Osnovna škola Ivan Lacković Croata Kalinovac

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja. Datum je određen prema godišnjici održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu čiji je prvi susret održan 1972. iz ovoga se može pretpostaviti da je Konferencija bila posvećena upravo okolišu. Odmah na prvom zasjedanju usvojen je Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Cilj ovog obilježavanja je istaknuti glavne okolišne probleme i posvijestiti svakome vlastitu ulogu i odgovornost u održivom razvoju našeg okoliša.

Posljednjeg desetljeća svi osjećamo posljedice ljudskog utjecaja na okoliš. Pri tom odgovornost za njih ne nose samo politike i organizacije (NVO) koje bi trebale više zagovarati okolišnu politiku, već i sekundarne djelatnosti (industrija, rudarstvo, energetika ...) kao najveći proizvođači štetnih plinova. No, tu itekako važnu ulogu imaju i pojedinci koji svojim razmišljanjem i životnim stilom utječu na okoliš u kojem žive. Svjetski dan okoliša upravo zato i poziva sve sudionike ovog procesa te ističe zajednička nastojanja u postizanju i očuvanju zdravog okoliša.

Ovogodišnja tema Dana zaštite okoliša je „Misli – Jedi – Štedi“ što ima za cilj istaknuti problematiku velike količine neiskorištene i bačene hrane čija proizvodnja i potrošnja ima veliki utjecaj na okoliš. Glavna ovogodišnja poruka je smanjiti stvaranje otpada od hrane odnosno bacanje hrane i na taj način zaštititi okoliš.

U tu svrhu Konferencija Ujedinjenih naroda ističe nekoliko zanimljivosti:

• jedno od sedmero ljudi u svijetu odlazi u krevet gladno
• više od 20.000 djece mlađe od pet godina umire svakoga dana od gladi
• za proizvodnju samo jedne litre mlijeka potrebno je 1.000 litara vode
• za proizvodnju jednog hamburgera potrebno je 16.000 litara vode za prehranu životinje iz čijeg se mesa on radi
• proizvodnja hrane uništava 80% šumskog pokrova u svijetu te uzrokuje stvaranje i emisiju 30% stakleničkih plinova, najvećeg krivca za gubitak bioraznolikosti i promjene kvalitete zemlje za uzgoj hrane. 
• Čak jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad - za to smo uzalud iskoristili sve resurse koji su nam bili potrebni za njenu proizvodnju (ljudski rad, vodu, zemlju, gnojiva, gorivo za transport…)

SVATKO MOŽE POMOĆI. Donošenje smislenih odluka pri kupovini hrane i dobro upravljanje vlastitom smočnicom jedan je od načina kako možemo dati vlastiti doprinos.

• odabir organske hrane, u čijoj se proizvodnji ne koriste kemikalije
• odabir lokalno uzgojene hrane koja na putu do tržnice nije prošla pola svijeta i time doprinijela povećanju ispuštanja plinova
• planiranjem kupnje i obroka
• pametnim korištenjem hladnjaka i zamrzivača za spremanje viška hrane
• pripremanje dnevne količine hrane koja je dovoljna za ukućane.

Na taj način štedimo, ne samo vrijeme, već i novac kojim namirnice kupujemo. Na kraju krajeva, sve to radimo za vlastito zdravlje, zdravlje svojih najmilijih i naše planete!

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja. Datum je određen prema godišnjici održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu čiji je prvi susret održan 1972. iz ovoga se može pretpostaviti da je Konferencija bila posvećena upravo okolišu. Odmah na prvom zasjedanju usvojen je Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Cilj ovog obilježavanja je istaknuti glavne okolišne probleme i posvijestiti svakome vlastitu ulogu i odgovornost u održivom razvoju našeg okoliša.

Posljednjeg desetljeća svi osjećamo posljedice ljudskog utjecaja na okoliš. Pri tom odgovornost za njih ne nose samo politike i organizacije (NVO) koje bi trebale više zagovarati okolišnu politiku, već i sekundarne djelatnosti (industrija, rudarstvo, energetika ...) kao najveći proizvođači štetnih plinova. No, tu itekako važnu ulogu imaju i pojedinci koji svojim razmišljanjem i životnim stilom utječu na okoliš u kojem žive. Svjetski dan okoliša upravo zato i poziva sve sudionike ovog procesa te ističe zajednička nastojanja u postizanju i očuvanju zdravog okoliša.

Ovogodišnja tema Dana zaštite okoliša je „Misli – Jedi – Štedi“ što ima za cilj istaknuti problematiku velike količine neiskorištene i bačene hrane čija proizvodnja i potrošnja ima veliki utjecaj na okoliš. Glavna ovogodišnja poruka je smanjiti stvaranje otpada od hrane odnosno bacanje hrane i na taj način zaštititi okoliš.

U tu svrhu Konferencija Ujedinjenih naroda ističe nekoliko zanimljivosti:

• jedno od sedmero ljudi u svijetu odlazi u krevet gladno
• više od 20.000 djece mlađe od pet godina umire svakoga dana od gladi
• za proizvodnju samo jedne litre mlijeka potrebno je 1.000 litara vode
• za proizvodnju jednog hamburgera potrebno je 16.000 litara vode za prehranu životinje iz čijeg se mesa on radi
• proizvodnja hrane uništava 80% šumskog pokrova u svijetu te uzrokuje stvaranje i emisiju 30% stakleničkih plinova, najvećeg krivca za gubitak bioraznolikosti i promjene kvalitete zemlje za uzgoj hrane. 
• Čak jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad - za to smo uzalud iskoristili sve resurse koji su nam bili potrebni za njenu proizvodnju (ljudski rad, vodu, zemlju, gnojiva, gorivo za transport…)

SVATKO MOŽE POMOĆI. Donošenje smislenih odluka pri kupovini hrane i dobro upravljanje vlastitom smočnicom jedan je od načina kako možemo dati vlastiti doprinos.

• odabir organske hrane, u čijoj se proizvodnji ne koriste kemikalije
• odabir lokalno uzgojene hrane koja na putu do tržnice nije prošla pola svijeta i time doprinijela povećanju ispuštanja plinova
• planiranjem kupnje i obroka
• pametnim korištenjem hladnjaka i zamrzivača za spremanje viška hrane
• pripremanje dnevne količine hrane koja je dovoljna za ukućane.

Na taj način štedimo, ne samo vrijeme, već i novac kojim namirnice kupujemo. Na kraju krajeva, sve to radimo za vlastito zdravlje, zdravlje svojih najmilijih i naše planete!