> Nastava > Predmeti > Kemija - dodatni rad

KEMIČARI POSJETILI METEOROLOŠKU POSTAJU MAKSIMIR

17.5.2014. kemičari 7. i 8. razreda OŠ Mate Lovraka Kutina posjetili su Meteorološku postaju Državnog hidrometeorološkog zavoda u Maksimiru. Saznali su koji uređaji se nalaze na meteorološkoj postaji te čemu služe i vidjeli puštanje meteorološkog balona.

Državni hidrometeorološki zavod pod tim imenom djeluje od 1991. godine kao slijednik Republičkog hidrometeorološkog zavoda - RHMZ-a koji je do 1956. godine nosio naziv Hidrometeorološki zavod SR Hrvatske, a osnovan je 1947. kao Uprava hidrometeorološke službe NR Hrvatske. DHMZ je kao nacionalna meteorološka i hidrološka služba dio svjetske mreže nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi pod okriljem Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

17.5.2014. u 12 sati i 30 minuta ušli smo u prostor meteorološke postaje Maksimir. Zaposlenik koji je zadužen za očitavanje podataka sa uređaja proveo nas je kroz prostor postaje. Pokazao nam je uređaje koji su na tom prostoru i objasnio kako oni rade.

Za određivanje prognoze vremena koriste se podaci s različitih uređaja. Oni mjere temperaturu zraka, tla, vlažnost zraka, isparavanje vode, jačinu vjetra, kiše i Sunčevog zračenja.

U malim bijelim drvenim kućicama na visini od 2 metra nalaze se TERMOGRAF koji bilježi temperaturu tijekom 7 dana, HIGROGRAF – bilježi vlagu tijekom 7 dana, PSIHROMETAR – za određivanje temperature suhog i vlažnog zraka, ŽIVIN TERMOMETAR i ALKOHOLNI TERMOMETAR za temperature niže od -30°C.

Uređaji za mjerenje temperature i vlage Termograf

Psihrometar i termometri Uređaj za mjerenje jačine kiše

Pored kućica je uređaj koji pomoću lijevka sakuplja kišnicu iz koje se u laboratoriju analiziraju čvrste čestice u kiši. KIŠOMJER je metalni cilindar u kojem se određuje volumen kišnice, a jedan veći zatvoreni cilindar s uređajima mjeri jačinu kiše. U okruglom bazenu se nalazi uređaj koji mjeri volumen vode koja ispari sa 1 m². Na visini od 2 metra nalazi se mala vjetrenjača koja se okreće zbog strujanja zraka i na njoj se može očitati koliko puta se okrene.

Uređaj za određivanje isparavanja vode i strujanje zraka

Na tlu je postavljeno 7 termometara čiji rezervoari su na različitoj dubini ( 2 cm, 5 cm, 10 cm, 20 cm, 30 cm, 50 cm, 100 cm). ANEMOMETAR je uređaj koji određuje smjer i brzinu vjetra, nalazi se na visini od 5m. HELIOGRF je uređaj koji određuje intenzitet Sunčevog zračenja.

Termometri za mjerenje temperature tla Uređaj za mjerenje Sunčevog zračenja

Podaci sa termografa i higrografa se bilježe 7 dana, a sa ostalih uređaja se očitavaju svakih 6 sati. Neki uređaji su automatski povezani sa računalima DHMZ-a i time odmah dostupni meteorolozima. Meteorološki balon se zimi pušta u 12 sati, a ljeti iza 13 sati.

Balon je napravljen od biorazgradivog materijala koji je elastičan. Puni se vodikom koji u višim slojevima atmosfere (oko 30 km) zbog tlaka duplo poveća volumen balona tako da on na kraju pukne. Na balon se veže sonda koja ima senzore za mjerenje temperature i tlaka. Podaci sa senzora očitavaju se na kompjutoru u DHMZ-u. Balon je vrlo brzo otišao u visine, a kada pukne sonda će pasti na tlo, ponekad i u drugoj državi i više nije upotrebljiva.

Balon je tako mekan Sonda

Autori teksta: Ariana Šmit, Gabrijela Tunjić, Janica Petrak

Mentor: Senka Štetić, prof.

Fotografije: S. Štetić

KEMIČARI OBIŠLI UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA GRADA KUTINE

3.6.2013. godine kemičari 7. razreda naše škole u okviru projekta Otpadna voda u školi obišli su Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Kutine koji je sastavni dio Moslavina d.o.o.

Saznali su od kuda sve dolazi otpadna voda u ovaj uređaj i na koji način se pročišćava.

Uređaj čini prostor za primanje i odvajanje krupnih čestica otpadne vode, pužne crpke, prostor gdje dolazi do taloženja i odvajanja sitnih čestica, pomični most kao uređaj za odjeljivanje masnoće i uređaj za mjerenje pH vrijednosti. Protok i količina otpadne vode, pH vrijednost pročišćene vode kao i funkcioniranje pojedinih dijelova uređaja za pročišćavanje kontrolira se kompjuterski iz zasebnog prostora. Uz navedeno učenici su vidjeli i fizikalno odvojene krupne i sitne čestice te masnoću iz otpadne vode koje se zbrinjavaju na odgovarajući način na gradskoj deponiji otpada.

