Raspored za završni rad jesenski rok, te za popravne ispite pismeni i usmeni dio preuzmite u prilogu
« Svibanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Petrovo u Kutini - projekt "Instructions for living a life"
EKO-ŠKOLA: DIJAMANTNI STATUS
DAN PLANETA ZEMLJE
SVJETSKI DAN VODA 2021.
- VREDNOVANJE VODA
pogledajte izložbu i riješite kviz
ZELENA KEMIJA
27.06. Podignuta Zelena zastava
22.05. Međunarodni dan biološke raznolikosti
Predavanje
"Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama"
Nove vijesti školske knjižnice
Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 7.00-14.00
E-KNJIŽNICA TŠK
https://sites.google.com/view/e-knjiznica/home
LET'S MOVE
Jedna od prvih školskih aktivnosti u novoj školskoj godini je promicanje kretanja, šetnje, boravka u prirodi i korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva. Tjedan mobilnosti koristimo za druženje s učenicima u prirodnom okruženju, upoznavanje s prirodnim obilježjima našeg kraja i istraživanje postojećih terena za šetnju, sport i zabavu na svježem zraku. Tijekom cijele godine osmišljavamo akcije i predavanja u prirodnom okruženju kako bismo kod učenika razvili znanje i ljubav prema svom okolišu i drugim bićima koja ga obitavaju.
Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje 2022.
Sredinom listopada obilježavaju se Svjetski dan hrane, Svjetski dan jabuka i Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti i tradicionalno u hrvatskim odgojno-obrazovnim ustanovama Dani kruha. Ove godine vizualno se prisjećamo različitih aktivnosti kojima smo se kroz godine bavili, predstavljali se na školskim i gradskim smotrama i često osvajali nagrade i pohvale.
Neke od obrađenih tema: Moslavina-boje, mirisi, okusi, Hrana boje sunca, Jagode, Kesten, Med, Ljekovito bilje, GMO- put bez povratka, Zdravom hranom protiv virusa, Mahunarke- biljne centrale za proizvodnju bjelančevina, Moslavina na tanjuru.
TEHNIČKA ŠKOLA KUTINA
pridružila se
kampanji
„Zasadi stablo, ne budi panj!”
- kampanji sadnje stabala na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj.
Sa suradnicima kroz ovu kampanju sadimo drveće i time utječemo na smanjivanje globalnog zagrijavanja, podupiremo obnovu urbanih zelenih površina, podižemo ekološku svijest i društvenu odgovornost.
“Činovi stvaranja obično su rezervirani za bogove i pjesnike, ali skromniji ljudi mogu zaobići ovo ograničenje ako znaju kako. Za posaditi bor, na primjer, ne treba biti ni bog ni pjesnik; potrebno je samo posjedovati lopatu.”
Aldo Leopold
“Tko sadi drvo, sadi nadu.”
Lucy Larcom
“Finska je službeno najsretnija zemlja na svijetu. 75 posto te zemlje prekriveno je šumom. Vjerujem da su te činjenice povezane.”
Matt Haig
"Drveće su pjesme koje zemlja ispisuje ispod neba.”
Kahlil Gibran
"Sjemenka skrivena u srcu jabuke je nevidljivi voćnjak."
Velška poslovica
U jednom žiru, početak je tisuću šuma
R. W. Emerson
Preporuka za čitanje:
Tony Andersen.10000 stabala: Ponuda za praktično rješenje klimatskog problema.
https://issuu.com/kneja/docs/10000stabala_web
Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje 2021.
DAN PLANETA ZEMLJE
Poveznice na sadržaje koji mogu pomoći u aktivnostima:
http://goo.hr/events/dan-planeta-zemlje/
https://door.hr/wp-content/uploads/2016/01/Prirucnik-za-ucenike.pdf
https://native.tportal.hr/planet-b/
https://www.youtube.com/watch?v=aj8-N6xsSsw&t=302s
https://www.youtube.com/watch?v=aj8-N6xsSsw&list=PLAujqme5JvOBUQkpzT4WK2B-ShACBTPnR
https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=yobobniv0sU
https://www.youtube.com/watch?v=AXqG615ATiw
https://www.youtube.com/watch?v=0Puv0Pss33M
SVJETSKI DAN VODA 2021.
- VREDNOVANJE VODA
VODA JE TEMELJNO LJUDSKO PRAVO. Pravo na vodu odnosi se na sve ljude, bez diskriminacije, na pristup dovoljnoj količini sigurne, prihvatljive, fizički i cijenom dostupne vode za osobnu i kućnu upotrebu.
