KAKO PRIPREMITI BUDUĆEG PRVAŠIĆA ZA ŠKOLU
Vrijeme je pregleda i pripreme za upis djece u osnovu školu, stoga smo za vas pripremili nekoliko savjeta kako svog budućeg prvašića što bolje pripremiti za nadolazeće obveze.
Polazak u školu velik je događaj za dijete i cijelu obitelj. To je i prvi veliki korak u kojem se potvrđuje sav trud, pažnja i ljubav koji su do tog trenutka uloženi u razvoj i odgoj djeteta. Prva je provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih, jezičnih i drugih sposobnosti. Zato je jako važno posvetiti pozornost pripremi djeteta za školu.
Djeca brzo i lako uče kroz igru, pjesmice, slikovne materijale i priče, stoga su pripreme za osnovnu školu bazirane na tom principu rada.
Usvajanje vještine čitanja i pisanja najvažniji je zadatak djeteta u početnom školovanju i savladavanje tog zadatka otvara mu put za kasnije učenje. Predvještine čitanja i pisanja su preduvjet razvoju vještina čitanja i pisanja i one mogu biti jasan pokazatelj eventualnih teškoća u tim vještinama tijekom školske dobi. Budući da kod nas nema sustavnog rada na predvještinama čitanja i pisanja u vrtićima i malim školama, sve više djece dolazi nespremno u školu i na početku školovanja pokazuju teškoće svladavanja početnog čitanja i pisanja koje s vremenom mogu postati i ozbiljne teškoće.
Predvještine čitanja i pisanja samo su dio vještina koje budući učenik treba usvojiti kako bi se što lakše snašao u novonastaloj situaciji. U daljnjem tekstu navedene su vještine koje su potrebne za polazak u školu:
-
GRAFOMOTORIKA
-
pravilno držanje olovke, jasne linije adekvatnog pritiska;
-
povlačenje linije od crte do crte prema uzorku, od točke do točke, ravne, kružne i valovite linije;
-
precrtavanje likova: krug, trokut, kvadrat, romb;
-
pisanje vlastitog imena velikim tiskanim slovima.
-
PROSTORNI ODNOSI
-
Razumijevanje odnosa gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad;
-
Orjentacija na tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko); u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo), na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj).
-
VREMENSKI ODNOSI
-
razumijevanje vremenskih odnosa: prije, poslije, jutro, podne, večer, prije podne, poslije podne;
-
poznavanje dana u tjednu, odnosa jučer – danas – sutra.
-
GOVOR I JEZIK
-
pravilno izgovaranje svih glasova;
-
pravilno gramatičko izražavanje (korištenje jednine, množine, zamjenica, pravilan rod i padež);
-
verbalno definiranje jednostavnih pojmova (npr. što je stolac, čemu služi, kakvog je oblika, od čega je napravljen i sl.);
-
prepričavanje kraćeg događaja ili priče u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak.
-
PREDVJEŠTINE ČITANJA I PISANJA
-
prepoznavanje i produkcija rime (npr. zvuče li slično riječi soba i roba, grana i brana; smisli riječ koja zvuči slično kao i šljiva...);
-
rastavljanje poznatih riječi na slogove;
-
prepoznavanje i imenovanje kojim glasom počinje i kojim glasom završava riječ;
-
imenovanje riječi na zadani glas (npr. što sve počinje glasom M);
-
prepoznavanje je li zadani glas na početku riječi, na kraju ili u sredini;
-
rastavljanje jednostavnih riječi na glasove
-
sastavljanje jednostavnih riječi od pojedinih glasova (npr, m-a-m-a, o-k-o);
-
prepoznavanje simbola slova i brojki.
-
PREDMATEMATIČKE VJEŠTINE
-
brojanje unaprijed i unatrag
-
snalaženje u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj;
-
razumijevanje pojam skupa: što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacije po obliku, veličini, težini, boji), uspoređivanje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje);
-
povezivanje brojke s količinom (npr. broj 8 = 8 jabuka).
Iako se mnoge od navedenih vještina mogu činiti teškima za dijete, one se lako usvajaju kroz svakodnevne situacije. Igrajte se i zajedno učite s vašim djetetom. Zabavite se i vi i oni. U daljnjem tekstu navedene su neke igre i aktivnosti kojima se mogu naučiti i poboljšati ove vještine:
-
igrajte s djetetom društvene igre poput memory, domino i sl.; imenujte sličice, brojite elemente na njima, opisujte ih;
-
prepričavajte priče i događaje, postavljajte pitanja vašem djetetu, pazite da se pravilno gramatički izražava te da prati slijed događaja;
-
crtajte, bojajte, modelirajte; pazite na djetetov hvat olovke, snalaženje na papiru; imenujte boje;
-
recite djetetu da smisli što više riječi koje počinju nekim slovom (npr. reci mi koje sve riječi počinju slovom M, S, K...), ili što više riječi koje počinju slovom kao i riječ koju mu ponudite (npr. koje sve riječi počinju kao i METLA, koje sve riječi počinju kao i RIBA);
-
pitajte dijete kojim slovom završava određena riječ (npr. kojim slovom završava SLON, MAČKA, STOP...);
-
pitajte dijete koja sva slova čuje kad mu kažete OKO, PAS, RIBA, MACA, povećavajte duljinu riječi;
-
pitajte dijete što je čulo kad ste mu rekli U-H-O, N-O-S, M-A-M-A, L-I-S-T;
-
pitajte dijete čuje li npr. slovo K u riječi SEKA, slovo P u riječi LOPTA;
-
smišljajte rime s djetetom; ponudite mu riječ i neka smisli što više riječi koje se rimuju (slično zvuče) kao ponuđena riječ (napomenite djetetu da smišljena riječ ne mora ništa značiti, neka je sam izmisli); ponudite djetetu dvije riječi pa neka samo pogodi rimuju li se ili ne;
-
čitajte djetetu slikovnice i knjige; neka ih samo lista; pratite prstom rečenice koje čitate; osvjestite dijetetu čitanje s lijeva na desno.
Na kraju treba istaknuti kako dijete koje je spremno za početak školovanja ima pozitivan stav prema školi i raduje se tome kao dokazu svoje odraslosti izrelosti. Ovaj stav treba podržavati jer olakšava učenje i prihvaćanje obveza te svladavanje poteškoća stoga, dragi roditelji, na vrijeme pripremite dijete za promjene u njegovom životu koje će se dogoditi kada krene u školu. Uživajte u vremenu provedenom sa svojim djetetom kroz pripreme za školu i sretno!
Marija Simonić, mag. logopedije