Polazak u školu velik je događaj za dijete i cijelu obitelj. To je i prvi veliki korak u kojem se potvrđuje sav trud, pažnja i ljubav koji su do tog trenutka uloženi u razvoj i odgoj djeteta. Prva je provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih, jezičnih i drugih sposobnosti. Zato je jako važno posvetiti pozornost pripremi djeteta za školu.

Djeca brzo i lako uče kroz igru, pjesmice, slikovne materijale i priče, stoga su pripreme za osnovnu školu bazirane na tom principu rada.

Usvajanje vještine čitanja i pisanja najvažniji je zadatak djeteta u početnom školovanju i savladavanje tog zadatka otvara mu put za kasnije učenje. Predvještine čitanja i pisanja su preduvjet razvoju vještina čitanja i pisanja i one mogu biti jasan pokazatelj eventualnih teškoća u tim vještinama tijekom školske dobi. Budući da kod nas nema sustavnog rada na predvještinama čitanja i pisanja u vrtićima i malim školama, sve više djece dolazi nespremno u školu i na početku školovanja pokazuju teškoće svladavanja početnog čitanja i pisanja koje s vremenom mogu postati i ozbiljne teškoće.

Predvještine čitanja i pisanja samo su dio vještina koje budući učenik treba usvojiti kako bi se što lakše snašao u novonastaloj situaciji.  U daljnjem tekstu navedene su vještine koje su potrebne za polazak u školu:

• GRAFOMOTORIKA
  • pravilno držanje olovke, jasne linije adekvatnog pritiska;
  • povlačenje linije od crte do crte prema uzorku, od točke do točke, ravne, kružne i valovite linije;
  • precrtavanje likova: krug, trokut, kvadrat, romb;
  • pisanje vlastitog imena velikim tiskanim slovima.
• PROSTORNI ODNOSI
  • Razumijevanje odnosa gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad;
  • Orjentacija na tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko); u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo), na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj).
• VREMENSKI ODNOSI
  • razumijevanje vremenskih odnosa: prije, poslije, jutro, podne, večer, prije podne, poslije podne;
  • poznavanje dana u tjednu, odnosa jučer – danas – sutra.
• GOVOR I JEZIK
  • pravilno izgovaranje svih glasova;
  • pravilno gramatičko izražavanje (korištenje množine, jednine, zamjenica, pravilan rod i padež);
  • verbalno definiranje jednostavnih pojmova (npr. što je stolac, čemu služi, kakvog je oblika, od čega je napravljen i sl.);
  • prepričavanje kraćeg događaja ili priče u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak.
• PREDVJEŠTINE ČITANJA I PISANJA
  • rastavljanje poznatih riječi na slogove;
  • prepoznavanje i imenovanje kojim glasom počinje i kojim glasom završava riječ;
  • imenovanje riječi na zadani glas (npr. što sve počinje glasom M).
  • prepoznavanje je li zadani glas na početku riječi, na kraju ili u sredini;
  • rastavljanje jednostavnih riječi na glasove
  • sastavljanje jednostavnih riječi od pojedinih glasova (npr, m-a-m-a, o-k-o);
  • prepoznavanje simbola slova i brojki
  • prepoznavanje i produkcija rime (npr. zvuče li slično riječi soba i roba, grana i brana; smisli riječ koja zvuči slično kao i šljiva...).

• PREDMATEMATIČKE VJEŠTINE
  • brojanje unaprijed i unatrag
  • snalaženje u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj;
  • razumijevanje pojam skupa: što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacije po obliku, veličini, težini, boji), uspoređivanje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje);
  • povezivanje brojke s količinom (npr. broj 8 = 8 jabuka).

Iako se mnoge od navedenih vještina mogu činiti teškima za dijete, one se lako usvajaju kroz svakodnevne situacije. Igrajte se i zajedno učite s vašim djetetom. Zabavite se i vi i oni. U daljnjem tekstu navedene su neke igre i aktivnosti kojima se mogu naučiti i poboljšati ove vještine:

• igrajte s djetetom društvene igre poput memory, domino i sl.; imenujte sličice, brojite elemente na njima, opisujte ih;
• prepričavajte priče i događaje, postavljajte pitanja vašem djetetu, pazite da se pravilno gramatički izražava te da prati slijed događaja;
• crtajte, bojajte, modelirajte; pazite na djetetov hvat olovke, snalaženje na papiru; imenujte boje
• recite djetetu da smisli što više riječi koje počinju nekim slovom (npr. reci mi koje sve riječi počinju slovom M, S, K...), ili što više riječi koje počinju slovom kao i riječ koju mu ponudite (npr. koje sve riječi počinju kao i METLA, koje sve riječi počinju kao i RIBA);
• pitajte dijete kojim slovom završava određena riječ (npr. kojim slovom završava SLON, MAČKA, STOP...);
• pitajte dijete koja sva slova čuje kad mu kažete OKO, PAS, RIBA, MACA, povećavajte duljinu riječi;
• pitajte dijete što je čulo kad ste mu rekli U-H-O, N-O-S, M-A-M-A, L-I-S-T;
• pitajte dijete čuje li npr. slovo K u riječi SEKA, slovo P u riječi LOPTA;
• smišljajte rime s djetetom; ponudite mu riječ i neka smisli što više riječi koje se rimuju (slično zvuče) kao ponuđena riječ (napomenite djetetu da smišljena riječ ne mora ništa značiti, neka je sam izmisli); ponudite djetetu dvije riječi pa neka samo pogodi rimuju li se ili ne;
• čitajte djetetu slikovnice i knjige; neka ih samo lista; pratite prstom rečenice koje čitate; osvjestite dijete čitanje s lijeva na desno.

Na kraju treba istaknuti kako dijete koje je spremno za početak školovanja ima pozitivan stav prema školi i raduje se tome kao dokazu svoje odraslosti i zrelosti. Ovaj stav treba podržavati jer olakšava učenje i prihvaćanje obveza te svladavanje poteškoća stoga, dragi roditelji, na vrijeme pripremite dijete za promjene u njegovom životu koje će se dogoditi kada krene u školu. Uživajte u vremenu provedenom sa svojim djetetom kroz pripreme za školu i sretno!

Marija Simonić, mag. logopedije