Osnovna škola Laslovo

O  PROŠLOSTI  LASLOVA

LASLOVO  (mađ. SZENTLÁSZLÓ ) – naselje u istočnoj Slavoniji, oko 18 km južno od Osijeka, na relaciji Osijek – Vinkovci te pored rijeke Vuke. Administrativno pripada općini Ernestinovo.

Laslovo je naselje staro gotovo tisuću godina, a naziv je dobilo po ugarskom kralju Sv. Ladislavu.                                                                                                                        Godine 1475. selo je spomenuto kao tvrđava, a prema podacima iz 19. stoljeća selo je bilo većinskog mađarskog porijekla, kalvinističke vjere.

Prema popisu stanovništva 1991. godine selo broji 1 298 žitelja, a 2001. godine 1 031 stanovnika.    U župi je evidentirano 380 vjernika kalvina i 285 katolika.    

U Laslovu je kalvinistička crkva sagrađena 1404. godine, zatim preuređivana 1878. i uništena 1991. godine početkom Domovinskog rata.     

Uz pomoć Svjetskog saveza Mađara 2001. godine obnovljeno je krovište crkve i toranj te župni dvor, dok unutrašnjost crkve još uvijek čeka obnovu.                                              

Do dvadesetih godina prošloga stoljeća u selu je bio očuvan jedinstveni arhaični način života s karakterističnim obiteljskim zadrugama. Nekada su ovamo dolazili znanstvenici mađarske Akademije znanosti i umjetnosti, kako bi zabilježili osobitosti jezika, kulture i običaja Mađara u Slavoniji.

U Upravi za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Osijeku registrirani su preventivno zaštićeni spomenici kulture u Laslovu:

1. Crkva Reformiranih – sakralni spomenik
2. Prapovijesno nalazište, obala rijeke Vuke – arheološki
3. Prapovijesna nekropola – arheološki
4. Srednjovjekovno nalazište, jugoistočno od sela – arheološki
5. Prapovijesno naselje – arheološki
6. Srednjovjekovna gradina – arheološki
7. Kuća tršćara, Petefijeva 7 – etnološki (više ne postoji)
8. Seoski bunar ispred kuće, Trg hrv. branitelja 1 – etnološki
9. Ambar, Nazorova 40 – etnološki (više ne postoji)

Agresija na Republiku Hrvatsku 1991. godine među prvima je zahvatila Laslovo, zajedno s okolnim selima. Stanovništvo je protjerano iz svojih domova, a sve obiteljske kuće i javni objekti su opljačkani, porušeni, spaljeni.

Od prvog dana napada na Laslovo, 26. lipnja 1991. mještani su se organizirali u obrani sela. 152 dana su se uspješno suprotstavljali znatno nadmoćnijem neprijatelju, držeći južnu liniju obrane grada Osijeka.  24. studenog 1991. otpor je postao nemoguć i neprijatelj je zauzeo selo.    

Na bojištu je ostalo deset poginulih branitelja koje nisu uspjeli pokopati.               

U selu je ostalo šest civila o čijoj se sudbini do danas ništa ne zna.U obrani sela poginula je 21 osoba, među kojima pet civila. Četvorica hrvatskih vojnika su zarobljena i o njima se još uvijek ništa ne zna.

Sedam godina bila je prekinuta svaka veza između sela i njegovih prognanih mještana.

1998. godine započelo je razminiranje i obnova sela. Pored obiteljskih kuća počelo se i sa obnovom infrastrukture i javnih objekata.

Javni objekti, udruge i klubovi u selu

Početkom 19. stoljeća sagrađena je škola neposredno uz crkvu i djelovala je u okrilju reformirane crkve.Ona ju je opremala i snabdijevala knjigama i pomagalima.Crkva je obavljala i nadzor nad radom škole.