KEMIČARI U ZAGREBU

20.4.2013. kemičari koji su sudjelovali na natjecanjima iz kemije posjetili su Botanički vrt i Otvorene dane Instituta Ruđer Bošković.

1. Botanički vrt

U Botaničkom vrtu su saznali povijest nastanka i današnju ulogu vrta te prošetali po stazama zacrtanim još od samog osnutka 1889. godine.

Tijekom Otvorenih dana Institut Ruđer Bošković otvara vrata znanosti mladima pa se moglo saznati što je to antitumorska terapija, da su metalni ioni neumorni turisti u prirodi, kako se siju nanogredice, na koji način se mogu proučavati nuklearne reakcije, kako se može vidjeti energija koju dobivamo iz hrane i kako izgledaju neki organizmi mora uživo ili herbarizirani ili mikroskopirani.

2. Institut Ruđer Bošković

Kemičari u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju

6.6.2012. mala, ali hrabra skupina kemičara uputila se u Zagreb u posjet Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Muzej je smješten na Gornjem gradu. Za svega 10 kuna mogu se posjetiti 2 bogata postava prirodnog blaga Hrvatske i nekih okolnih područja: Zoološki i Mineraloško - petrografski postav.

Početak stvaranja zbirki minerala i stijena u Hrvatskoj seže još u prvu polovinu 19. stoljeća u doba Hrvatskoga narodnog preporoda. U prikupljanju građe za muzejsku zbirku sudjelovale su brojne značajne ličnosti poput književnika Antuna Mažuranića, nadbiskupa zagrebačkog Jurja Haulika, osnivača Gospodarskoga društva Pavla Hatza, te samoga vođe Ilirskoga pokreta Ljudevita Gaja. Nakon Ljudevita Vukotinovića koji je dao veliki doprinos mineralogiji i formiranju prvih zbirki, njegov rad nastavljaju školovani geolozi; Gjuro Pilar, Mišo Kišpatić, Fran Tućan, Ljudevit Barić i drugi.

U današnje vrijeme poznato je više od 4700 različitih minerala, no za samo stotinjak se može reći da su česti, pedesetak je rjeđih, dok je većina rijetkih ili iznimno rijetkih.

Posebnu vrijednost Sistematske zbirke čine minerali iz najpoznatijih svjetskih nalazišta od kojih su neka tipski lokaliteti.

Carstvo minerala, prikazano u stalnom postavu Mineraloško-petrografskoga odjela, pored Sistematske zbirke minerala obuhvaća i specijalističke mineraloške zbirke. To su prije svega povijesne zbirke "Lanza" i "Kišpatić", Zbirka parageneze rudnika Stari Trg (Trepča), Kosovo, Zbirka dragog kamenja i Zbirka dragog opala, Zbirka lepoglavskog ahata, Zbirka hijalofana iz Busovače u Bosni i Hercegovini

Cjelina "Stjenoviti planet Zemlja" prikazuje tri glavne petrografske zbirke; magmatske, sedimentne i metamorfne stijene. Osim sistematike stijena, ova izložbena cjelina sadrži i prikaz Svemira i postanka Zemlje, Zbirku izvanzemaljske materije (meteorita), Zbirku Vezuvskih lava i Zbirku speleotema (siga).

Poseban značaj ima Zbirka vezuvskih lava koju je 1895. godine prikupio Mijo Kišpatić. Zbirka sadrži uzrke svih značajnijih erupcija počevši sa katastrofalnom erupcijom iz 79. godine, kada se zatrpani Pompeji.

Zbirku izvanzemaljske materije (meteorita) čini pedesetak primjeraka s različitih svjetskih lokaliteta, a poseban značaj imaju primjerci iz Hrvatske; Hrašćina, Miljana i Dubrovnik. Posebnu vrijednost ima hrašćinski meteorit koji se danas čuva Naturhistorisches Museumu u Beču kao prvi primjerak danas bogate zbirke meteorita.

Kemičari u Tehničkom muzeju

7.4.2011. godine 14 učenika naše škole sa zavidnim uspjehom iz kemije posjetili su Tehnički muzej u Zagrebu i odradili radionicu iz kemije pod vodstvom prof. Petra Vrkljana.

Uz stručno vodstvo 3 vodiča u muzeju su obišli rudnik, upoznali se s radom vodenica i motora, pogledali različita prijevozna sredstva, vidjeli neke Tesline pokuse, smanjili strah od visokog napona, saznali razliku između otkrića i patenta, pogledali zvjezdano nebo u Planetariju.

Tijekom radionice iz kemije se potvrdilo da je važno primjenjivati osnovne postupke pri izvođenju pokusa da bi oni uspjeli, da se treba pravilno i točno izražavati pri opisivanju opažanja, da se u opažanju treba osloniti samo na ono što se vidi, da ono što se gleda ima odgovarajući stručni naziv pojave, da se pravilno imenuju boje, da se prati i pamti slijed pokusa i po mogućnosti razmišlja i povezuje. Uz sve navedeno treba biti pošten i realan prema svom radu i bez učitelja se znati sam ocijeniti.

Slobodno vrijeme je bilo prekratko, ali dovoljno za nabavu hrane ili brzi shopping. Nekolicina je stigla posjetiti izložbu Tko nosi ne prosi u Etnografskom muzeju i napiti oči u Botaničkom vrtu.