Osnovna škola Ivan Lacković Croata Kalinovac

Međunarodni dan starijih osoba se od 1991. godine obilježava 1. listopada. Glasovanjem skupštine Ujedinjenih naroda (UN) taj je datum uspostavljen kao Međunarodni dan starijih osoba. Svemu je prethodila inicijativa Bečkog međunarodnog akcijskog plana o starenju, koji se sastao kako bi odgovorili na izazove starenja stanovništva u 21. stoljeću i potaknuli promicanje razvoja društva među svim uzrastima. Ovaj je dan utemeljen radi podizanja svijesti o pitanjima koja se tiču starijih osoba poput doprinosa starijih osoba društvu, ali i procesa starenja. Temelj se nalazi u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, a ističe se promicanje cjelovitih ljudskih prava i temeljnih sloboda starijih osoba.

Procjene demografskih kretanja pokazuju da se do 2030. godine na svijetu očekuje populacija od 1,4 milijardi osoba u dobi iznad 60 godina. Ovi demografski trendovi starijim osobama stvaraju veće mogućnosti za poboljšanje kvalitete njihova života. Visoko razvijeni gradovi pružaju veće mogućnosti stvaranja prihoda i obrazovnih mogućnosti, što je jedan od razloga urbanizacije koja se događa, a koja se očekuje u još ubrzanijem izdanju u budućnosti. Stambene i urbane karakteristike su sigurnija okruženja za starije osobe, uključujući i mogućnosti boljeg prilagođavanja u javnim objektima poput pristupačnog, pouzdanog, sigurnog i fizički dostupnog prijevoza kao jednog od važnijih načina da starije osobe samostalno sudjeluju i uključuju se u društvo.

Što se tiče Hrvatske, prema popisu stanovništva 2011. godine, Republika Hrvatska je te godine imala 758.633 stanovnika u dobi 65 i više godina, s udjelom starijih osoba od 17,7 posto u ukupnoj populaciji.

U dobnoj skupini od 65 i više godina najviše ljudi umire od cirkulacijskih bolesti,. Na drugom mjestu uzroka smrti su novotvorine sa stopom, zatim bolesti dišnog sustava, endokrine bolesti i bolesti prehrane i metabolizma te bolesti probavnog sustava.

Razumijevanje demografskih kretanja je preduvjet stvaranja mogućnosti održivog razvoja, a poznavanje dinamike starije populacije svakako predstavlja glavni preduvjet oblikovanja razvojnih izazova s kojima se svijet suočava u 21. stoljeću.

Međunarodni dan starijih osoba se od 1991. godine obilježava 1. listopada. Glasovanjem skupštine Ujedinjenih naroda (UN) taj je datum uspostavljen kao Međunarodni dan starijih osoba. Svemu je prethodila inicijativa Bečkog međunarodnog akcijskog plana o starenju, koji se sastao kako bi odgovorili na izazove starenja stanovništva u 21. stoljeću i potaknuli promicanje razvoja društva među svim uzrastima. Ovaj je dan utemeljen radi podizanja svijesti o pitanjima koja se tiču starijih osoba poput doprinosa starijih osoba društvu, ali i procesa starenja. Temelj se nalazi u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, a ističe se promicanje cjelovitih ljudskih prava i temeljnih sloboda starijih osoba.

Procjene demografskih kretanja pokazuju da se do 2030. godine na svijetu očekuje populacija od 1,4 milijardi osoba u dobi iznad 60 godina. Ovi demografski trendovi starijim osobama stvaraju veće mogućnosti za poboljšanje kvalitete njihova života. Visoko razvijeni gradovi pružaju veće mogućnosti stvaranja prihoda i obrazovnih mogućnosti, što je jedan od razloga urbanizacije koja se događa, a koja se očekuje u još ubrzanijem izdanju u budućnosti. Stambene i urbane karakteristike su sigurnija okruženja za starije osobe, uključujući i mogućnosti boljeg prilagođavanja u javnim objektima poput pristupačnog, pouzdanog, sigurnog i fizički dostupnog prijevoza kao jednog od važnijih načina da starije osobe samostalno sudjeluju i uključuju se u društvo.

Što se tiče Hrvatske, prema popisu stanovništva 2011. godine, Republika Hrvatska je te godine imala 758.633 stanovnika u dobi 65 i više godina, s udjelom starijih osoba od 17,7 posto u ukupnoj populaciji.

U dobnoj skupini od 65 i više godina najviše ljudi umire od cirkulacijskih bolesti,. Na drugom mjestu uzroka smrti su novotvorine sa stopom, zatim bolesti dišnog sustava, endokrine bolesti i bolesti prehrane i metabolizma te bolesti probavnog sustava.

Razumijevanje demografskih kretanja je preduvjet stvaranja mogućnosti održivog razvoja, a poznavanje dinamike starije populacije svakako predstavlja glavni preduvjet oblikovanja razvojnih izazova s kojima se svijet suočava u 21. stoljeću.