Osnovna škola Visoka Split

Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno poznat i prepoznatljiv. Istodobno, kravata je i simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti. Academia Cravatica proglasila je 18. listopada Dan kravate koji se obilježava i u Hrvatskoj i u svijetu. Upravo na taj dan izvedena je, 2003. godine, spektakularna instalacija Kravata oko Arene u Puli. Tom instalacijom, s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima. Putem televizijskih postaja, instalacija Kravata oko Arene postala je vrhunski svjetski spektakl, koji je vidjelo više od milijardu ljudi. U drugoj instalaciji, Kravata oko Hrvatske, koja je ovoga ljeta tijekom 60 dana crvenim koncem simbolički zagrlila i povezala Hrvatsku, prikazana je  ljepota hrvatske kulturne i prirodne baštine, a poruke mira i suživota upućene su i prema susjednim zemljama

Više pod OPŠIRNIJE!

Poput mnogih velikih stvari koje su obilježile povijest čovječanstva, priča o kravati inspirirana je ljubavlju. Od davnina do danas hrvatske su djevojke svojim zaručnicima, u znak međusobne ljubavi i vjernosti, vezale maramu oko vrata. Na taj su se način obvezali jedno na drugo, ali su i svoju ljubav obznanili drugima. U to vrijeme šal je bio kao današnji zaručnički prsten.

Bio je to znak njihove uzajamne predanosti, kojim su pokazivali  drugima svoju ljubav. Važnost ovog čina dramatično je porasla u vrijeme rata. Kroz nju su žene zaručnicima obećavale da su ih spremne čekati godinama, dok su muškarci - vojnici - u tome nalazili utjehu i ohrabrenje u najtežim trenucima na bojnom polju.

Godine 1630. bjesnio je Tridesetogodišnji rat. Hrvatska laka konjica, poznata po iznimnoj hrabrosti, unovačena je u francusku kraljevsku gardu. Osim vojne vještine i hrabrosti, hrvatska laka konjica bila je poznata i po jednom originalnom detalju - nosili su šalove zavezane oko vrata - što su primijetili modno sofisticirani Parižani.

U to vrijeme vojnici su nosili ukočene visoke čipkaste ovratnike pa nije ni čudo što su hrvatski šalovi - jednostavni, prozračni i elegantno vezani u čvor koje je dala žena - prihvaćeni na dvoru kralja Luja XIII.

Kravata je, kao znak dostojanstva i uljudnosti, ljubaznosti i ceremonije, ubrzo osvojila tada aktualnu građansku modu, osvojivši prvo Europu, zatim Ameriku, a na kraju i cijeli svijet.

Izvor: laudato.hr