Unatoč tome gotovo polovica svjetske populacije danas nema dovoljno pitke vode a razlozi su mnogobrojni. Degradacija okoliša, klimatske promjene, rast populacije, sukobi, prisilna preseljenja i migracije. Određene skupine, zbog diskriminacije na temelju spola i roda, rase, etničke pripadnost, vjere, rođenje, nacionalnosti, dobi, zdravstvenog stanja, imovine, prebivališta, ekonomskog i socijalnog statusa, u osobito su nepovoljnom položaju kada je u pitanju pristup sigurnoj vodi.
Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka i usmjeren je na važnost vode i podizanje svijesti o milijardama ljudi koji nemaju pristup sigurnoj vodi. Poduzimaju se akcije za rješavanje globalne krize vode i postizanje cilja održivog razvoja: voda i kanalizacija za sve do 2030. godine.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je rezoluciju na prijedlog UN-ove konferencije o okolišu i razvoju i prvi Svjetski dan voda obilježen je 1993. godine. Od tada, svake godine, UN-Water, tijelo koje koordinira UN-ov rad na području vodoopskrbe i odvodnje određuje temu Svjetskog dana voda kao odgovor na aktualni ili budući izazov.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja je vrednovanje voda.
Kako je voda važna za vaš dom i obiteljski život, općenito za život, kulturne prakse, dobrobit i lokalno okruženje? U kućanstvima, školama i na radnim mjestima voda može značiti zdravlje, higijenu, dostojanstvo i produktivnost. Na kulturnim, vjerskim i duhovnim mjestima voda može značiti vezu sa stvaranjem, zajednicom i samim sobom. U prirodi voda može značiti mir, sklad i očuvanje. Danas je voda pod ekstremnom prijetnjom sve većeg broja stanovništva, sve većih zahtjeva poljoprivrede i industrije i klimatskih promjena.
Ispričajte nam svoje priče, misli i osjećaje vezane uz vodu.
Bilježeći i veličajući sve različite načine na koje voda koristi našem životu, možemo ispravno vrednovati vodu i učinkovito je čuvati za sve.
Pridružite se razgovoru o tome što voda za vas znači na društvenim mrežama.
Označite svoj post s #Water2me i pomozite oblikovati kampanju za 2021 #WorldWaterDay!
Voda za sve !
https://www.worldwaterday.org/
Dosadašnje teme Svjetskog dana voda:
2020. – Voda i klimatske promjene
2019. – Voda za sve
2018. – Priroda za vodu
2017. – Otpadne vode
2016. – Voda i radna mjesta
2015. – Voda i održiv razvoj
2014. – Voda i energija
2013. – Međunarodna godina suradnje na području voda
2012. – Voda i sigurnost hrane
2011. – Voda za gradove – odgovor na urbani izazov
2010. – Čista voda za zdravi svijet
2009. – Prekogranične vode
2008. – Odvodnja otpadnih voda
2007. – Kako se nositi s nestašicom vode
2006. – Voda i kultura
2005. – Voda za život
2004. – Voda i katastrofe
2003. – Voda za budućnost
2002. – Voda za razvoj
2001. – Voda i razvoj
2000. – Voda za 21. stoljeće
1999. – Svi žive nizvodno
1998. – Podzemne vode – nevidljivi resurs
1997. – Svjetske vode – ima li ih dovoljno?
1996. – Voda za žedne gradove
1995. – Žene i vode
1994. – Briga za vodne resurse tiče se svakoga
RAZLISTAJ SE!
MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2020.
Virtualna izložba u povodu 50. godišnjice obilježavanja Dana planete Zemlje obuhvaća šetnju kroz ekopovijest škole i moslavačkog kraja.
Odigrajte kviz o Moslavini uz online izložbu Zelena škola
MOSLAVINA – zelena oaza
Ovo je klasični kahoot kviz koji se igra u grupi: svaki igrač pristupa igri pomoću mobitela i pina koji dobije od voditelja kviza.
Izaberite opciju:
Classic, za pojedinačne igrače - svaki igrač igra na svom uređaju
Team mode je za igru u skupinama
https://play.kahoot.it/v2/?quizId=3394acbb-3301-4350-9475-97397724c4dc
Želite li igrati sami, stranica će vam automatski dodati izmišljene suparnike
https://kahoot.it/challenge/?quiz-id=3394acbb-3301-4350-9475-97397724c4dc&single-player=true
Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje 2020.
