Osnovna škola Ksavera Šandora Đalskog Donja Zelina

KAJKAVSKI ZA VELIKE I MALE, digitalni priručnik za očuvanje i učenje kajkavskog narječja izradili su učenici i učitelji OŠ Ksavera Šandora Đalskog, Donja Zelina i PŠ Nespeš: https://bit.ly/3O6iwDD

Priručnik je osmišljen s ciljem da djecu i mlade podsjeti na ljepotu i izražajnost kajkavskoga narječja te da ih potakne da svoj zavičajni govor njeguju i čuvaju. Naime, znanstvenici predviđaju da će u sljedećih sto godina u svijetu nestati pola svjetskih jezika, a s njima i način razmišljanja ljudi koji tim jezicima govore. Ova knjižica želi biti mali doprinos tome da se kajkavsko narječje hrvatskoga jezika očuva što duže te da njime i dalje možemo stvarati lijepe misli, stihove, pjesme, priče, knjige...

U priručniku Kajkavski za velike i male možete pronaći zanimljive sadržaje za upoznavanje kajkavskoga narječja, od kajkavske abecede, osnovnih riječi koje su tematski razvrstane (pozdravi, predstavljanje, obitelj, osjećaji, dani u tjednu, godišnja doba, vremenske prilike, blagdani, životinje, boje, svakodnevica, zanimanja, radni dan, u kući) i izraze iz svakodnevnoga kajkavskog govora.

Da bi priručnik ispunio i svoju glavnu svrhu, poučavanje, u njemu ćete naći i zadatke kojima možete provjeriti koliko dobro već znate ili razumijete kajkavski govor. Naime, mnogi od nas misle da kajkavski ništa ne znaju, a listajući ovu knjižicu shvate da zapravo jako dobro razumiju naše staro hrvatsko narječje.

U sklopu tematskih cjelina možete poslušati audiozapise s govorima učenika petoga i šestoga razreda PŠ Nespeš. Digitalni format ove knjige sadrži i nekoliko videozapisa koje su učenici sami snimali.

Nekoliko stranica posvetili smo najpoznatijem pjesniku zelinskoga kraja, Dragutinu Domjaniću, ali i ostalim poznatim kajkavskim pjesmama. Sve njih učenici su pročitali i možete ih poslušati u zvučnom zapisu.

Uvrstili smo zatim i poznatu zelinsku legendu o Zelingradu te njezin prijevod na kajkavski, kao i još nekoliko prijevoda poznatih književnih tekstova, možete pročitati uz naslov Zelingradske vile.

Kako su naši učenici tijekom ove i prethodnih školskih godina uspješno svladavali navedene tematske sadržaje na kajkavskom, čitajući i razgovarajući o njima u sklopu izvannastavnih aktivnosti, ne čudi što su se i sami okušali u literarnom stvaralaštvu.

U nastavku, uz mnoštvo sličica i fotografija, tako možete pronaći niz radova na kajkavskom koje napisali naši učenici uz podršku svojih mentorica i voditeljica izvannastavnih aktivnosti. Zanimljivi su već njihovi naslovi: Babica i miceki, Pajcek, Trsje, Jaboka, Moja hiža, Črljena rojža, Mačuhica, Znatiželjna suseda, Stara hiža, Pjetel, Proleče, Grizdje, Na Bunjaku, Leto, Trsije, Trsje v mom selu, Jesen, Moj maček, Rane jutre, Cucek… Raduje nas što su neke od pjesama već bile i nagrađene tijekom kajkavskih smotri u Sv. Ivanu Zelini, a vjerujemo da će i neke nove pjesme naći svoj zvjezdani put.

