23. rujna 2014. obilježava se Međunarodni dan kulturne baštine.
Organizacija koja brine o kulturnoj baštini je UNESCO.
Upisana dobra Republike Hrvatske na UNESCO-ovoj Listi svjetske baštine su:
arhitektonskih formi koje navještaju novu ranokršćansku, bizantsku i ranosrednjovjekovnu umjetnost. Dioklecijanov mauzolej u 5. st. preobražen u kršćansku crkvu, romaničke crkve iz dvanaestog i trinaestog stoljeća, srednjovjekovne utvrde, te gotičke, renesanse i barokne palače nalaze se unutar rimskih zidina tvoreći tako harmoničnu cjelinu.
Dubrovnik, kasnosrednjovjekovni planirani grad na južnodalmatinskoj obali postao je značajnom sredozemnom pomorskom silom već u 13. stoljeću. Premda u velikoj mjeri oštećen zemljotresom iz 1667. godine Dubrovnik je uspio sačuvati svoje prekrasne gotičke, renesansne i barokne crkve, samostane, palače i vodoskoke. Nakon uništavanja tijekom Domovinskog rata Dubrovnik je bio uvršten na Listu ugrožene baštine svijeta UNESCO-a od 1991. do 1998.
Nacionalni park Plitvička jezera (1979.)
Plitvice zahvaljuju svoju ljepotu i nenadmašnu atraktivnost sedri i sedrotvornom bilju. Tvorbom sedre i pregrađivanjem riječnoga korita, nastala je niska od 16 Plitvičkih jezera koja predstavlja veličanstven arhitektonski fenomen prirode okružen gustim šumama u kojima obitavaju medvjedi, vukovi i mnoge druge rijetke životinjske i biljne vrste.
Porečki katedralni sklop naziva se Eufrazijana po biskupu Eufraziju koji je sredinom VI. stoljeća temeljito preuredio katedralu i ukrasio je poznatim mozaicima. Prije Eufrazijeve pregradnje postojale su barem dvije faze ranokršćanskih građevina na istom mjestu. U Poreču je kršćanstvo utemeljeno već u 4. stoljeću te su bazilika, atrij, krstionica i episkopska palača izvanredni primjeri religiozne arhitekture, dok sama bazilika izuzetno spaja elemente klasicizma i bizanta. Apsida je bogato ukrašena figurativnim mozaicima koji predstavljaju jedne od najznačajnijih primjera te vrste u Europi.
Povijesni grad Trogir (1997.)
Trogir je izvanredan primjer kontinuiteta grada. Ortogonalni plan ulica ovog otočkog naselja potječe iz helenističkog doba koji su uzastopni vladari nastavili ukrašavati s raznim izuzetnim javnim i stambenim zgradama i utvrdama. Njegove lijepe romaničke crkve upotpunjene su izuzetnim renesansnim i baroknim zdanjima. Najznačajnija građevina je trogirska katedrala s portalom zapadnih vratiju, remek-djelom majstora Radovana najznačajnijim primjerom romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj.
Katedrala Sv. Jakova koja je izgrađena između 1431. i 1535. godine svjedok je bitnih razmjena u području spomeničke umjetnosti između Sjeverne Italije, Dalmacije i Toskane 15. i 16. stoljeća. Tri arhitekta - Francesco di Giacomo, Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac - razvili su strukturu u cijelosti izgrađenu od kamena uporabljajući jedinstvenu tehniku za kupolu katedrale. Rezultat je sklad kamene cjeline, metode slaganja i apsolutne harmonije unutar katedrale.
Starigradsko polje (2008.)
Starigradsko polje na Hvaru upisano je na Listu svjetske baštine kao sedmo hrvatsko dobro u srpnju 2008. godine, na zasjedanju 32. sjednice UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu održane u Quebecu, Kanada.
Starogradsko polje na jadranskom otoku Hvaru kulturni je krajolik koji je praktički ostao nepromijenjen od vremena kada su ga po prvi put kolonizirali jonski Grci iz Parosa u 4. stoljeću prije Krista. Autentično poljodjelstvo na ovom plodnom polju, uglavnom uzgoj vinove loze i maslina održalo se od helenističkog vremena do danas. Lokalitet je također i prirodni rezervat. Ovaj krajolik, u kojem se nalaze antički suhozidi i međe, ili manje kamene zgrade, svjedoči antičkom geometrijskom sustavu podjele zemljišta koju su koristili stari Grci, hori, koji je ostao praktički nepromijenjen 24 stoljeća.
UNESCO-ov Centar za svjetsku baštinu
(World Heritage Centre) potiče zemlje u potpisivanju Konvencije za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine; pomaže u očuvanju svjetske prirodne i kulturne baštine; potiče države članice da predlažu dobra na Listu svjetske baštine; potiče države u zaštiti baštine omogućujući tehničku pomoć i stručna usavršavanja; pomaže u promocanju i podizanju svijesti o važnosti svjetske baštine; potiče međunarodnu suradnju u očuvanju svjetske prirodne i kulturne baštine.
.png)
