
Tijekom venecijanske uprave Splitom, a naročito u doba turskih ratova bjelogorične šume na Marjanu potpuno nestaje, kao i na ostalim dalmatinskim susjednim brdma. Marjan postaje gol i krševit.
Takav Marjan, lijep ali gol opjevao je u svojim popularnim spjevovima i splitski pjesnik Luka Botić sredinom XIX. stoljeća, a takvoga ga je opisao u svojim pripovijetkama i Vladimir Nazor iz doba svoga djetinjstva krajem istog stoljeća. Kada je narodna stranka preuzela splitsku općinu, započela je akcija pošumljavanja i uređenja Marjana, splitskog izletišta i parka. Glavni pokretač ideje pošumljavanja Marjana bio je splitski prirodoslovac Juraj Kolombatović.
Nepošumljeni Marjan 1919. godine.

Pošumljavanje Marjana tridesetih godina XX st.

Izgradnja marjanske šetnice 1962. godine

Zdenka Biliškov, prof. povijesti