Izabrali smo stijenu Pečovje radi naglog uspona kako bismo u kratkom vremenu obavili mjerenja i time izbjegli krupne pogreške zbog dnevnih promjena temperature. Brzinu vjetra smo procijenili prema Beauforovoj ljestvici. Iznosila je od 1,6 do 3,3 m/s što odgovara 2. stupnju. Za određivanje vidljivosti smo koristili kartu Zagreba i okolice s mjerilom 1:50000, ravnalo i kompas. Toplanin dimnjak vidljiv u sumaglici na karti je udaljen 30-ak cm što znači da je vidljivost bila veća od 15 km.

Kako se mijenjaju tlak i temperatura porastom nadmorske visine

Iako smo odabrali rano poslijepodne kako bi temperatura bila podjednaka tijekom cijelog mjerenja, zapažamo lagani pad temperature s porastom visine. Dva su samo značajna odstupanja: u Vidovcu je na dva mjesta izmjerena temperatura 23oC i to su bila jedina osunčana mjesta tijekom čitave ekspedicije. Autobusna stanica Grana je hladu, a ostala mjesta mjerenja bila su u šumi. Temperatura se smanjivala prosječno približno 1oC na svakih 100 m uspona što je i više od očekivanja jer bi trebalo uzeti u obzir da je bivalo hladnije kako je poslijepodne odmicalo. 

Lijepo je vidljivo iz grafičkog prikaza da je i tlak opadao s visinom, prosječno 11,6 hPa na svakih 100 m uspona što je u skladu s našim očekivanjima i poznavanjem fizike atmosferskog tlaka.

Svaka je terenska nastava prilika da se nauči još ponešto: o planinarenju,  životinjama, ljekovitim i jestivim biljkama, geologiji, prvoj pomoći, paljenju vatre, osnovama boravka u prirodi, korištenju teleskopa... A onda, punih vreća kestenja, umorni i sretni – doma!