Zahvaljujemo svim učenicima 5. n i 6. n PŠ Nespeš koji su snimali svoj kajkavski govor za ovu knjižicu, a to su bili: Gabriel Večaj, 5. n, Lana Bakran, 5. n, Lea Jambrak, 5. n, Brigita Forko, 5. n, Petar Bukal, 5. n, Matej Hasan, 5. n, Matija Jarec, 5. n, Mihael Severin, 5. n, Luka Bistrički, 5. n, Josipa Višak, 6. n, Sabina Sokač, 6. n, Tea Grugan, 6. n, Laura Fanjek, 6. n, Patricija Hasan, 6. n, Sara Vlahović, 6. n, Ivan Severin, 6. n, Nives Bunjački, 6. n, Luka Silić, 6. n.

Zahvaljujemo svim učiteljicama razredne i predmetne nastave i voditeljicama izvannastavnih aktivnosti koji su radovima svojih učenika obogatili ovu knjižicu, a to su: Štefica Antolković, Andriana Guštović, Ruža Jurčić, Diana Brcković, Marijana Obad Kopun, Marina Adašević.

U želji da nam ova knjižica posluži kao inspiracija za buduće kajkavsko stvaralaštvo, pozivamo vas da nam se pridružite u listanju, čitanju i pisanju na kajkavskom. Jer, tko zna, možda i sljedeće godine napravimo bolju, veću knjižicu od ove.

Lidija Vešligaj, prof. i voditeljica projekta zaKAJ

I ove godine nastavljamo s projektom posvećenim kajkavskom narječju zelinskoga Prigorja. U rubrici zaKAJ pronaći ćete plakate te prijedloge za kreativno pisanje pomoću kojih možete upoznati i/ili produbiti svoje poznavanje kajkavskoga narječja.

Želja nam je ove godine oblikovati zajedničku digitalnu zbirku radova u kojoj će biti mjesta za razne oblike stvaralačkih rezultata i sadržaja – sastavke, pjesme, audiozapise, videozapise, prezentacije, igre, ukratko za sve što smislimo. Stoga učenike, napose polaznike literarnih družina, pozivamo da nam se jave svojim radovima putem Teamsa. I, naravno, pratite nas jer ćemo nove ideje i zadatke dopunjavati svaki mjesec.

I još jemput se na kajkavskem.

I ove lete nastavlame s projektem posvečenim kajkavskem narječju zelinskoga Prigorja. V rubrike zaKAJ bute našli plakate i priedloge za kreativne pisajne pomoću terih morete upoznati i/ili predubiti svoje poznavajne kajkavskoga narečja.

Želime si letes oblikuvati jenu zajedničku digitalnu zbirku radof, vu tere bu mesta za različite oblike stvaralačkih rezultatov i sadržajov – sastavke, pesmice, zvučne i videozapise, prezentacije, igre – kratke rečene – za se kaj se zmislime. Stoga učenike, prije sega one ki ideju na literarnu grupu, pozivame da nam se javiju kaj prije sa svojim radovima prek Teamsa. I, sekak nas pratite jer bumo nove ideje i zadatke dopunjavali ovde saki mesec.

Lidija Vešligaj, prof.

Učenici literarne grupe Nespeš osmislili su pitanja za kviz o poznavanju kajkavskih riječi.

Kviz obuhvaća 50 pitanja i pravi je izazov za svakog malog jezikoslovca.

Provjerite svoje znanje i odigrajte kviz.

U nastavku pročitajte pjesme na kajkavskom narječju koje su o svojim domaćim životinjama napisali učenici  2.n razreda.

Pevec

Pevec ima puno cura,

ali ne pura.

I tako lako voli cure,

a da nije zametil pure.

Brigita Ferenčak

Pajcek

Pajceka moga svi imaju rad.

Kraj njega ne možeš mislit na glad.

Skače on sim pak tam.

Dok ga maček ne stera van.

Noela Ferenčak

Prasica

Pajcek je domaća

životinja.

Tko ga ima, nije sirotinja.

Od njega dobivamo

mesa, masti i još

puno razne slasti.

Bil mali ili veliki,

za pojest je dober saki!

Tena Petek

Pajcek

Sake jutre pajcek mali

iz svinjca se javi.

Rokće kak ludi

i se prasice budi.

