Osnovna škola Marina Držića Dubrovnik

Svjetski dana mentalnoga zdravlja obilježava se 10. listopada. Čitav ovaj tjedan provodit će se niz aktivnosti s našim učenicima kako bismo osvijestili važnost brige o mentalnom zdravlju. Neke korisne savjete daje vam i naša psihologinja Danijela Kekez.

Zašto je važno mentalno zdravlje djece i mladih?

Osim školskih torbi, djeca i mladi na svojim leđima često nose i brojne nevidljive terete – brige, strahove, posljedice pritiska bilo školi ili obitelji, gubitke, bolesti, konfliktne razvode...

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije svako peto dijete (20%) ima problem mentalnog zdravlja, a samo 20% njih dobiva adekvatnu stručnu pomoć. 

Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Dio je općeg zdravlja i ne odnosi se samo na odsustvo bolesti.

Biti mentalno zdrav znači imati sposobnost uspješnoga djelovanja, što znači biti produktivan u aktivnostima, imati ispunjene odnose s ljudima, suočavati se s problemima i biti spreman na promjenu.

Kako prepoznati narušeno mentalno zdravlje?

Djeca i mladi tijekom odrastanja uče kako se koristiti svojim sposobnostima da bi uspješno rješavali životne izazove. Problemi mentalnog zdravlja ometaju to učenje i narušavaju odnose s vršnjacima, roditeljima i nastavnicima, otežavaju uspješno obavljanje školskih obveza te utječu na osjećaj zadovoljstva djeteta.

Bez obzira o kojim se problemima radilo, najčešće se mogu primijetiti neočekivane ili neuobičajene promjene u odnosima s roditeljima i vršnjacima.

To može uključivati:

• promjene u ponašanju (npr. izoliranje, izbjegavanje vršnjaka ili obveza, bezvoljnost, pretjerano prkosno i neposlušno ponašanje) 
• emocionalne promjene (npr. brige, strahovi, burne reakcije ljutnje i bijesa, tuga, razdražljivost, negativan pogled na sebe i svijet oko sebe)
• kognitivne promjene (npr. teškoće koncentracije i pažnje)
• neočekivano slabljenje školskog uspjeha 
• promjene u ritmu spavanja
• promjene u prehrambenim navikama 
• tjelesne tegobe bez jasnog medicinskog uzroka…

Kada primijetimo probleme mentalnog zdravlja kod djece, važno je što prije reagirati, obavijestiti roditelje i zajednički potražiti pomoć. 

Kako pružiti podršku?

• Za početak je važno pružiti pažljiv i suosjećajan razgovor koji uključuje:
• smirivanje i ohrabrivanje
• slušanje, bez zahtjeva da osoba govori
• pružanje osjećaja sigurnosti
• informacije tome gdje osoba može potražiti stručnu pomoć
• pružanje nade i vjere da osoba ima sposobnost rješavanja tih problema uz adekvatnu podršku.

Kako pomoći mladima da brinu o svom mentalnom zdravlju?

Poticati ih da se bave tjelesnom aktivnošću.

Poticati ih da potraže podršku u razgovoru s prijateljima i obitelji.

Poticati ih da razgovaraju o svojim osjećajima.

Dopustiti im da izraze svoje osjećaje (npr. da plaču kada im je teško).

Pokazivati svoje osjećaje i načine rješavanja problema.

Pomagati im da što samostalnije rješavaju svoje probleme.

Nastojati biti na raspolaganju, slušati kada oni žele pričati. 

Osigurati vrijeme koje ćemo provesti s djecom baveći se aktivnostima koje vole. 

Poticati ih da osvijeste svoje pozitivne strane, ono na što su ponosni i što im se sviđa kod sebe.

Poticati ih na druženje.

Omogućiti im slobodno vrijeme. 

Poticati bavljenje hobijima, sportovima i aktivnostima u kojima uživaju.

Poticati ih na korištenje tehnika opuštanja.  

Potaknuti ih da pomažu drugima jer pomažući drugima, osjećamo se bolje.

Pokazivati da ih prihvaćamo i volimo takve kakve jesu.

Pružiti roditeljsku podršku i razumijevanje kao i strukturu i granice.