Zdravom hranom protiv virusa
I jedna od dugogodišnjih tradicija naše škole i grada Kutine, manifestacija kojom se obilježavaju Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, morala je , kao i mnogo toga drugoga , u ovo vrijeme pandemije corona virusa, biti otkazana. Situacija u kojoj se trenutno nalazimo jeste teška , ali i rješiva. Mnogi od problema modernog društva pa i širenje virusa rezultat su ljudskog djelovanja, uništavajućeg odnosa prema prirodnom okolišu i u velikoj mjeri industrijske, globalne proizvodnje hrane. Virus je ipak samo dio prirode, a protiv prirode se ne treba boriti , nego joj se treba prilagoditi i s njom surađivati. Moslavački kraj ima sve preduvjete- tlo, klimu, biološku raznolikost, znanje i tradiciju obrade tla kako bi lokalnom , organskom , vlastitom proizvodnjom prehranio svoje stanovništvo. Jedino prirodni, organski načini proizvodnje hrane prenose istinske informacije sunca, tla, vode i zraka i stvaraju pravu hranu koja ljude čini jakima, zdravima i sretnima. I ono što posebno treba naglasiti, otpornijima na razne viruse i bolesti.
22.05.
Međunarodni dan biološke raznolikosti
DAN KRUHA I ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE
13.10.
Kutina je bila domaćin svehrvatske svečanosti Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Prekrasan sunčani dan bio je ispunjen mirisima i okusima, plesom i veseljem . Tehničku školu ove godine su predstavljali učenici 4. D i 3. E razreda.
WORLD CLEANUP DAY 21.09.2019.
I ove godine pridružujemo se ljudima iz cijelog svijeta,
čistimo svoj dom - planetu Zemlju.
Ove godine dio smo i europskog projekta Be green or we'll scream
Podizanje Zelene zastave
26.06.2019.
Već 12 godina, u međunarodnoj obitelji Eko škola, odgajamo generacije učenika osjetljive na pitanja okoliša, te kroz raznolike eko aktivnosti pronalazimo i populariziramo nove načine djelovanja, koji neće razarati svijet oko sebe već napredak i razvoj našoj ljudskoj zajednici donositi uz poštovanje i usklađivanje s prirodnim okolišem i drugim bićima koja ga nastanjuju. U školskoj eko godini koja je iza nas bavili smo se problemima plastičnog otpada, kroz Projekt zeleni filmovi u vašoj školi , obilježili smo dan kada je Europski parlament izglasao direktivu o potpunoj zabrani jednokratnih plastičnih proizvoda. U okviru Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje bavili smo ljekovitim biljem te uspješnim i sadržajnim štandom osvojili 3. mjesto na gradskoj smotri te se uspješno predstavili i na državnoj manifestaciji u Đurđevcu. Kako bi nam grad bio lijepi čist I ove godine pridružili smo se i Zelenoj čistki te na Svjetski dan čišćenja čistili okolicu naše škole i šetnicu uz Kutinicu. Za ovogodišnji eko kviz Lijepa naša pripremili smo temu „Snijeg nad Kutinom“ , za koju smo proveli analizu snijega sa više lokacija u Kutini i sa različitim vremenom stajanja (provedenim) na tlu. Zanimalo nas je hoće li snijeg padajući apsorbirati plinovite i krute onečišćivače kojih ima u zraku nad Kutinom a potječu iz dimnjaka Tvornice mineralnih gnojiva Petrokemija i kućnih dimnjaka, od ispušnih plinova automobila, kamiona i sl. Pronašli smo nešto krutih čestica a svježi snijeg bio je blago kiseo, dok je onaj odustajali upio nešto amonijaka iz zraka i bio blago zalužen ( alkalan ).
Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježili smo predavanjem o problemu invazivnih stranih biljnih vrsta koji nam je kroz međunarodni projekt Sava Ties „Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama“ približio predavač iz parka prirode Lonjsko polje. Ove godine na kartu svijeta ucrtali smo i Kutinu, kada smo se pridružili globalnom događaju, Međunarodnom ženskom kemijskom doručku u organizaciji međunarodne kemijske udruge IUPAC. Razgovarali smo i razmjenjivali iskustva sa ženama koje se bave kemijom iz različitih dijela svijeta , a direktan kontakt naše učenice uspostavili su učenicama škole Colegio Vasco de Gama iz Lisabona u Portugalu. U okviru projekta“ Instructions for living a life. Pay attention. Be astonished. Tell about it.“ počeli smo izrađivati Periodni sustav elemenata. Kroz projekt ćemo povezati kemijsku znanost i slavensku tradiciju, staroslavensko pismo glagoljicu, te izraditi periodni sustav elemenata na pismu kojim su se naši preci služili od 9 pa sve do 19. stoljeća. Spajajući glagoljicu, izvorište hrvatske pisane kulture, i periodni sustav elemenata, suštinu ne samo kemije nego i fizike i biologije izradit ćemo periodni sustav elemenata koji će zbog izvorne ljepote uglatih glagoljskih slova posjedovati još jednu dimenziju - onu estetsku. Eko godinu tradicionalno smo završili Izletom u Lonjsko polje, gdje smo se u ambijentu očuvane tradicijske posavske arhitekture jednog od najočuvanijih močvarnih staništa u Europi družili s vrtićancima, učenicima kutinskih osnovnih škola, Srednje škole Tina Ujevića i gostiju iz Prihvatilišta za tražitelje azila Kutine.
Svečanost podizanja Zelene zastave uveličali su nam brojni gosti. Među uzvanicima bili su: predsjednik udruge Lijepa naša, gradonačelnik Kutine, predstavnici kumova Petrokemije d.d. i Moslavine d.o.o. , županijska predstavnica, ravnatelji kutinskih osnovnih i srednjih škola.
Svečanost je vodila učenica Petra Majstorović, učenica 4D razreda-posljednjeg ekološkog razreda naše škole.
Zastavu su podigli učenici David Peračković, Marko Pujić, Domagoj Šmidt i Zvonimir Mijađiković.
Tehnička škola Kutina je Zelena škola
Ljepota Moslavine
Lonjsko polje
-nagradni izlet za najbolje sudionike smotre Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje
Tradicionalno kutinski vrtićanci, učenici osnovnih i srednjih škola, te gosti iz Prihvatilišta za tražitelje azila Kutina, počašćeni su izletom u Park prirode Lonjsko polje.
Jasenovac, Krapje, Čigoč-malo putovanje u prošlost , uz prekrasnu arhitekturu, očuvanu prirodu i u dobrom društvu
= lijepo proveden dan.
Petra, Mihaela, Anamaria Viktoria-eko ekipa iz Tehničke
Promocija Ekoškola
Svečanost promocije 19. generacije Ekoškola i obnove statusa međunarodnih Ekoškola republike Hrvatske održana je u petak 10. svibnja 2019. u dvorani Ambasador restorana Gastro Globus na Zagrebačkom Velesajmu. Svečanosti su u ime Tehničke škole Kutina prisustvovale te primile Zelenu zastavu , koordinatorice Ekoškole Sanja Arežina i Gordana Rešicki Degoricija.
Program je vodila novinarka Marija Hanzec. Nakon državne himne, koju je otpjevala operna pjevačica Barbara Othman, nazočnima se obratio doc. dr. sc. Ante Kutle, predsjednik Udruge Lijepa Naša. Nakon pozdrava upućenih svim predstavnicima Ekoškola slavljenica, gosp. Kutle kratko je izvijestio o aktivnostima nacionalnog koordinatora za razdoblje od svibnja 2018. do svibnja 2019. godine.
Uslijedila je svečana podjela certifikata o stjecanju statusa 19. generacije Ekoškola i obnovi statusa 5., 9., 11., 13., 15. i 17. generacije Ekoškola.
Sa sobom ponesi samo uspomene, a ne ostavi ništa osim otisaka stopala.
Poglavica Seattle
Visoki jablani
Oni imaju visoka čela, vijorne kose, široke grudi;
od gromora njina glasa šuma i more se budi,
a kada rukom mahnu, obzori svijeta se šire
i bune, i prodiru u vis, u etire.
Ali, za svoju snagu oni su zahvalni patnji,
bijedi, sužanjstvu, gladi i njinoj crnoj pratnji.
Oni imaju snagu vjere što živi u smaku
i vrelo svjetlosti što tinja u mraku
i sunce u oblaku...
Oni imaju polet orlova, srčanih zračnih ptica,
oni poznaju pjesmu naših najdubljih žica,
za svijet u slobodi. za svijet u ljepoti,
ljudi svojih djela, djeca svojih ruku,
rođena u plaču, sazrela u muku.
