Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti.
Andrija Štampar
Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" i Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu pokrenuli su u partnerstvu s Osnovnom školom Vijenac iz Osijeka pilot-projekt Biosigurnost i biozaštita kao izvannastavnu aktivnost u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj. Ova je aktivnost namijenjena sedmašima i osmašima te srednjoškolcima. Zamišljeno je da se učenici upoznaju s važnošću stručnog, znanstvenog, globalnog i osobnog pristupa u sprječavanju širenja zaraznih bolesti te da usvoje odgovorno ponašanja prema svome i tuđem zdravlju u školi, obiteljskom domu, društvu i okolišu, ali i da analiziraju potencijalnu opasnost od biougroze te njezin način prevencije.
Uredio: Ivan Žunac, prof.
Od gimnazije do oca Svjetske zdravstvene organizacije
Autor: Mihaela Zec, 27. 4. 2021.
Andrija Štampar maturirao je 1906. godine u vinkovačkoj gimnaziji. Studij medicine, koji mu je otac financirao prodajom šljiva i rakije iz vlastite proizvodnje, kao i svojom učiteljskom plaćom, završio je na Sveučilištu u Beču 1911. godine. Studij medicine završio je u samo 5 godina, objavivši pritom preko 70 članaka i brošura namijenjenih zdravstvenom prosvjećivanju.
Već je u vrijeme studija formirao jasne stavove o socijalnom medicini, a nakon diplome zaposlio se u Karlovcu nakon kojega odlazi u Novu Gradišku i na kraju biva mobiliziran te postaje liječnik pukovnije u Sisku.
Nakon rata radi kao zdravstveni savjetnik Povjereništva za socijalnu skrb, a 1919. odlazi u Beograd i radi u Ministarstvu narodnog zdravlja kao pomoćnik ministra.
U svega pet godina osnovano je 250 socijalno-medicinskih ustanova
Izuzetno sposoban i vrijedan radnik, ustao je i protiv korupcije što mu je otežavalo djelovanje, ali ga nije pokolebalo u radu.
Od 1933. do 1936. radi kao stalni savjetnik kineske vlade na poslovima organizacije zdravstvene službe, nakon čega drži vrlo značajna predavanja u Sjedinjenim Američkim Državama.
Godine 1939. postaje dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a tri godine nakon i rektor zagrebačkog Sveučilišta.
1947. godine postaje predsjednik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a godinu nakon predsjeda Prvom svjetskom zdravstvenom skupštinom u Ženevi.
Tijekom svoga rada Štampar provodi mnoge reforme i uvodi novine. Uvodi i novi režim studija te studij medicine postaje šestogodišnji budući da uključuje i jednogodišnji praktični staž liječnika. Osniva i Višu školu za medicinske sestre i sudjeluje u osnivanju Medicinskog fakulteta u Rijeci.
| « Studeni 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
