske igrice omiljena su dječja razonoda. Ima ih raznih – od pedagoških, akcijskih, korisnih, ali i onih s puno agresivnosti i nasilja. Psiholozi tvrde da djeca jasno razlikuju virtualne fantazije i nasilje od pravila u stvarnom životu. Ipak preporučujemo roditeljima da obrate pažnju na izbor igrica. Izaberite zajedno one igrice koje razvijaju motoriku, maštu, memoriju… Dužina boravka na Internetu, bilo da su u pitanju igrice, pretraživanje ili recimo chat, treba biti u okvirima razumnih termina, kako dijete ne bi zapostavilo stvarni život.
15. Ne uskraćujte djetetu pristup Internetu► Ne samo da ćete prouzrokovati neželjen, suprotni efekt jer “zabranjeno voće je najslađe” već ćete djetetu uskratiti važan izvor informacija za učenje i izopćiti ga od prijatelja koji zasigurno koriste Internet.

Pedagoginja škole: Pavla Jurić, prof.

Broj telefona: 021/717-392

RADNO VRIJEME:

   Prijepodne                                                                        Poslijepodne        

   8:00-14:00                                                                            13:30-19:30

KONZULTACIJE S RODITELJIMA:

            Prijepodne                                                                Poslijepodne

Utorak                 9:00-10:00                                                 15:00-16:00

Četvrtak              9:00-10:00                                                 15:00-16:00

„Najljepše je imati djecu, jer djeca su budućnost, ona su nada u bolje sutra, vjera da će ono što slijedi zaštititi starost. Kad čovjek ima djecu, onda je sve bolje, jer kada vas svi napuste, opet vam ostaju vaša djeca.“

„Odgovorite na sva njihova pitanja, nađite vremena za njih pa makar poslije morali čitati stare novine, poljubite njihove dobre djetinje snove, učinite da njihove čudesno blistave oči vide samo dobra svitanja, vedre dane i velike zvijezde. Ne dajte da vaše dijete odraste ako je njegova radost veća u uzimanju negoli u davanju.“

„Kad čovjek bolje razmisli, djeca su još jedino dobro koje je čovječanstvu ostalo. Sve drugo uništeno je u nastojanju da sitni ljudski stvor bude veći od misli, od riječi-od Boga.“

                                                                                     Siniša Glavašević

Klikom na sliku doznajte više o poremećaju dječje pažnje popraćene hiperaktivnošću.

Disleksija je specifična teškoća u učenju, koja se manifestira poteškoćama u čitanju, pisanju i razumijevanju teksta.

Nije vezana za dob, obrazovanje niti inteligenciju.

Oko 10% svjetske populacije je dislektično.

Roditelji, ako želite upropastiti svoje dijete:

1. Ispunite mu svaku želju i tada ćete ga odgojiti u uvjerenju da se sav svijet okreće oko njega.

2. Kad izgovori neku psovku ili prostu riječ, nasmijte mu se od srca pa će vaše dijete povjerovati da je veoma zabavno.

3. Nemojte mu nikada govoriti o moralu: „Ovo valja – ovo ne valja, ovo smiješ učiniti, ono ne smiješ. . . “  Ne govorite mu o dužnostima i obvezama prema društvu, Crkvi…

4. Uvijek pospremajte za njim i oslobodite ga svake obveze.

5. Svađajte se stalno pred njim pa se neće začuditi da se bilo što dogodi u obitelji.

6. Dajte mu novac kad ga god zatraži i neka ga troši koliko god hoće. Kad ste vi patili, neka se ne pati vaša maza!

7. Ispunite mu svaku želju kad se radi o jelu i piću.

8. Uvijek budite na njegovoj strani kada netko ukaže na njegovu grešku: nastavnik, profesor, vjeroučitelj, susjed… tada ćete ga odgojiti u uvjerenju da nikad ne može biti krivo.

9. Kad upadne u kakve neprilike, recite da ste vi krivi i tako ćete ga osloboditi svake odgovornosti.

Ako učinite 80% od navedenoga, budite zadovoljni, postigli ste vaš cilj. Upropastili ste svoje vlastito dijete!

Ovih nekoliko preporuka i savjeta roditeljima ako žele upropastiti svoje dijete, objavio je londonski Institut za pedagogiju i odgoj.