Njina muška desna neprestano zida
dvore čovječanstva. Dom Prometeida !
I gdje tinja savjest, kao iskra sveta
oko njih se kupi orijaška četa
za slobodu prava
Ali u samoći njihova je glava
ispravna i čista povrh mračne rulje
gdje ih ne razumiju glupani i hulje,
kao vršak divnih, zelenih jablana,
režući do munje vedri obzor dana.
Tako, uistinu, do njih vode puti,
gdje se pojas rijeke u dolini sluti,
gdje se sitno cvijeće plavi, ruji, žuti;
nagnuti u ponor, nebeskoga svoda
dok crvena jesen drumovima hoda.
Mi stupamo bijelim dolom u tišini,
oni, sami, gordi, dršću u visini,
muče žednu zjenu ili revnu opnu;
što ne mogu, što ne mogu da nas u vis popnu.
Povrh njina vrška gdje se pjesme gnijezde
samo vile lete, ili bure jezde;
a nad njima sunca; samo zvijezde, zvijezde !
Tin Ujević
Projekt Zeleni filmovi u vašoj školi
Započeli smo s ovogodišnjom provedbom projekta Zeleni filmovi u vašoj školi.
Kako je 24. listopada Europski parlament izglasao direktivu o potpunoj zabrani nekih jednokratnih plastičnih proizvoda ( oko 10-tak proizvoda će se zabraniti) , poput štapića za uši, plastičnog pribora za jelo, slamki, nastavaka za balone odlučili smo se obraditi temu plastičnog otpada. Prema toj direktivi do 2030. u Europi će se koristiti samo ona plastika koja se može reciklirati, a do 2025. 90% plastičnih boca mora biti reciklirano. Hrvatska ta pravila mora do 2025. unijeti u svoje zakonodavstvo.
Europski plastični otpad velikim dijelom je do sada uvozila Kina, a kako je Kina sada zabranila uvoz, Europa se našla pred velikom dilemom -što s tolikom količinom otpadne plastike. Trajno rješenje bio bi prelazak s linearnog gospodarstva-iskorištavanja resursa, proizvodnja i iskorištavanje proizvoda i potom odlaganje otpada bez mogućnosti ponovne upotrebe na kružno gospodarstvo, gdje se prikuplja i recikira otpad, koji se ponovno koristi kao vrijedna sirovina i time proizvodi ostaju duže u upotrebi.
Iako iz prirode dobivamo kisik , čistu vodu, energiju, lijekove i druge proizvode i materijale čovjek, točnije korporacije koje vode svijet, uspostavljalju apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta. Više od 95 % ovog našeg životnog prostora čine ljudi i domaće životinje ( koje služe uglavnom za ljudsku prehranu) dok smo manje od 5% ostavili prirodi, divljim vrstama. Međutim i taj dio zagađujemo i u njega odlažemo nus proizvode našeg načina života, pogotovo plastiku o kojoj govori film Mora plastike. Prema dostupnim podacima, 8 milijuna tona plastike se baca u more svake godine- to je jedan kamion smeća svake minute. Više od 80 % smeća u našim morima je od plastike. Do danas se u morima nakupilo oko 150 milijuna tona plastike. Čak su se stvorili veliki plutajući otoci plastike. Jedan takav u Tihom oceanu je tri puta veći od npr. Francuske, prekriva 1, 6 milijuna kvadratnih kilometara. Ako se tako nastavi do 2050. u morima će biti više plastike od riba i drugog morskog života.
= pogledali smo film, razgovarali i bez problema riješili eko kviz=
Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje
= školski projektni dan =
Ljekovito bilje
Čovjek je oduvijek koristio biljke za hranu, odjeću, u graditeljstvu,izradi različitih korisnih predmeta, u vjerske i mitološke svrhe , a dugi vremenski period biljke su bile i jedini način liječenja. Znanja i iskustva o ljekovitosti biljaka prenosila su se s koljena na koljeno, najčešće usmenim putem.
Naši preci bili su svjesni koliko su biljke čarobne.
Čarobnima ih čine njihova svojstva koja i do danas nismo uspjeli u potpunosti objasniti.
U stabljike, listove, cvjetove, korijenje i druge dijelove biljaka utkane su čarobne formule koje im je priroda podarila.
