« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Moduli zdravstvenog odgoja:
1. Živjeti zdravo
2. Prevencija nasilnog ponašanja
3. Prevencija ovisnosti
4. Ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje
"Popustljiv odgoj sve češće i izraženije zastupljen u suvremenoj obtelji doveo je do neravnoteže roditeljskih dimenzija - kontrole i podrške. Dok dimenzija podrške jača, dimenzija kontrole slabi. Roditelji sve češće i sve više odrađuju sadržaje za koje su njihova djeca zrela i sposobna. Na taj način im smanjuju kapacitete za rješavanje problema u budućnosti, čineći ih krhkijim i neotpornijima za suočavanja sa stresom. S druge strane roditelji sve češće adolescentu bez dovoljno znanja, vještina i životnih iskustava, sa snažnim nagonima i smanjenom samokontrolom ponašanja ustupaju prostor odlučivanja, određivanja granica i oblikovanja struktura ponašanja. Mladi danas jako puno znaju o stvarima koje za njihov uzrast uopće nisu bitne, a često su i štetne, dok ne znaju rješavati probleme i situacije primjerene svojoj dobi. Ovo sve skupa ima za posljedicu razmaženog, ali i anksioznog i depresivnog adolescenta."
U nastavku pročitajte više i informirajte se na vrijeme.
Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ, autor: K.Čolak Jurić
Bolest s tisuću lica, bolest suvremenog društva, bolest budućnosti, prikrivena bolest, neki su od često korištenih naziva za depresiju. Oni govore o porastu njene zastupljenosti u društvu, poteškoćama u dijagnosticiranju, osobito kod mladih te odgađanju liječenja. Depresija se može odrediti kao biopsihosocijalni poremećaj raspoloženja čiji simptomi mogu doći do izražaja na misaonom, ponašajnom, afektivnom i/ili tjelesnom planu.
Mozak adolescenta nije isti mozgu odrasle osobe. On je pod značajnim utjecajem hormona koji mladu osobu potiču na uzbuđenja, avanture, istraživanja, zadovoljavanja nagona i širenja granica. S druge strane razvoj čeonog režanja odgovornog za samoregulaciju ponašanja (procjenjivanje situacija, odlučivanje što i kako nešto napraviti, planiranje aktivnosti, upravljanje emocijama i sl.) nije dovršen, što ponašanja adolescenta čini rizičnijima.
Cijeli članak pročitajte na poveznici.
U Savjetovalištu za djecu i mlade Nastavnog zavoda za javno zdravstvo roditelji i djeca lako i brzo mogu doći do potrebnih informacija ili biti uključeni u savjetodavni tretman. Moguća su telefonska savjetovanja i informiranja, savjetovanja i informiranja putem E-savjetovališta "Pitaj, ne skitaj" te savjetovanja i informiranja u prostorima savjetovališta. Ukoliko stručni suradnik procjeni da je potreban tretman moguće je zakazati termin i bez uputnice započeti savjetodavni tretman.