Osnovna škola "Slava Raškaj" Ozalj

Prvo otkrivanje Sjevernog Velebita je bila Premužićeva staza. To je uzdužna staza koja se proteže od Zavižana do Baških Oštarija. Dužina staze je 57 km. Planinari su obišli oko 8 km staze.  Staza je građena 1930. do 1933. godine prema zamisli ljubitelja prirode, planinara Ante Premužića.  Slavini planinari su bili oduševljeni prolazeći kroz najljepše i najnepristupačnije predjele Sjevernog Velebita zaustavljajući se uz ploče s informativnim tekstovima o prirodnim osobitostima kraja kroz koji staza prolazi. Zatim su posjetili Veliki Zavižan , prvi put na visinu od 1676 m. Veliki Zavižan je krševit, klekovinom obrastao vrh, najpopularniji i najposjećeniji na Sjevernom Velebitu. Na samom vrhu je stanište krškog  runolista.Sa vrha  se pruža  impresivan  pogled prema kvarnerskim otocima s jedne strane i velebitskim vrhovima s druge strane. Zahvalni planini što im je omogućila dobro vrijeme, Slavini planinari nastavili su put dalje prema botaničkom vrtu. Botanički vrt je kružna staza oko dolca koja se obiđe za pola sata. Slavini planinari su uživali u ljepotama i raznolikostima vegetacije zaustavljajući se uz svaku poučnu ploču i upoznavajući se sa endemskim vrstama. Endemske vrste su prije  vidjeli  samo u udžbenicima Prirode i Biologije, a sada su mogli dodirivati. Put ih dalje vodi prema planinarskom domu Zavižan. Dom je najviša meteorološka postaja u Hrvatskoj na kojoj se svaki sat objavljuju mjerenja. Pokraj zgrade na ograđenom prostoru stoje meteorološki instrumenti. Gosp. Ante Vukošić meteorolog upoznao je  Slavine planinare sa instrumentima i njihovom namjenom. Meteorološka postaja je postavljena na Zavižanu  1953. Velebit je  prirodna granica između kontinentalne i mediteranske Hrvatske.

Nakon slasne okrijepe Slavini planinari su se okupali u moru. U večernjim satim su stigli  u Ozalj