I ove godine članovi udruge Platonovo društvo u okviru Projekta Stohrenschule održali su trosatnu radionicu za učenike petih razreda s temom Sloboda.
Učenici su razgovarali o tome što je sloboda i kako je sloboda povezana s različitim aspektima ljudskog djelovanja.
Radionicu je vodila dr. Laura Blažetić Faller sa suradnicima. Učenici su bili vrlo zainteresirani i rado su sudjelovali u svim ponuđenim aktivnostima.
Iako ljudski život predstavlja neprocjenjivu vrijednost,
mi uvijek postupamo kao da je nešto drugo vrjednije od njega.
Antoine de Saint-Exupéry
Podaci brojnih istraživanja upućuju nas na postojanje društva pogodnog za razvoj rizičnih ponašanja djece i mladih te na postojanje rizičnih čimbenika prisutnih u socijalnim okruženjima.
Podaci o prisutnosti različitih oblika poremećaja u ponašanju djece i mladih, ali i odraslih, osnova su za planiranje preventivnih strategija, a pri njihovu planiranju treba voditi računa da se povećao broj
-obitelji i djece koja žive u siromaštvu
- razvoda braka
- djece koja žive s jednim roditeljem
-djece, odnosno mladih koji su zanemareni i zlostavljani
- djece koja napuštaju školu
- djece koja zloupotrebljavaju droge/alkohol
- djece koja su seksualna aktivna prije 16. godine
-djece žrtava kaznenih djela odraslih
-djece odnosno mladi koji su počinitelji kaznenih i prekršajnih djela
-nasilja u zajednici
Prevencija se definira kao proaktivni proces ( djelovanje prije nego što nastane problem) koji osnažuje pojedince i sustave da zadovolje izazove životnih događaja i promjena kreirajući i jačajući uvjete kako bi promovirali zdrava ponašanja i životne stilove.
Krajnjim ciljevima prevencije žele se razviti intelektualne, osobne i socijalne kompetencije djece i mladih te pomoć obitelji, odgojno obrazovnim institucijama i drugim čimbenicima zajednice da promoviraju razvojne ciljeve, znanje i kompetencije koje će povećati sposobnost djece i mladih da ih vode i zaštićuju u sadašnjem i budućem životu.
Prevencija je novčano isplativija, posebno ako je usporedimo s tretmanom i naknadnom brigom.
Isto tako prevencija je humani imperativ jer različita rizična ponašanja djece i mladih proizvode veliku bol i patnje ne samo djeci i mladima nego i cijeloj zajednici na različite načine.
Tko može raditi na prevenciji poteškoća u ponašanju djece i mladih ?
Prevenstveno roditelji, odgojno obrazovni, zdravstveni i drugi stručnjaci koji rade s djecom, mladima i obiteljima te važni čimbenici ( političari, poduzetnici, stručnjaci iz različitih znanstvenih područja) u lokalnoj zajednici.
Zašto je lokalna zajednica važna u prevenciji različitih oblika poteškoća u ponašanju?
Lokalna zajednica je životno okruženje u kojemu žive određeni ljudi i koje povezuje pripadnosti zajednici.
Zajednica koja prepoznaje svoje probleme na najboljem je putu za njihovo rješavanje, prevenciju i brigu za dobrobit svojih građana.
Preventivni programi odvijaju se u različitim područjima kao što su programi usmjereni na djecu, mlade, vršnjake; programi usmjereni prema roditeljima/obitelji; programi usmjereni prema školi/školskom okruženju.
Za učinkovitost programa u zajednici nužni su odgovarajuća spremnost i mobiliziranost zajednice, resursi, znanje o problemima i potrebama te preuzimanje odgovornosti za probleme i načine njihova rješavanja (od ključnih ljudi do svih drugih odgovornih u zajednici).
Jedan od važnih aktivatora prevencije različitih oblika poteškoća u ponašanju je ŠKOLA.
PREVENTIVNI PROGRAMI I AKTIVNOSTI U NAŠOJ ŠKOLI
Naša škola provodi preventivne programe i aktivnosti koje provode djelatnici škole i koje provode vanjski suradnici škole.