Mlada znanstvena disciplina o povezanosti ljudi i biljaka naziva se etnobotanika. Etnobotanika i njena istraživanja podsjećaju nas na znanja naših predaka koja smo razvojnim putem globalizacije i industrijalizacije zaboravili.
Metode primjene etnobotaničkih vrsta biljaka vežu nas sa prirodom, s boljim i smislenijim načinom života. Mnogo je dobara koje nam biljke pružaju , a koristeći ih i na tradicionalan i na moderan način možemo značajno unaprijediti kvalitetu svojih života.
I naša Moslavina je etnobotanički zanimljiv kraj.
Najčešće biljke koje su se u Moslavini koristile za liječenje su stolisnik, pelin, cikla, neven, dunja, kamilica, širokolisni trputac.
Najčešće ljekoviti pripravci bili su čajevi, oblozi, a koristilo se svježe i sušeno bilje. Usporedbom primjene biljnih pripravaka u tradicionalnom liječenju i dostupnih znanstvenih spoznaja, možemo potvrditi da je empirijski pristup narodne medicine uvelike potvrđen suvremenim znanstvenim istraživanjima.
Ovogodišnju temu najbolje su obradili učenici 4e razreda.Njihov stol, osim što je sadržavao tridesetak različituh biljnih vrsta, plijenio je ljepotom,ukusnim proizvodima od ljekovitog bilja te prekrasnim krušnim proizvodima s biljnim motivima. Jednako sadržajan bio je i drugo plasirani stol 4d. Treće mjesto svojim stolom zaslužili su učenici i učenice 3d razreda.
Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje-gradska svečanost
I ove godine uljepšali smo gradsku manifestaciju Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Svojim prezentacijom Ljekovitog bilja osvojili smo treće mjesto, poslije Dječjeg vrtića Kutina i OŠ Banova Jaruga.
Dani kruha 2018. - državna razina - Đurđevac
Sisačko-moslavačku županiju uz OŠ Banova Jaruga predstavljala je i Tehnička škola Kutina. U lijepoj sunčanoj atmosferi Trga Svetog Juraja u Đurđevcu, uz mnoštvo vrtića, osnovnih i srednjih škola iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predstavili smo tradiciju i biljno bogatstvo našeg moslavačkog kraja.
SVJETSKI DAN ČIŠĆENJA 15.09.
Velika akcija čišćenja cijelog svijeta
održava se 15.9.2018. godine!
Učenici ekološkog usmjerenja Tehničke škole Kutina pridružili su se akciji i 14.09. očistili okolicu svoje škole i dio rječice Kutinice uz Park 56. bojne . Prekrasan sunčani dan iskoristili smo kako bismo uklonili svu odbačenu plastiku, papir, boce i limenke koju su nažalost naši neosviješteni sugrađani odbacili u prirodu. Šetali smo, razgovarali , uživali u sunčanom danu i Park 56. bojne ostavili čišćim i ljepšim. Voljeli bi da i naša lokalna vlast malo više pažnje i sredstava uloži u održavanju te zelene kutinske površine i možda po ugledu na neke svjetske gradove i rječici Kutinici vrati stari sjaj.
Međunarodni dan biološke raznolikosti
Dan zaštite prirode u Hrvatskoj
Svake godine 22. svibnja obilježava se Međunarodni dan biološke raznolikosti .
Odlukom Hrvatskog sabora od 2003.godine na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se i Dan zaštite prirode u RH.
Ove godine, povodom Međunarodnog dana biološke raznolikosti, postavili smo izložbu posvećenoj jednoj maloj ptičici, bregunici, koja kod nas uglavnom živi uz prirodne obale rijeke Drave i samo je jedan mali , ali nezamjenjivi djelić slagalice veličanstvenog hrvatskog prirodnog okruženja koji smo ugrozili, a zbog opstanka te prirode i nas samih moramo zaštiti i sačuvati.
14.05.
Tradicionalni svibanjski izlet u Lonjsko polje
Učenici 3.d i 4.d razreda i ove godine pridružili su se nagradnom izletu za najbolje sudionike gradske smotre Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje.
Kao i uvijek, opustili su se i uživali u ovom mozaiku prirodnih i ljudskom rukom stvorenih vrijednosti koje smo naslijedili i dužni smo održavati i čuvati za one koji dolaze.
Eko ekipa Tehničke škole Kutina u seoskom okruženju.
Lijepo proveden dan u prirodi i dobrom društvu.
