Osnovna škola Ivan Lacković Croata Kalinovac

Ljubav prema zavičaju razvija se od najranije dobi. Dodatni poticaj za upoznavanje naše bliže okolice je covid epidemija s kojom trenutno živimo. Potrudili smo se veliku nepriliku pretvoriti u pravu priliku za istraživanje našeg kraja.

Na samom kraju nastavne godine 16. lipnja 2021. tadašnji šestaši (sadašnji sedmaši) su nakon dugotrajnih priprema snimili video lekciju na lokaciji Posebnog geografsko - botaničkog rezervata Đurđevački pijesci kako bi „putoholičarima“ omogućili virtualni razgled u vrijeme kada ne mogu putovati. Od 13 učenika šestog razreda čak je njih 9 sudjelovalo u snimanju videa. To su: Luka Mađerić – uvod, biljni svijet, Tena Moslavac – orijentacija uz pomoć Sunca i sata, reljefni oblici, Nika Janković – gdje se Pijesci prostiru, Leonarda Željeznjak – postanak Pijesaka, Boris Barić – smirivanje Pijesaka, Ana Sobota – pojam „krvavi pijesci“ i Hrvatska Sahara, Martin Matica – kategorija zaštićenih područja (Posebni geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci), Lana Pantelić – životinjski svijet, Emili Ivandija – gospodarsko iskorištavanje. Žao nam je što nam se nije stigla pridružiti naša Veronika koja je imala ispit u glazbenoj školi. Posebnu zahvalu upućujemo našoj Kalnovčici Adrijani Jušta koja nas je spojila s gospođom Ksenijom Srnec, najzaslužnijoj za naš konačni uradak jer nas je snimala i montirala video. Učiteljica geografije i povijesti Elizabeta Trepotec Marić zaslužna je za ideju, organizaciju i realizaciju iste.

Kurikulumom Geografije za šesti razred, između ostalih, zadani su odgojno-obrazovni ishodi GEO OŠ C.6.3. Učenik objašnjava međuovisnost klime, tla i živoga svijeta te utjecaj čovjeka na promjenu bioraznolikosti na primjerima iz zavičaja i Hrvatske i GEO OŠ C.A.6.1. Učenik razlikuje kategorije zaštite prirode, navodi primjere zaštićene prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj, objašnjava važnost zaštićenih područja i lokaliteta kao gospodarskoga potencijala i elementa identiteta te sudjeluje u aktivnostima čuvanja i adekvatnoga vrednovanja baštine na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Iz navednih odgojno-obrazovnih shoda proizlaze ishodi prema kojima učenik razlikuje oblike zaštite prirode u zavičaju i prepoznaje Đurđevačke pijeske kao posebni geografsko-botanički rezervat, objašnjava pojam „Krvavi peski“ i Hrvatska Sahara, obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjeru Đurđevačkih pijesaka, objašnjava međuovisnost klime, tla, biljnoga i životinjskog svijeta Đurđevačkih pijesaka, navodi i opisuje primjere reljefnih oblika s pomoću grafičkih prikaza i fotografija te izlaskom na teren, prepoznaje, navodi i imenuje reljefne oblike u zavičajnom prostoru, određuje glavne i sporedne strane svijete pomoću Sunca i sata s kazaljkama, izdvaja geografske osobitosti Đurđevačkih pijesaka.

Šestaši su uživali u izvanučioničkoj nastavi, u veselju koje pruža igra u pijesku, uživali su u učenju u izvornoj stvarnosti i zbližavanju s rodnom grudom. Koliko su bili uvjerljivi možete pogledati na poveznici 

 https://youtu.be/kvRweGVp08U

…i nemojte zamjeriti pokoju pogrešku…

Đurđevački pijesci su jedini takav lokalitet u Hrvatskoj i zato treba biti sačuvan da bi se kontinuirano, različitim edukativnim programima širila kultura i svijest građana o zaštiti bioraznolikosti, a čemu će svakako doprinijeti novootvoreni Posjetiteljski centar u Đurđevcu.

Ljudi i pijesci ovog kraja povezani su oduvijek. U prošlosti se čovjek borio protiv njih jer je o tome ovisio njegov opstanak. Danas je obratno: ugroženi su upravo pijesci i trebamo se pobrinuti kako ovaj predivan krajolik ne bi postao samo legenda.