Od velike važnosti nam je suradnja sa školskom ambulantom, suradnja sa zdravstvenim ustanovama, Centrima za socijalnu skrb, Zagrebačkom policijskom upravom i brojnim udrugama civilnog društva.
Preventivni programi i akcije koje se provode u školi nisu svake školske godine isti i ovise o trenutnim potrebama škole i raspoloživim resursima.
PROGRAM LARA
Program LARA je znanstveno utemeljen program Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta. Namijenjen je učenicima četvrtih razreda s ciljem osnaživanja i snalaženja u svakodnevnim situacijama kroz učenje i vježbanje socijalnih vještina.
Program se provodi kroz 10-ak radionica. Socijalne vještine koje učenici usvajaju su: predstavljanje i upoznavanje, slušanje, prepoznavanje i iskazivanje osjećaja, kontrola ljutnje, rješavanje problema, empatija i suradnja.
PROGRAM MALI MEDIJATORI
Program se provodi s učenicima 1.- 3.-ih. razreda. Radionice se provode kroz 4 modula: osjećaji i potrebe, komunikacijske vještine , sukob, koraci medijacije. Cilj programa je prepoznati osjećaje i potrebe u nama i drugima, upoznati se s komunikacijskim vještinama i značenjem sukoba te korištenjem postupka medijacije tražiti mogućnost rješenja sukoba na zadovoljstvo svih sudionika sukoba.
PATHS PROGRAM (Promoting Alternative Thinking Strategies)
Program razvijanja alternativnih strategija mišljenja kod djece. Ciljevi PATHS programa su:
- povećanje samokontrole: sposobnosti da se stane, razmisli i umiri prije nekog postupka; posebno kada je dijete uznemireno,
- razvijanje emocionalne regulacije: razvoj razumijevanja, korištenje vokabulara o emocijama, povećanje sposobnosti da dijete prepozna i interpretira svoje i osjećaje drugih, promicanje empatije i razumijevanja kako naše ponašanje utječe na druge u našoj okolini,
- poznavanje koraka rješavanja problema te povećanje sposobnosti za njihovu primjenu: prevencija sukoba ili njihovo lakše razrješavanje, razvoj kritičkog mišljenja u akademskom okruženju,
- promoviranje pozitivnih vrijednosti i zdravih odnosa: kroz pozitivnu atmosferu u razredu i kvalitetnijim interakcijama učenik-učiteljica razvijaju se odgovorni i pozitivni stavovi prema školi, zajednici i životu općenito.
Program su provodile učiteljice razredne nastave u suradnji s stručnjacima Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta, za vrijeme trajanja istraživačkog projekta fakulteta. Učiteljice koje su prošle edukaciju u svom radu koriste i dalje elemente tog programa.
VOLONTERSKI KLUB
Klub vodi socijalna pedagoginja. Aktivnosti se provode prema interesima učenika i u suradnji s lokalnom zajednicom kroz organiziranje različitih akcija.
Ciljevi programa su razvijanje komunikacijskih vještina kod učenika, razvijanje solidarnosti, empatije, stjecanje komunikacijskih vještina i znanja o različitim životnim temama, učenje o sebi i drugima.
INTERNET SECURITY
Učenici 6.- 8.- ih razreda drže predavanje i radionicu učenicima 4.-ih razreda o internetu, društvenim mrežama i aplikacijama. Cilj programa je upoznati učenike s važnim temama vezanim uz sigurnost na internetu te razvijanje kritičko mišljenje prema različitim oblicima internetskog nasilja.
SOCIJALNOPEDAGOŠKE RADIONICE ZA 2. i 3. RAZREDE
Učenici se upoznaju s osnovnim komunikacijskim vještinama. Teme koje se obrađuju su: predstavljanje i upoznavanje, prijateljstvo, slika o sebi, osjećaji, prihvaćanje različitosti, nenasilno rješavanje sukoba.