Nakon prvog svjetskog rata u Laslovu je postojala Julijanska škola u kući Balašković Janoša.Kasnije je Viola Béla dao dograditi zgradu velike gostionice u središtu sela i preurediti je u objekt nove škole.U ovoj zgradi škola je djelovala sve do 1968. godine.Tada je izgrađena nova, suvremeno opremljena škola za područje naselja Laslovo, Ada, Palača i Silaš.

Od 1946. godine djeluje u Laslovu mađarsko kulturno-umjetničko društvo «Petőfi Sandor». Oduvijek je imalo važnu ulogu u društvenom i kulturnom životu sela.  Mladež se s velikim oduševljenjem uključivala u dramsku i folklornu sekciju društva. 1965. godine dobrovoljnim radom mještana Laslova izgrađen je dom kulture u kojemu je bilo sjedište društva.U okviru društva djelovala je bogata knjižnica s čitaonicom te etnografska zbirka uporabnih predmeta iz davnoprošlih vremena.

Širom zemlje, pa čak i izvan granica, bili su poznati nastupi laslovačke folklorne skupine.Čuvali su i njegovali originalne slavonske mađarske narodne pjesme i plesove, među kojima su najpoznatije KALALÁZÁS i REZÁLÁS.

Folklorna skupina je raspolagala velikim bogatstvom originalnih narodnjih nošnji koje su nažalost u ratnim stradanjima uništene.

Nakon prekida 1991. društvo je obnovilo svoj rad 1993. godine u progonstvu. Okupljajući mladež iz sela, u ovako izmijenjenim okolnostima, nastojalo je očuvati i njegovati mađarski jezik, kulturu i običaje svoga mjesta. Nakon povratka u Laslovo, obnova zgrade doma kulture započela je 2005. godine i traje do danas.

Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je u Laslovu 1925. godine, a vatrogasni dom je izgrađen 1936 .Zgrada doma je obnovljena i opremljena suvremenom opremom 1986. godine.

Iako za obnovu ratom uništenog vatrogasnog doma još ne postoji izvor sredstava, članstvo svojim dobrovoljnim radom nastoji osposobiti najnužniji prostor.

      U Laslovu šport ima dugu tradiciju. Od 1927. godine postoji u selu   nogometni klub. Nekada je nosio naziv «1. maj», a danas pod imenom «Laslovo *91» sudjeluje u prvenstvu. Obnova nogometnog igrališta i klupskih prostorija završena je 2002. godine.

Prvi obnovljeni javni objekt u selu bila je zgrada poštanskog ureda, koja je svečano otvorena           23. prosinca 1998. godine.

U suvremeno opremljenoj zdravstvenoj stanici, prije rata su mještani Laslova mogli koristiti usluge liječnika opće prakse, stomatologa, laboratorija i ljekarne.Sve je to uništeno 1991. godine.

Nakon obnove zgrade 1999. godine, mještanima je na raspolaganju samo liječnik opće prakse sa skraćenim radnim vremenom.

Od ostalih udruga , koje su ranije djelovale u selu, svoj rad je obnovilo i Lovačko društvo «Fazan», a novoosnovane su Podružnica umirovljenika, Udruga žena i Klub mladih.

1960. godine je u Laslovu počela s radom tvornica radne i zaštitne odjeće « 1. maj «. Nekada je zapošljavala oko 450 radnika iz Laslova i okolnih mjesta i prerasla u tvornicu konfekcije koja je proizvodila za strano tržište.

Od početka domovinskog rata poduzeće je organiziralo rad u Osijeku s manjim brojem zaposlenih, a nakon obnove pogona u Laslovu 2000. godine, vraćena je proizvodnja u matičnu zgradu.

Željeznička pruga Osijek – Vinkovci izgrađena je 1910. godine.Time je prekinuta stoljetna zatvorenost Laslova i okolnih sela te je počelo otvaranje prema svijetu.

1991. godine agresor je uništio prugu koja je obnovljena tek 2008. godine, ali ne i zgrada željezničkog kolodvora.

U Parku hrvatskih branitelja Spomen obilježje podsjeća na sve poginule i nestale branitelje i civilne žrtve koji su svoje živote dali u obrani Laslova.