Ljubav prema zavičaju razvija se od najranije dobi. Dodatni poticaj za upoznavanje naše bliže okolice je covid epidemija s kojom trenutno živimo. Potrudili smo se veliku nepriliku pretvoriti u pravu priliku za istraživanje našeg kraja.

Na samom kraju nastavne godine 16. lipnja 2021. tadašnji šestaši (sadašnji sedmaši) su nakon dugotrajnih priprema snimili video lekciju na lokaciji Posebnog geografsko - botaničkog rezervata Đurđevački pijesci kako bi „putoholičarima“ omogućili virtualni razgled u vrijeme kada ne mogu putovati. Od 13 učenika šestog razreda čak je njih 9 sudjelovalo u snimanju videa. To su: Luka Mađerić – uvod, biljni svijet, Tena Moslavac – orijentacija uz pomoć Sunca i sata, reljefni oblici, Nika Janković – gdje se Pijesci prostiru, Leonarda Željeznjak – postanak Pijesaka, Boris Barić – smirivanje Pijesaka, Ana Sobota – pojam „krvavi pijesci“ i Hrvatska Sahara, Martin Matica – kategorija zaštićenih područja (Posebni geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci), Lana Pantelić – životinjski svijet, Emili Ivandija – gospodarsko iskorištavanje. Žao nam je što nam se nije stigla pridružiti naša Veronika koja je imala ispit u glazbenoj školi. Posebnu zahvalu upućujemo našoj Kalnovčici Adrijani Jušta koja nas je spojila s gospođom Ksenijom Srnec, najzaslužnijoj za naš konačni uradak jer nas je snimala i montirala video. Učiteljica geografije i povijesti Elizabeta Trepotec Marić zaslužna je za ideju, organizaciju i realizaciju iste.

Kurikulumom Geografije za šesti razred, između ostalih, zadani su odgojno-obrazovni ishodi GEO OŠ C.6.3. Učenik objašnjava međuovisnost klime, tla i živoga svijeta te utjecaj čovjeka na promjenu bioraznolikosti na primjerima iz zavičaja i Hrvatske i GEO OŠ C.A.6.1. Učenik razlikuje kategorije zaštite prirode, navodi primjere zaštićene prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj, objašnjava važnost zaštićenih područja i lokaliteta kao gospodarskoga potencijala i elementa identiteta te sudjeluje u aktivnostima čuvanja i adekvatnoga vrednovanja baštine na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Iz navednih odgojno-obrazovnih shoda proizlaze ishodi prema kojima učenik razlikuje oblike zaštite prirode u zavičaju i prepoznaje Đurđevačke pijeske kao posebni geografsko-botanički rezervat, objašnjava pojam „Krvavi peski“ i Hrvatska Sahara, obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjeru Đurđevačkih pijesaka, objašnjava međuovisnost klime, tla, biljnoga i životinjskog svijeta Đurđevačkih pijesaka, navodi i opisuje primjere reljefnih oblika s pomoću grafičkih prikaza i fotografija te izlaskom na teren, prepoznaje, navodi i imenuje reljefne oblike u zavičajnom prostoru, određuje glavne i sporedne strane svijete pomoću Sunca i sata s kazaljkama, izdvaja geografske osobitosti Đurđevačkih pijesaka.

Šestaši su uživali u izvanučioničkoj nastavi, u veselju koje pruža igra u pijesku, uživali su u učenju u izvornoj stvarnosti i zbližavanju s rodnom grudom. Koliko su bili uvjerljivi možete pogledati na poveznici 

 https://youtu.be/kvRweGVp08U

…i nemojte zamjeriti pokoju pogrešku…

Đurđevački pijesci su jedini takav lokalitet u Hrvatskoj i zato treba biti sačuvan da bi se kontinuirano, različitim edukativnim programima širila kultura i svijest građana o zaštiti bioraznolikosti, a čemu će svakako doprinijeti novootvoreni Posjetiteljski centar u Đurđevcu.

Ljudi i pijesci ovog kraja povezani su oduvijek. U prošlosti se čovjek borio protiv njih jer je o tome ovisio njegov opstanak. Danas je obratno: ugroženi su upravo pijesci i trebamo se pobrinuti kako ovaj predivan krajolik ne bi postao samo legenda.