Neki od preventivnih programa i aktivnosti koje u školi provode vanjski suradnici su:
STOHRENSCHULE PROJECT
Aktivnost se odvija kroz jednu poludnevnu radionicu za 5. razrede koju provode članovi Platonovog društva, Instituta za filozofiju Zagreb. Ciljevi su promicanje zajedništva, suosjećanja, tolerancije i mirnog suživota pomoću metoda filozofiranja s djecom i mladima
ZNAM, HOĆU, MOGU
Program provodi PUZ, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, Gradski ured za zdravstvo, rad soc. zaštitu i branitelje
Cilj programa je upoznavanje učenika i roditelja s opasnostima zloupotrebe opojnih droga i alkohola, upoznavanje učenika s policijskim postupanjima prema osobama koje čine protuzakonitu radnju I poticanje učenika na razvijanje i prihvaćanje zdravih stilova života.
ZNAM ŠTO JE, NE DIRAM OPASNO JE
Aktivnost provodi Policijska uprava zagrebačka, Odjel za protueksplozivne naprave.
Cilj programa je upoznavanje učenika s opasnostima i posljedicama koje mogu prouzročiti eksplozivne naprave.
TESA/ RUKA PODRŠKE
Program provodi Psihološki centar TESA kroz radionicu za učitelje i učenike 7.-ih razreda. Dio učenika uključuje se u ciklus od 6 radionica po 2,5 sata. Teme koje se obrađuju na radionicama su: jačanje samopouzdanja i samopoštovanja učenika, jačanje asertivnosti, vježbanje nenasilnog rješavanja sukoba, i vježbanje socijalnih i komunikacijskih vještina.
EDUKACIJA DJECE O INVALIDITETU
Aktivnost provodi hrvatski Savez udruga mladih i studenata s invaliditetom SUMSI kroz jedno predavanje za učenike 5.-8. razreda. Cilj je promicanje i poboljšanje obrazovanja, integracije i sveukupnog života osoba s invaliditetom kroz teme koje se obrađuju s učenicima; pojam, problematika i značenje invaliditeta, funkcioniranje osoba s invaliditetom, komunikacija s osobama s invaliditetom, isticanje jednakosti i uvažavanje različitosti, društveni život osoba s invaliditetom, upoznavanje s pomagalima za osobe s invaliditetom.
EDUKACIJE ZA UČITELJE
U suradnji s prof. Vesnom Hercigonja Novković i prof. dr. Dubravkom Kocijan Hercigonja iz Poliklinike Kocijan Hercigonja za učitelje su održana predavanja i radionica o Emocionalnoj inteligenciji i Radu s djetetom s ADHD-om u školi. Svake godine na Učiteljskom vijeću održavaju se predavanja za učitelje. Neke od tema predavanja su : Djeca s posebnim potrebama, Zlostavljano i zanemarivano dijete, Dijete s epilepsijom itd.
KOLAŽ PREVENTIVNIH PROGRAMA
Trenutci učenja i zabave na brojnim preventivnih programima i aktivnostima u našoj školi
Radovi učenika s radionica o medijaciji
Radionica za učenike o volontiranju
Predavanje za učenike udruge DUH o volontiranju s osobama s posebnim potrebama
Radionica učenika osmog razreda za učenike četvrtih razreda o dobrim i lošim stranama interneta
Radionica Stohrenschule projekt
Sudjelovanje naših učenika na tribina u Centru za kulturu August Cesarec na temu vezanu uz slobodno vrijeme mladih
Našu školu polaze i učenici sa posebnim potrebama. Ti učenici imaju različite posebne potrebe; fizičke, intelektualne, psihološke ili socijalne. Proces uključivanja takvih učenika u redovnu školu zove se inkluzija. Inkluzija u okviru odgojno-obrazovnog sustava podrazumijeva uvažavanje djece s posebnim potrebama kao ravnopravnih sudionika tog sustava, bez njihovog izdvajanja u posebne uvjete ( posebne ustanove), a uz osiguravanje potrebne podrške i pomoći bilo kojem djetetu. Inkluzija je trajan proces i ne predstavlja samo promjenu stanja nego promjenu shvaćanja Primarni cilj inkluzije nije samo pomoć djeci/osobama s poteškoćama da se što bolje integriraju u školu ili širu okolinu već je krajnji smisao dobrobit za čitavo društvo, za čitav odgojno-obrazovni sustav i svu djecu. Evo, kako naši učenici promišljaju o inkluziji.