Vreme je za iti jest

i z napujem se nalejati.

Prvi je v kupajne,

a najmršaveši zgledi.

Saki dan vu tem svinjcu

ista pesma.

Ana Severin

Moj pajcek

Stalne je gladen.

Bori na vrata van.

Hrda kopajnu.

Dok ne dobi z botom po riti.

Odma prejde spat

v čošek svinca.

Gabriela Fotivec

Pajcek

Pajcek je jako roktal

v kocu.

Išel sem brzo povedati ocu:

„Tatek, požuri, pajcek je jaden,

sigurne je jako gladen!“

Fran Grošinić

Pajcek

Pajcek vu svincu spi,

mali je i debeli.

Zmazan je po cijeli dan,

al je ipak pravi i jak.

I tak ja svog pajceka

imam rad.

Svoj na svom

on je baš.

Stjepan Večaj

Brzi pajcek

Trči pajcek dvorištem,

a za njim trči mali cucek.

Mali cucek zalaje

pa se pajcek prepadne.

Tada pajcek skoči

u blate te glasno

zarokće.

Gabriel Kos

Svinja balerina

Bila jednom svinja fina

koja je silno htjela postat balerina.

Svi su joj se rugali,

svi su joj se smijali,

ali na pozornici kad je bila

svi su za nju navijali.

I tako je svinja fina

postala slavna

balerina!

Franka Vizec

Šuma je bila velika i gosta, puna sake vrste listopadnoga drieva. Bil je mesec studeni. Obične je to vrieme kad je jake zima i dugudi se da več curi i snieg, al' ovaj studeni je bil topel. Mogle se je misliti da je lete kad ne bi sa šuma vila zasipana z listijem. Pune je kukcuv puginule. Boža stvorejna znaju da je to same jeden diel života.

Na drievu tere je zgubile svoje listije i po podu se je prostrel gujn. A na drievu su ustali još same dva lista. Jen se je zval Ole, a drugi Trufa.  Ole i Trufa ostali su skupa viseti na drievu. Preživljavali su dejžđe, ladne nojči i jake vetre dok je fejst puhale. I još su se naviek držali na vrhu drieva. No, Ole i Trufa su verovali da odgovor leži vu velike lubavi koju oni osiečaju jeden za drugoga. Ole je stalne hrabril Trufu v sake prilike i neprilike. Kad je bile vrieme najvekših nevriemenov, oluji i kad su striele pucale i mujne sievale, a veter je trgal listije i grajnije. Ole je preklinal Trufu: „Drži se, Trufa! Drži se kaj god moreš, jake čvrste!“

Za vrieme ladnih nojči Trufa bi se žalika: „Moje je vrieme došle, ali ti se čvrste drži!“

„Zakaj? Bez tebe moj život je bezveze, ak ti upaneš i ja bum opal na pot!“

„Ne, Ole, nemoj to napraviti! Tak duge kolike list more ustati, naj onda ustane. Naj onda utiti. Sad se visi na tome ostaješ li z menu.“

„Ole, tvoje su rieči tak slatke, al nisu istinite. Ti znaš da više nisem liepa. Sa sam gubava i soki su mi se pusušili. Ja sem zgubila se, a same mi je ustala lubav za te.“

„Rekel ti bum nekej, Trufa. Nigdar te nisam volel kolke te sad volim!“

„Zakaj, pa ja sem sa žouta!“

„Šte veli da je zelena boja liepa, a žouta nije? Se su jednak liepe.“
 

Dok je Ole govoril uprave te rieči, dugodile se one čega se Trufa bojala. Došel je veter i utrgel Olu z grajnija. Trufa je drftala i sa treperila pak se činile da bu i nou strgal, al držala se je čvrste. Gledela je Olu kak curi i zvala ga: „Ole! Ole! Vrni se, Ole! Ole!“

Trufa je ustala sama na drievu. Ole je opal. Ona je zdržala još jen den i nuoč. Veter ju je unda utrgel i upala je z drieva. Al je opet bila skup z Olom. Kak je puhal veter, skupa su usleteli v zrak i hojdili su zrakem i dale su bili skupa.