Ljubav prema zavičaju razvija se od najranije dobi. Dodatni poticaj za upoznavanje naše bliže okolice je covid epidemija s kojom trenutno živimo. Potrudili smo se veliku nepriliku pretvoriti u pravu priliku za istraživanje našeg kraja.

Na samom kraju nastavne godine 16. lipnja 2021. tadašnji šestaši (sadašnji sedmaši) su nakon dugotrajnih priprema snimili video lekciju na lokaciji Posebnog geografsko - botaničkog rezervata Đurđevački pijesci kako bi „putoholičarima“ omogućili virtualni razgled u vrijeme kada ne mogu putovati. Od 13 učenika šestog razreda čak je njih 9 sudjelovalo u snimanju videa. To su: Luka Mađerić – uvod, biljni svijet, Tena Moslavac – orijentacija uz pomoć Sunca i sata, reljefni oblici, Nika Janković – gdje se Pijesci prostiru, Leonarda Željeznjak – postanak Pijesaka, Boris Barić – smirivanje Pijesaka, Ana Sobota – pojam „krvavi pijesci“ i Hrvatska Sahara, Martin Matica – kategorija zaštićenih područja (Posebni geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci), Lana Pantelić – životinjski svijet, Emili Ivandija – gospodarsko iskorištavanje. Žao nam je što nam se nije stigla pridružiti naša Veronika koja je imala ispit u glazbenoj školi. Posebnu zahvalu upućujemo našoj Kalnovčici Adrijani Jušta koja nas je spojila s gospođom Ksenijom Srnec, najzaslužnijoj za naš konačni uradak jer nas je snimala i montirala video. Učiteljica geografije i povijesti Elizabeta Trepotec Marić zaslužna je za ideju, organizaciju i realizaciju iste.

Kurikulumom Geografije za šesti razred, između ostalih, zadani su odgojno-obrazovni ishodi GEO OŠ C.6.3. Učenik objašnjava međuovisnost klime, tla i živoga svijeta te utjecaj čovjeka na promjenu bioraznolikosti na primjerima iz zavičaja i Hrvatske i GEO OŠ C.A.6.1. Učenik razlikuje kategorije zaštite prirode, navodi primjere zaštićene prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj, objašnjava važnost zaštićenih područja i lokaliteta kao gospodarskoga potencijala i elementa identiteta te sudjeluje u aktivnostima čuvanja i adekvatnoga vrednovanja baštine na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Iz navednih odgojno-obrazovnih shoda proizlaze ishodi prema kojima učenik razlikuje oblike zaštite prirode u zavičaju i prepoznaje Đurđevačke pijeske kao posebni geografsko-botanički rezervat, objašnjava pojam „Krvavi peski“ i Hrvatska Sahara, obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjeru Đurđevačkih pijesaka, objašnjava međuovisnost klime, tla, biljnoga i životinjskog svijeta Đurđevačkih pijesaka, navodi i opisuje primjere reljefnih oblika s pomoću grafičkih prikaza i fotografija te izlaskom na teren, prepoznaje, navodi i imenuje reljefne oblike u zavičajnom prostoru, određuje glavne i sporedne strane svijete pomoću Sunca i sata s kazaljkama, izdvaja geografske osobitosti Đurđevačkih pijesaka.

Šestaši su uživali u izvanučioničkoj nastavi, u veselju koje pruža igra u pijesku, uživali su u učenju u izvornoj stvarnosti i zbližavanju s rodnom grudom. Koliko su bili uvjerljivi možete pogledati na poveznici 

 https://youtu.be/kvRweGVp08U

…i nemojte zamjeriti pokoju pogrešku…

Đurđevački pijesci su jedini takav lokalitet u Hrvatskoj i zato treba biti sačuvan da bi se kontinuirano, različitim edukativnim programima širila kultura i svijest građana o zaštiti bioraznolikosti, a čemu će svakako doprinijeti novootvoreni Posjetiteljski centar u Đurđevcu.

Ljudi i pijesci ovog kraja povezani su oduvijek. U prošlosti se čovjek borio protiv njih jer je o tome ovisio njegov opstanak. Danas je obratno: ugroženi su upravo pijesci i trebamo se pobrinuti kako ovaj predivan krajolik ne bi postao samo legenda.

