Osnovna škola Mejaši

Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulirane na konferencijim Ujedinjenih naroda o vodama koja je održana 1977. godine u Argentini. Nakon konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju Opća skupština UN je rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse.

Kako bi skrenuli pažnju učenika na važnost očuvanja vode nastavnici biologije Marita Ćaleta i Mladen Vrkić na taj dan su u našoj školi priredili prezentaciju o vodama. Prezentacija je prikazana učenicima viših razreda, a prezentirale su učenice 7. C razreda Danica Sinovčić i Anđela Babaja.

Naime, prema izvješću o vodnim zalihama, koje je izradio UNESCO snimajući stanje u čak 188 zemalja svijeta, Hrvatska se na prostoru Europe smjestila na visoku treću poziciju, bogatije vodom od nje samo su dvije sjeverne zemlje: Norveška i Island. Jedna je od rijetkih zemalja koja i u Europi i u svijetu ima značajne rezerve neonečišćene pitke vode. Većina građana Hrvatske jednostavno otvoru slavinu i koristi zdravu pitku vodu iz vodoopskrbnih sustava, te može uredno ispuniti sve svoje higijenske potrebe. Situacija u svijetu je bitno drugačija. Više od 1,2 milijardi ljudi ili petina čovječanstva nema mogućnost stalnog korištenja zdravstveno ispravne vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode godišnje umire prosječno 15 milijuna ljudi, poglavito djece. Procjenjuje se da oko 2,5 milijardi ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe. Najlošije stanje je u slabo razvijenim zemljama u Africi i Aziji. Broj stanovnika su u posljednjih pedesetak godina na Zemlji udvostručio. Mnogostruko se povećala potrebna količina vode za piće, za proizvodnju hrane i za druge potrebe čovjeka. Količina zdrave pitke vode na planeti ostala je ograničena, te se čak očekuje smanjenje zbog kontinuiranog zagađivanja.

  Koliko vode treba čovjeku?
Kad vode imamo uvijek i u izobilju, ne razmišljamo o njezinoj vrijednosti i važnosti. Voda za većinu ljudi jednostavno izvire iz - slavine. Rijetko razmišljamo o putu koji je voda iz zraka i tla morala prijeći do nas. A još manje o tome kamo odlazi nakon što nestane u odvodnoj cijevi.
Dnevna potrošnja iznosi oko 140 litara po osobi:
·  za piće i kuhanje potroši se 3-6 l
·  pranje posuđa 4-7 l
· čišćenje u stanu 5-10 l
·  pranje rublja 20-40 l
·  kupanje i tuširanje 20-40 l
·  tjelesna higijena bez kupanja 10-15 l
·  ispiranje WC-a 20-40 l

Savjeti za štednju vode

1.      Ukoliko sami perete automobil, napunite kantu vode i koristite spužvu. Ovako možete uštedjeti oko 300 litara vode.

2.      Zatvarajte slavinu dok perete zube, šamponirate kosu, sapunate tijelo suđe. A dok je puštate, puštajte je u što manjem mlazu.

3.      Na kupanje potrošimo oko tri puta više vode nego na tuširanje.

4.      Ne držite slavinu otvorenom kako bi dočekali što hladniju vodu, umjesto toga napunite bocu vodom i držite ju u frižideru.

5.       Prilikom ispiranja WC-a zaustavite vodokotlić "prije kraja" ili ga naštimajte da uzima manje vode. U vodokotlić možete staviti i plastičnu bocu ispunjenu vodom. Time ćete osigurati da pri svakom korištenju vodokotlića iz njega isteče onoliko manje vode kolika je zapremina boce koju ste stavili u njega.

6.      Kada ispirite salatu ili ostalo povrće, činite to iznad posude, a vodu od ispiranja koristite za zalijevanje cvijeća.

7.      Na terasu ili vrt postavite bačvu i u noj sakupljajte kišnicu koju ćete iskoristiti za zalijevanje vrta ili sobnih biljaka.

8.      Ne bacajte kozmetičke ostatke i drugi otpad u zahodsku školjku, već u koš za smeće. Na taj ćete način izbjeći nepotrebno ispiranje WC-a i rasipanje vode.

9.       Pri ručnom pranju posuđa troši se i nepotrebno baca značajna količina vode. Stoga pokušajte sljedeće: napunite veću posudu ili jednu stranu dvostrukog sudopera vodom, koju ćete korisiti za pranje posuđa deterdžentom, izbjegavajući tako nepotrebno rasipanje vode.