(prema priči I. B. Singera na kajkavskom prepričala Josipa Višak, 5.n)

Šturak

Douge je v noč popeval sam,

još buden, gda vrt je več spal.

Vuz negovu jasnu u drhtavu popevku

pomalu je ocvataval.

Svuoj jedini, tenki, srdačni zvuk

ponavlal je poune put,

Onda je nestale leptirov. A viline lasi

zrakem počneju hojdit.

S tišeši i tišeši mu je bil glas,

kak žalosne nekaj da sluti.

Na kraju putelka, neprimetno skorem,

trava se počela žouteti.

A gda je k nemu doletel list

več posušen, začkomel je putresen.

Čez grajnije je prešel prigušeni šum:

vu vrtu je bila jesen.

(pjesmu Dobriše Cesarića, Šturak na kajkavski su prenijele Josipa Višak i Sabina Sokač, 5.n)

Ove godine u projektu zaKAJ oslučili smo se posvetiti prikupljanju kajkavskih riječi, svakodnevnih izraza i poslovica. Kako su naše literarne i novinarske skupine ove godine u većini slučajeva male i nemamo mogućnosti sastajati se kao u redovnoj nastavi, molimo sve učenike koji se žele pridružiti u sastavljanju naših zbirki riječi, izraza i poslovica da se jave voditeljici Lidiji Vešligaj (@lidijavesligaj) putem aplikacije Teams u chat/čavrljanje.

Možete nam poslati sve što zapišete, a za angažman ćete sigurno biti primjereno i vrednovani i nagrađeni. Ne zaboravite da u ovaj zadatak možete i trebali biste u što većoj mjeri uključiti roditelje, djeda, baku i starije koji su (još) pravi kajkavci.

Što se traži? Kaj nam treba?

Kako planiramo izraditi priručni kajkavski tematski rječnik, molimo vas da riječi koje prikupljate organizirate po temi: npr. sve riječi koje znače članove obitelji, pridjevi kojima se opisuju osobe, riječi vezane uz vrijeme i godišnja doba, riječi vezane uz dom i kuću, riječi koje znače boje, nazivi za odjeću i obuću, riječi vezane uz kuhinju itd. Također obratite pozornost na mogućnosti zapisivanja dijaloga, npr. pozdravljanje osoba na dolasku/odlasku, razgovor za vrijeme rada, razgovor za vrijeme druženja. Zanimljivi su nam i opisi narodnih običaja, npr. vezani uz blagdane ili one vezane uz važne događaje u obitelji. Ako znate i uspijete prikupiti poslovice od svojih starijih članova obitelji, svakako napišite kad se koriste i što znače.

U nastavku pogledajte jedan primjer kajkavskog rječnika koji je zapisao naš marljivi učenik Jakov Martinjak iz 6.n.

Čovjek je kovač svoje sreće.

DIANA BRCKOVIĆ, profesorica hrvatskoga jezika

U ovom razgovoru otkrit ćete tko je romantična duša naše škole, čime se bavi u slobodno vrijeme i čega se rado prisjeća iz djetinjstva u Varaždinu.

Razgovarale Ema Ninković i Lana Grgić, 6. n

Najvažniji savjetnici bili su mi roditelji.

MARIJANA ČOLIG, profesorica geografije 

U razgovoru s profesoricom Čolig saznali smo da oduvijek voli rock-glazbu. No, hoće li se uskoro početi baviti politikom, saznajte u intervjuu.

Razgovarale Ema Ninković i Lana Grgić, 6. n

Volim njemački jer sliči matematici.

LIDIJA HASNEK, profesorica matematike i fizike

Da je matematika zabavna, oduvijek znaju svi kojima predaje profesorica Hasnek. Pitate se zašto? Zato što uvijek ima spreman vic, čak i na račun matematičara.

