Osnovna škola Mejaši

Što su močvare?

Močvare su vlažna staništa kojima pripadaju i jezera, rijeke, ali i staništa nastala djelovanjem čovjeka na prirodu. One su, najjednostavnije rečeno, dio kopna koji je prekriven vodom tijekom većeg dijela godine  ili cijele godine.     

Močvarna staništa važan su dio biosfere i u Hrvatskoj obuhvaćaju raznolike ekološke sustave: morski, estuarijski, jezerski, riječni, močvarni i krški hidrološki sustav te sustave umjetno napravljenih močvarnih staništa (ribnjaci, solane, akumulacije, šljunčare,kanali).   

Kako nastaju močvare?

Vlažna staništa se neprestano mijenjaju, a promjene su obično vrlo dugotrajne. Promjene ekoloških sustava tijekom vremena nazivamo sukcesija (npr. prijelaz vodenog u kopneno stanište).  

Močvare mogu nastati  iz jezera kao početnog stadija. Sedimenti okolnog područja, uginula tijela biljaka te druge organske tvari, talože se na dnu jezera. Na taj način se jezero polako pretvara u močvaru, stanište bogato organskim materijalom. Daljnjim isušivanjem močvare nastaje kopno. Znači, močvare su jedan od stupnjeva prirodne sukcesije od vodenih prema kopnenim ekološkim sustavima.

Zašto su močvare važne?

Močvarna staništa kontroliraju poplave, obnavljaju podzemne vode, učvršćuju obalu, zadržavaju hranjive tvari i sedimente, ublažavaju klimatske promjene.

Močvare su jedinstveni ekološki sustavi visoke produkcije.

Obiluju hranom pa  je razumljivo da je više od 40% biljnih i životinjskih vrsta vezano za njih. Uz različite vrste  kukaca i riba, posebno se ističe brojnost ptica močvarica kojima su močvarna staništa gnjezdišta i ptica selica kojima su ona odmorišta.

                   Močvarne biljke imaju jako važne uloge u održavanju ekoloških sustava. Osim što su proizvođači, one kontroliraju onečišćenje vode (mogu upiti velike količine različitih tvari) te imaju važnu ulogu u pročišćavanju.                 

Vrlo važno je naglasiti da osim značaja za životne zajednice, močvare kao i ostala vlažna staništa sudjeluju u  ciklusu kruženja vode.

U čemu smo pogriješili?

Razvoj ljudske civilizacije doveo je do nestajanja i degradacije močvarnih staništa. Sredinom prošlog stoljeća ljudi su isušivali močvare radi dobivanja poljoprivrednih površina, a razvoj industrije i želja za profitom doveli su do još većeg iskorištavanja i onečišćivanja  komunalnim i industrijskim otpadnim vodama.

Takvo gospodarenje uzrokovalo je nestanak gotovo 60% vlažnih staništa u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, a u pokrajini Sjeverne Amerike čak 95 %.

Srećom, zadnjih nekoliko desetljeća porasla je ljudska svijest o važnosti močvarnih staništa koja imaju svoju biološku, hidrološku, gospodarsku i kulturnu vrijednost.

Ali ako pomislite kako močvarna staništa i nisu tako važna, sjetite se činjenice da ona vežu velike količine ugljikovog dioksida iz zraka što znači da o njihovom opstanku ovisi i naš opstanak.