Osnovna škola Milna Brač

Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji, a znanje materinskog jezika je vrlo važno pri formiranju mišljenja i učenja. Istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.

Upravo zbog toga, a i činjenice da tijekom ove godine u našoj školi želimo podignuli svijest o milnarskoj cakavici kao zaštićenom nematerijalnom dobru, učenici su se kroz Pričaonicu  u knjižnici bavili ovim problemom. Raspravljali smo o različiti narječjima i dijalektima, a sve smo skupa zaokružili izradom panoa na kojem smo prikazali samo mali dio bogatog milnarskog rječnika. Uz to što smo se silno zabavili, ponešto smo i naučili! 

Dana 20.2.2018. učenice  šestog razreda Laura Šoštarić i Maša Galović su se predstavile na županijskoj razini kviza znanja i kerativnosti "Čitanjem do zvijezda", koja se održavala u OŠ Žnjan-Pazdigrad u Splitu. Učenice su se natjecale u kategoriji prezentacije plakata na temu "Zapisi iz škrinjice sjećanja".

Premda se nisu uspjele plasirati na državnu razinu, našim učenicama i mentorici čestitamo na velikom uspjeh te želimo više sreće iduće godine!

Na inicijativu Vijeća Europe od 2001. Europski dan jezika obilježava se svake godine 26. rujna. Na svijetu postoji više od 6000 jezika, samo ih u Europi ima više od 220, a svi predstavljaju bogatstvo i raznolikost svojih kultura. Upravo je cilj Europskoga dana jezika osvijestiti važnost jezika kao jednog od najznačajnijih identiteta naroda i čovjeka.

Njegovanje jezične raznolikosti i čuvanje jezične baštine nije važno samo zbog promicanja kulturne različitosti i tolerancije, već i zbog opasnosti od izumiranja gotovo polovice svjetskih jezika čime bi ljudska populacija izgubila neprocjenjivo bogatstvo.

Koji su službeni jezici Europske unije?

Dvadeset i četiri službena jezika EU-a su: bugarski, hrvatski, češki, danski, nizozemski, engleski, estonski, finski, francuski, njemački, grčki, mađarski, irski, talijanski, latvijski, litavski, malteški, poljski, portugalski, rumunjski, slovački, slovenski, španjolski i švedski.

U našoj školi ovaj značajan datum smo obilježili izradom zanimljivog panoa te prigodnom radionicom u školskoj knjižnici. Budući da neki od naših učenika dolaze iz različitih zemalja Europe, bilo im je iznimno drago vidjeti i crtati zastave svojih zemalja.

Kviz znanja i kreativnosti

"ČITANJEM DO ZVIJEZDA" ZA OSNOVNE ŠKOLE

školska godina 2017./2018.

Kviz se sastoji od dva dijela:

a) kviza znanja

b) izrada kreativnog uratka (plakata)

Ovogodišnja tema kviza znanja i kreativnosti je "Zapisi iz škrinjice sjećanja" povijesni roman. U kvizu znanja učenici će odgovarati na pitanja iz sljedećih knjiga:

1. Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea

2. Jeff KINNEY: Gregov dnevnik: kronike Grega Heffleya

3. Jadranka Klepac: Kora od jabuke

Dragi učenici nadam se da ćete se u što većem broju odazvati te molim sve zainteresirane da se jave u školsku knjižnicu najkasnije do 15.10.2017.! 

Uz puno muke i truda svih učenika OŠ Milna, naš logo je napokon ugledao svjetlo dana! Izbor zaista nije bio lak, ali smo se na kraju odlučili na ideju Sare Poklepović za koju smatramo da zaista vjerno prikazuje duh i identitet Milne i njezinih učenika. Uz Saru posebno moramo istaknuti i našu pegagoginju Katarinu koja nam je pomogla da ideju pretvorimo u pravi pravcati logo! Naravno, logo smo odmah smjestili na članske iskaznice naše knjižnice! 

U našoj školskoj knjižnici u tijeku je natječaj za izradu najboljeg loga škole! Dakle, ako imate zanimljivu ideju kako prikazati identitet naše škole tako da i svima drugima bude prepoznatljiva, uključite se i budite kreativni. Sve radove donesite u školsku knjižnicu do kraja veljače gdje ćemo glasovanjem odabrati najbolji. Stoga, nemojte se sramiti jer znamo iz prve ruke kakvi talenti pohađaju našu školu. Sretno svima!

Prije dvadeset i pet godina, 18. studenoga 1991. nakon tromjesečne opsade i gotovo potpunog  uništenja grada, prestao je otpor hrvatskih branitelja u Vukovaru. Upravo na taj datum  dostojanstveno i primjereno odajemo počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola  hrvatske slobode.

Ovu obljetnicu smo obilježili prigodnim paljenjem svijeća za sve žrtve Vukovara, nakon čega je  uslijedila prezentacija o obrani i događanjima u Vukovaru nastavnice Kristine Novaković koju su  održale učenice Sara Poklepović i Paula Filipić. Posebno su dojmljivi bili i literarni radovi učenika od  5. do 8. razreda te likovna ostvarenja učenika od 1. do 4. razreda.