Razgovarala Leona Mešter, 6. n

U školi smo zbog svog poziva, želje da prenosimo znanja djeci

IVANA ČEGEC, profesorica povijesti i geografije

Razgovarali smo s profesoricom Čegec koja nam je otkrila da voli djecu, školu, povijest i dobre knjige. A i tko joj svaki dan vraća osmijeh na lice…

Razgovor vodili Leona Mešter i Luka Habek, 6.n

Budi pošten, dobar, slušaj starije, ne laži jer u laži su kratke noge, svakog pristojno pozdravi…

MIRKO JELEČ, vjeroučitelj

Razgovor s omiljenim vjeroučiteljem snimali smo (a gdje drugdje nego) na satu vjeronauka. Bilo je tu i radoznalih upadica, no dobili smo odgovore na sva pitanja.

Razgovarale Ema Ninković i Leona Mešter, 6. n

Kako se Martinje slavi u našem Prigorju, tko ima koju ulogu u običaju krštenja mošta i ''proglašenju'' mladog vina, saznajte u videu koji su snimili učenici 8.b, a ako i sami želite izvesti sličan običaj kod kuće, tu je, u nastavku, i kajkavski tekst iz pera učenika Leona Prugovečkog.

Pripremila učiteljica Štefica Antolković

Pjesme kojima se naša škola predstavila na Malom kaju v Zelini donosimo u nastavku. Uživajte v toploj domačoj rieči…

Na natječaj koji je trajao mjesec dana pristiglo je više od 70 fotografija učenika matične i područnih škola. Fotografije koje smo prikupili procijenio je stručni žiri u sastavu Martina Jeren, voditeljica videodružine i Jasenko Dominović, profesor likovne kulture. Odabrali su 20 fotografija za školsku izložbu čiju je izradu svojim fotografskim uslugama podržao zelinski studio Videomix kojima ovime ujedno zahvaljujemo na podršci. Fotografije s izložbe pogledajte u galeriji.

Na temelju izložbe zatim su odabrani najuspješniji učenici i učenice koji su pokazali interes za fotografiju, a ujedno su dokazali i svoju ljubav prema zavičaju u vrijeme berbe jesenskih plodova kao i spremnost na pomaganje u obiteljskim poslovima, što je za svaku pohvalu.

Nagrade će uz Dane kruha i plodova zemlje u školi primiti učenici čiji su se radovi istaknuli izborom motiva, kadra, ugođaja, neobičnom idejom i kreativnošću pristupa, a to su Luka Jonak, Jan Grozaj, Helena Brcković iz matične škole te Lana Grgić i Lucija Škrapec iz PŠ Nespeš. Nagrađene fotografe i njihove fotografije pogledajte u galeriji.

Zahvaljujemo sponzorima, studiju Videomix i izdavačkoj kući Alfa na darovima koje su omogućili za naše učenike.

Lidija Vešligaj

Jeste li znali da se neke njemačke riječi mogu pronaći na kajkavskom na svakom koraku. Primjerice, ako zakoračite u špajzu – tu je cukor, mela, štaub, grincajg, špek, štrudla…

A tek u automehaničarsku radionicu – tu su šarafi, cange, auto, kuplung, sajla…

Sve su to učenici iz 5.a: Sara Pavičić, Elena Šarutančec, Ema Barković i Sara Slabe istražili u miniprojektima u sklopu nastave njemačkoga jezika te svoje rezultate istraživanja povodom Europskog dana jezika.

pripremila Slavica Linski, prof.

Na inicijativu Europske komisije i Vijeća Europe od 26. rujna 2001. godine obilježava se Europski dan jezika. Ta godina, proglašena Europskom godinom jezika, uključila je milijune ljudi koji su u svojim državama slavili jezičnu raznolikost Europe te poticali i promicali učenje jezika.