Zeleni filmovi u vašoj školi
Priključili smo se eko projektu „ Zeleni filmovi u vašoj školi“ koji dolazi iz Primorsko goranske županije.Cilj projekta je populariziranje „zelenih tema“(zaštita okoliša, održivi razvoj, ekološko gospodarenje otpadom, biološka raznolikost, održanje ugroženih životinjskih vrsta, klimatske promjene i sl.) te poticanje učenika na kritičko promišljanje.
Projekt smo započeli prikazivanjem filma Tisuću sunca koji tematizira odnos čovjeka i prirode, porast ljudske populacije na zemlji, religiju u službi profita, industrijalizaciju poljoprivrede i njoj suprotstavljenu ekološku poljoprivredu te općenito različite pristupe svijetu u kojemu živimo. .
Film smo gledali u tjednu obilježavanja Dana planeta zemlje , učenicima se svidio, radujemo se nastavku suradnje i gledanju još puno dobrih eko filmova.
26.04.2018.
Zelena čistka 2018.
Opet smo se okupili kako bismo dali svoj doprinos čistoći i ljepoti našeg grada. Učenici ekološkog smjera, uz svoje mentore, prikupili su sav otpad oko škole i uz šetalište 56. kutinske bojne.
Ove godine, na našu žalost ,smeća je bilo više, najviše plastike, a pojedina mjesta lijepoga parka bila su prava odlagališta smeća.
eko ekipa
Prava ekipa
i odlagalište je sanirano.
Nakon rada kavica u ugodnom društvu.
Međunarodni dan šuma
ŠUME I ODRŽIVI GRADOVI
Učinimo naše gradove zelenijim, zdravijim
i sretnijim mjestima za život!
Stara kineska poslovica kaže: "Najbolje vrijeme da posadiš stablo bilo je prije 20 godina. Drugo najbolje vrijeme je sad ! "
Međunarodni dan močvarnih staništa
Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa obilježava se 2. veljače jer je na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama koja predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa.
Vrijednost močvarnih staništa vezana je uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata, ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje vode.Ona su genske banke biološke raznolikosti, staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta,a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije. Zbog stalne prisutnosti čovjeka danas predstavljaju i iznimnu kulturnu vrijednost.
"Vlažna staništa su naša budućnost: Živjeti održivo"
Ovogodišnjim sloganom želi se naglasiti životna uloga vlažnih staništa (močvara) za budućnost čovječanstva i posebna uloga u postizanju novih ciljeva održivog razvitka.
Hrvatska ima pet močvarnih područja na Ramsarskom popisu:
Kopački rit, Lonjsko polje , Vransko jezero, planirani park prirode -Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka.
Gradska smotra
06.10.2017.
Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje
Po prvi puta manifestacija Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje održana je u prostoru tržnice. Iz mnoštva bogatih i prekrasnih štandova komisija je najboljim proglasila štand OŠ Zvonimira Franka. Na drugom mjestu našao se štand 1D SS Tina Ujevića, trećem OŠ Vladimira Vidrića, četvrtom štand Dječjeg vrtića, dok smo mi smo s našim pčelama i medom osvojili 5. mjesto, ispred OŠ Banova Jaruga i Centra za azil.
Projektni dan 2017.
Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje
Ovogodišnja tema projektnog dana bile su male posvećene životinjice -pčelice i jedina hrana koju proizvode životinje , a vole ju i ljudi-med.
PČELE U NAŠEM EKO SUSTAVU IMAJU JEDNU OD NAJVAŽNIJIH ULOGA.
OKO JEDNA TREĆINA HRANE ZA LJUDE NA NEKI NAČIN OVISI O OPRAŠIVANJU KOJEG PROVODE PČELE.
ALI PČELE IZUMIRU. ZA NJIHOV POMOR KRIVI SU PESTICIDI, A NA NJIH POGUBNO DJELUJU I GMO USJEVI I ZRAČENJA MOBITELA.
''Nestanu li pčele sa planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti ostaje još oko 4 godine života. Bez pčela,nema oprašivanja, nema ploda, nema ni ljudi .“ Albert Einstein
Učenici su temi pristupili studiozni i kreativno tako da je uz mnoštvo kolača, mednih proizvoda bilo podrobno predstavljeno i pčelarenje , košnice, vrcanjemeda. Najljepši stol složile su učenice i učenici 4D razreda. Drugo mjesto osvojio je 3D, a treće 4F.
