Iako je plan puta – uspon na Pečovje iz Vidovca stazom 25, zatim odvojkom 56 bio preambiciozan, stijena Mačkova pećina s pogledom na Vidovec i Zagreb pokazala se dovoljnom za naglo postizanje visinske razlike i ostvarivanje ciljeva terenske nastave.

POSTUPAK MJERENJA I MOTRENJA

Pribor, instrumenti i aplikacije

• univerzalni digitalni instrument koji bilježi tlak zraka, temperaturu i relativnu vlažnost zraka
• kartu grada Zagreba s okolicom u mjerilu 1:50000
• ravnalo i kompas
• aplikacije Delta Altitude i Altimeter za određivanje nadmorske visine

Opis pozicija mjerenja i uvjeta

Uspinjući se na Mačkovu pećinu u kratkom smo vremenu savladali visinsku razliku od približno 270 m i obavili pet meteoroloških mjerenja. Prvo mjerenje je bilo u Vidovcu (300 mnm) na izloženom i sunčanom položaju orijentiranom prema zapadu. Tri su mjerenja obavljena u šumi što je značajno utjecalo na temperaturu i vlažnost zraka.

Temperatura, relativna vlažnost i tlak zraka

Na osunčanoj stijeni temperatura je bila čak 28^oC, a relativna vlažnost 42%. To je 8 stupnjeva viša temperatura i čak 11% manje vlage nego u šumi. Međutim, nismo zapazili značajno odstupanje u očekivanom opadanju tlaka zraka s visinom. Najviši zabilježeni tlak bio je 992, a najniži 966 hPa. Tijekom čitavog uspona kroz šumu temperatura je bila oko 20^oC. U idealnom slučaju na svakih 100 m uspona temperatura opada za 0,6^oC, ali se u našem slučaju dan bližio svom najtoplijem dijelu jer smo se uspinjali od 9 do 10 sati.

Vidljivost

Vidljivost se procjenjuje uz pomoć udaljenosti poznatih objekata. Zahvaljujući stabilnoj anticikloni dan je bio vedar i sunčan uz blagu sumaglicu. Vidljivost je bila izvrsna pa smo imali prekrasan pogled na Zagreb. Krajobrazom je dominirao Toplanin dimnjak za koji smo kompasom utvrdili da se nalazi točno južno od nas. Koristili smo kartu poznatog mjerila i ravnalom izmjerili udaljenost Jakuševca od naše pozicije. Izmjerili smo na karti 30 cm što u stvarnosti odgovara 15 km. Kako je pogled sezao mnogo dalje, sa sigurnošću možemo tvrditi da je vidljivost bila i veća od 20 km.

Vjetar

Vjetra gotovo i nije bilo, a promatrajući lagano gibanje lišća, prema Beaufortovoj ljestvici nazvali bismo ga lahorom (0,3 do 1,5 m/s). Iako stara više od 200 godina ova metoda, uobičajena za određivanje brzine vjetra na moru, pokazala se praktičnom i u ovakvim uvjetima.

Oblaci

Nije bilo oblaka, nebo je bilo gotovo sasvim čisto. Pri tlu je bilo nešto sumaglice, a u jednom trenutku vidjeli smo Cirocumulus (Cc). Bio je karakteristično blago prugast s oblačnim elementima užim od jednog stupnja što nam je pomoglo u određivanju roda.

PLANINARENJE + KESTENI = ČISTA UŽIVANCIJA

Ovaj planinarski izlet neki su iskoristili i za sakupljanje biljaka za herbarij. Naučili smo prepoznati hrast, kesten, bukvu, grab, lijesku, šipak, kupinu, bljušt. Na samoj stijeni iznad Vidovca uživajući u pogledu mirisali smo omiljene korisne zeljaste biljke mravinac i vlasac, ponovili o ljekovitosti gospine trave, a prepoznali smo i pokosnicu, neku mlječiku i žednjak koji raste na izloženom položaju. Za botaničke frikove bilo je tu i latinskih naziva.

Pravi pustolovi naučili su razliku između planinarenja, preživljavanja i bushcrafta, omiljenog hobija sve većeg broja ljudi koji imaju potrebu boraviti u prirodi sa što manje često suvišnih proizvoda civilizacije. Vidjeli smo i koji je to minimum potrebnih sitnica koje možemo ponijeti u prirodu kako se izlet ne bi pretvorio u noćnu moru ako nešto pođe po zlu.

Osim što je dobro znati (osobito kada vas na terensku vodi prof. Hrvaćanin) kako pozvati u pomoć GSS, naučili smo i čemu služi astro-folija, zamka, karabineri, kako se može pripaliti vatra i kako izabrati kvalitetan nož za ljubitelje prirode. Srećom, stečena znanja ovaj puta nismo morali primijeniti. Za ukusnom užinom posegnuli smo u ruksake, grijalo nas je sunce, a jedina neugoda koju smo otrpjeli bila je upala mišića i bockanje kestenove ljuske dok smo se pokušavali domoći jestiva ploda.

Meteorolozi