Hrvatsko knjižničarsko društvo ustanovilo je 2010. godine Dan hrvatskih knjižnica s ciljem bolje vidljivosti i prepoznatljivosti knjižnica i knjižničnih aktivnosti u javnosti, upoznavanja s mnogostrukim i važnim poslanjem i ulogom knjižnica u informiranju, obrazovanju i kulturi pojedinaca i zajednice u cjelini te razgradnje stereotipnih predodžbi o knjižnicama i knjižničarima. Taj dan je prigoda da knjižnice javnosti predstave svoj rad, ali i upozore na probleme s kojima se svakodnevno susreću. Ovogodišnji Dan hrvatskih knjižnica odvija se pod sloganom Knjižnice za bolje sutra. Budimo aktivni, zagovarajmo zajedno! kako bi se osnivače, korisnike, suradnike i širu javnost potaknulo ne samo na razmišljanje o tome što knjižnica znači za njih i njihovu zajednicu, već i na zagovaranje širenja i modernizacije hrvatskih knjižnica kao mjesta na kojima svatko može pronaći potrebne izvore za stjecanje novih znanja i vještina te prostor za susrete sa suradnicima i prijateljima.

Povodom Mjeseca hrvatske knjige, učenici 6. razreda s nastavnicom Ivanom Nevešćanin su u knjižnici proveli sat hrvatskog jezika te druženje obogatili čitanjem narodnih pripovijetki na bračkoj čakavici. Ovakvom vrstom nastave se nastoji očuvati izvorni brački dijalekt ali i potaknuti učenike na promišljanje o jezičnom i kulturnom bogatstvu ljudi ovoga kraja te njegovanju istoga od najmlađih dana    

.           

Učenici razredne nastave s učiteljicama Đanom, Ecijom i Nives te knjižničarkom Jelenom su posjetili Supetar. Prva stanica je naravno bio gradski park gdje su se zabavili i igrali. Nakon parka, horda veselih đaka se uputila prema gradskoj knjižnici Supetar gdje su ih srdačno dočekale knjižničarke. U Mjesecu hrvatske knjige naši đaci su dobili besplatne članske iskaznice, posudili knjige i slikovnice, čitale im se bajke i pričice te su doznali tko je bio Ivan Rendić. U galeriji poznatog kipara su razgledali njegova najpoznatija djela, a posebno ih je razveselio zvonik u Ložišću kojeg neki viđaju svaki dan. 

Mjesec hrvatske knjige je tradicionalna nacionalna kulturna manifestacija posvećena hrvatskoj pisanoj riječi; ima za cilj promicanje hrvatske knjige i čitanja, a okuplja knjižničare, književnike, nakladnike, kulturne djelatnike i brojne čitatelje. Mjesec hrvatske knjige odvija se u organizaciji Knjižnica grada Zagreba, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture. 
U raznovrsne programe uključene su narodne i školske knjižnice širom Hrvatske te brojne druge institucije. 

Centralna tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige je Čitam 100 na sat, a traje od 15. listopada do 15. studenoga. Naša školska knjižnica će ovu manifestaciju obilježiti brojnim aktivnostima u sklopu radionice „Pričaonica“, posjetom učenika razredne nastave gradskoj knjižnici Supetar, sudjelovanjem u kvizu Čitam sto na sat te čitanjem narodnih priča učenika predmetne nastave na javnim mjestima.   

U knjižnicu su stigli naki "novi" i "stari" lektirni naslovi! Učenici će moći uživati u zgodama i nezodama junaka poput Konrada ili djeteta iz limenke, Djevojčice iz Afganistana, Paunaša, Mrvica iz dnevnog boravka, Divljeg konja, Trojice u trnju te Zaljubljenog do ušiju.

Rezolucijom UN-a iz 2001. godine 21. rujna određen je danom nenasilja i prekida neprijateljstava na globalnoj razini. Međunarodni dan mira utemeljen je s ciljem obilježavanja i jačanja ideala mira među svim narodima i državama, te omogućuje pojedincima, organizacijama i nacijama da svojim jednostavnim djelima zajednički šire poruku mira.

Mir se obično definira kao razdoblje bez ratova. Druge definicije mira uključuju slobodu od prepirki, spokoj, harmoniju ili unutarnje zadovoljstvo, vedrinu i dr. budući da se značenje riječi mir mijenja s kontekstom: mir kao nesebičan čin ljubavi, mir kao odsustvo nasilja i zla s prisustvom pravde, fantastičan mir, unutarnji mir i dr.

Organizacija koja je zadužena za održavanje mira između naroda su Ujedinjeni narodi. Mir može biti dobrovoljan, tako da se potencijalni agresori obvezuju da će se suzdržavati od nemira, ali može biti i prisiljen, tako da se oni koji bi mogli izazivati nemire prisile na mir. Od 1945. svijet je bio samo 26 dana bez ratova.

Iako su prapovijest i povijest pune sukoba, neke su države i narodi ipak uspjeli sačuvati mir koji je trajao generacijama. To su primjerice Švedska, Švicarska, Kostarika, Pensilvanija, Amiši…

Kako bi obilježili ovaj zaista poseban datum, naši Mladi knjižničari s ostalim učenicima su izrađivali prigodan pano.