Ljubav prema zavičaju razvija se od najranije dobi. Dodatni poticaj za upoznavanje naše bliže okolice je covid epidemija s kojom trenutno živimo. Potrudili smo se veliku nepriliku pretvoriti u pravu priliku za istraživanje našeg kraja.

Na samom kraju nastavne godine 16. lipnja 2021. tadašnji šestaši (sadašnji sedmaši) su nakon dugotrajnih priprema snimili video lekciju na lokaciji Posebnog geografsko - botaničkog rezervata Đurđevački pijesci kako bi „putoholičarima“ omogućili virtualni razgled u vrijeme kada ne mogu putovati. Od 13 učenika šestog razreda čak je njih 9 sudjelovalo u snimanju videa. To su: Luka Mađerić – uvod, biljni svijet, Tena Moslavac – orijentacija uz pomoć Sunca i sata, reljefni oblici, Nika Janković – gdje se Pijesci prostiru, Leonarda Željeznjak – postanak Pijesaka, Boris Barić – smirivanje Pijesaka, Ana Sobota – pojam „krvavi pijesci“ i Hrvatska Sahara, Martin Matica – kategorija zaštićenih područja (Posebni geografsko-botanički rezervat Đurđevački pijesci), Lana Pantelić – životinjski svijet, Emili Ivandija – gospodarsko iskorištavanje. Žao nam je što nam se nije stigla pridružiti naša Veronika koja je imala ispit u glazbenoj školi. Posebnu zahvalu upućujemo našoj Kalnovčici Adrijani Jušta koja nas je spojila s gospođom Ksenijom Srnec, najzaslužnijoj za naš konačni uradak jer nas je snimala i montirala video. Učiteljica geografije i povijesti Elizabeta Trepotec Marić zaslužna je za ideju, organizaciju i realizaciju iste.

Kurikulumom Geografije za šesti razred, između ostalih, zadani su odgojno-obrazovni ishodi GEO OŠ C.6.3. Učenik objašnjava međuovisnost klime, tla i živoga svijeta te utjecaj čovjeka na promjenu bioraznolikosti na primjerima iz zavičaja i Hrvatske i GEO OŠ C.A.6.1. Učenik razlikuje kategorije zaštite prirode, navodi primjere zaštićene prirodne i kulturne baštine u Hrvatskoj, objašnjava važnost zaštićenih područja i lokaliteta kao gospodarskoga potencijala i elementa identiteta te sudjeluje u aktivnostima čuvanja i adekvatnoga vrednovanja baštine na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Iz navednih odgojno-obrazovnih shoda proizlaze ishodi prema kojima učenik razlikuje oblike zaštite prirode u zavičaju i prepoznaje Đurđevačke pijeske kao posebni geografsko-botanički rezervat, objašnjava pojam „Krvavi peski“ i Hrvatska Sahara, obrazlaže potrebu zaštite prirode na primjeru Đurđevačkih pijesaka, objašnjava međuovisnost klime, tla, biljnoga i životinjskog svijeta Đurđevačkih pijesaka, navodi i opisuje primjere reljefnih oblika s pomoću grafičkih prikaza i fotografija te izlaskom na teren, prepoznaje, navodi i imenuje reljefne oblike u zavičajnom prostoru, određuje glavne i sporedne strane svijete pomoću Sunca i sata s kazaljkama, izdvaja geografske osobitosti Đurđevačkih pijesaka.

Šestaši su uživali u izvanučioničkoj nastavi, u veselju koje pruža igra u pijesku, uživali su u učenju u izvornoj stvarnosti i zbližavanju s rodnom grudom. Koliko su bili uvjerljivi možete pogledati na poveznici 

 https://youtu.be/kvRweGVp08U

…i nemojte zamjeriti pokoju pogrešku…

Đurđevački pijesci su jedini takav lokalitet u Hrvatskoj i zato treba biti sačuvan da bi se kontinuirano, različitim edukativnim programima širila kultura i svijest građana o zaštiti bioraznolikosti, a čemu će svakako doprinijeti novootvoreni Posjetiteljski centar u Đurđevcu.

Ljudi i pijesci ovog kraja povezani su oduvijek. U prošlosti se čovjek borio protiv njih jer je o tome ovisio njegov opstanak. Danas je obratno: ugroženi su upravo pijesci i trebamo se pobrinuti kako ovaj predivan krajolik ne bi postao samo legenda.