U našoj su školi učenici 8. b razreda Europski dan jezika obilježili izradom dvaju plakata. Na jednom su objasnili što je Europski dan jezika i zašto se održava te su prevodili riječi hrvatskog jezika na odabrane europske jezike. Na drugom su plakatu samostalno prikazali različitost hrvatskog jezika navodeći kako se pišu iste riječi na trima različitim narječjima našeg jezika.

Osobitu pozornost posvetili su našem kajkavskom narječju. Učenici su osvijestili jezičnu raznolikost i bogatstvo našeg hrvatskog jezika, ali i ponešto naučili o kulturnoj različitosti Europe.

pripremila Diana Brcković, prof.

U sklopu školskog projekta zaKAJ pozivamo sve učenike i učenice naše škole da nam pošalju svoje fotografije s motivima berbe jesenskih plodova – berbe grožđa, voća, povrća… Svoje fotografije (najviše pet fotografija po učeniku) molimo pošaljite na e-mail: kajkavskiuskoli@gmail.com

Najbolje fotografije izabrat će stručni žiri i članovi fotokluba škole te će biti objavljeni i predstavljeni na Danima kruha i plodova zemlje.

Godine 1875. na današnji je dan rođen pjesnik Dragutin Domjanić, velikan kajkavske riječi. Proslavio se svojim pjesmama koje je objavio u tri zbirke: Kipci i popevke, V suncu i senci i Po dragomu kraju. Bio je jedan od čuvara kajkavskoga narječja, uz Matoša, I.G. Kovačića, Galovića i Krležu, te poticateljsvijesti o tome da je kajkavski dio hrvatske baštine i naše višestoljetne kulture i književnosti.

Premda su danas naši učenici izloženi stranim jezičnim utjecajima, još uvijek u svojem domu, u društvu s prijateljima, u školi – govore kajkavski. Danas s ponosom možemo reći da je kajkavski živ, da je u dobrom društvu, da nas veseli i s nama je svaki dan.

Povodom Domjanićeve obljetnice rođenja na satima hrvatskoga jezika učenici su saznali više o našem Dragecu ili Karleku, slušali njegove uglazbljene pjesme Falu i Kaj, prisjećali se i zapisivali kajkavske riječi – one koje znaju, ali i one koje su pomalo zaboravljene no još se čuju od starijih, pisali Domjanićeve pjesme rukopisom i sastavljali njihove prepjeve – kako na hrvatski tako i na engleski jezik, pokazujući time temeljito razumijevanje kajkavskoga narječja, jezika koji nas povezuje s precima unatrag već šest stoljeća. Više o svemu pogledajte u fotogaleriji.

Pripremila Vešligaj Lidija, prof. hrvatskog jezika.

U školskoj godini 2019./2020. u našoj će se školi provoditi školski projekt posvećen kajkavskom jeziku i kulturnoj baštini zelinskoga kraja. Učitelji i učiteljice razredne i predmetne nastave zajedno sa svojim učenicima osmislit će zanimljive i poticajne aktivnosti čiji će zajednički cilj biti čuvanje kulturne baštine i kajkavskoga narječja. U sklopu projekta učenici će moći upoznati kajkavsko narječje, razvijati sposobnost verbalne komunikacije, upoznavati kajkavsku književnost, razvijati osjećaj za bogatstvo i ljepotu kajkavskog narječja, stvarati na narječju, izražavati vlastito mišljenje, raditi samostalno, razvijati poduzetnost i kreativnost te razvijati osjećaj odgovornosti i kolegijalnosti u svim aktivnostima. Trudit ćemo se ovim projektom povezati školu i širu zajednicu, uključiti roditelje, djedove, bake, sve zainteresirane koji vole kajkavski i žele da živi bar još sto let!

Za sve prijedloge i poticaje, za dobru volju i ideje sa svih strana otvorili smo e-mail na koji se možete javiti: kajkavskiuskoli@gmail.com te se slobodno uključite u naše ovogodišnje, a možda i višegodišnje planove!

Pripremila Vešligaj Lidija, prof. hrvatskog jezika.