MED JE NAJSTARIJA SLATKA HRANA NA SVIJETU. MEDOM MOŽETE OJAČATI IMUNITET, SMRŠAVITI, PRESTATI PUŠITI, PREVENIRATI MALIGNE BOLESTI, ULJEPŠATI KOŽU. TOLIKO JE BLAGA U JEDNOJ TEGLICI ZLATNE GUSTE TEKUĆINE.
Podizanja zelene zastave
Zlatni status Međunarodnih eko škola
Tehnička škola Kutina je 7. generacija međunarodnih eko škola , i ove godine nakon 11 godina sudjelovanja u ovom međunarodnom projektu , stječemo zlatni status. Iza nas je puno rada, projekata, predavanja, nastavnih sati, terenske nastave i izleta u prirodu. Živimo u prekrasnom moslavačkom kraju osebujnih prirodnih ljepota, vrijedne i očuvane graditeljske baštine , okruženi moslavačkom šumom, kojom dominira najveće i najvrijednije drvo Hrvatske- hrast lužnjak te Lonjskim poljem mozaikom vode, šuma i drvenih zdanja kojem je nedavno potvrđena 150-godišnja autentičnost. Uz sve to kraj smo kao stvoren za razvoj ekološke poljoprivrede.
Kroz programe Eko škole potičemo učenike na istraživanje, proučavanje i čuvanje moslavačkih blaga te pokušavamo utjecati i na širu lokalnu zajednicu kako bismo svi skupa živjeli što održivije, u skladu s prirodom , bez uništavanja , zagađivanja i iscrpljivanja tih prirodnih resursa. Nažalost živimo u društvu koje je u osnovi antiekološko, prožeto neobuzdanom potrebom za kontrolom, dominacijom i eksploatacijom i čovječanstva i prirode. Pitanje je hoćemo li kao ljudi ići prema još destruktivnijoj upotrebi prirodnih resursa ili ćemo se usmjeriti što je moguće više u smjeru harmonije između ljudskih bića i prirodnog okruženja.
Kao eko škola odlučili smo se za drugi put , i koliko je u našoj moći njime nastavljamo dalje.
Lonjsko polje
26.05.2017. Nagradni izlet za sudionike
Dana kruha i Dana zahvalnosti za plodove zemlje
Mozaik prostranih šuma hrasta lužnjaka
ispresijecanih slikovitim površinama sa starim drvenim nastambama
i mnoštvom vodenih površina.
To je Lonjsko polje.
Područje Lonjskog polja
je i retencija za visoke vodne valove rijeke Save i njenih pritoka,
smanjuje posljedice suše, regulira klimu , pročišćuje vodu,
obnavlja zalihe podzemnih voda i pitke vode,
zaštićuje vodu, a i njegova rekreacijska i turistička uloga je neprocjenjiva.
Proveli smo prekrasan dan okruženi šumom, vodom, životinjama,
autentičnom drvenom arhitekturom i ljubaznim domaćinima.
25.04.
Naš dan za Zelenu čistku
Čistimo i štitimo prirodu. Sakupljamo otpad i recikliramo.
Pridružili smo se timu Zelene čistke kako bismo zajedno očistili Hrvatsku.
Čistili smo prostor od naše škole do bazena. Najveći problem je odbačena plastika( vrećice, boce, čaše) koja se u prirodi razgrađuje stoljećima. Molimo Kutinčane da takav otpad odlažu u kante , a ne u prirodu.
21.03
Međunarodni dan šuma
Stabla su prirodni neprijatelji automobila.
Henning Venske
22.03.
Međunarodni dan voda
Voda je pokretač prirode.
Leonardo da Vinci
02.02.
Svjetski dan močvarnih staništa
Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače,
na dan kada je 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana
Konvencija o zaštiti močvarnih područja od međunarodnog značaja,
tzv. Ramsarska konvencija.
Svjetski dan vlažnih staništa 2017. obilježava se 2. veljače
pod motom 'Važnost vlažnih područja u borbi protiv katastrofa'.
Ova tema je odabranakako bi se naglasila presudna uloga
močvarnih staništa za sprečavanjei ublažavanje posljedica
prirodnih katastrofa na ljudske živote i materijalna dobra.
Projekt „Mi jedemo odgovorno“
Pridružili smo se tradicionalnoj kutinskoj manifestaciji proslave Petrova i javnosti predstavili projekt "Mi jedemo odgovorno". Kutinčani i gosti manifestacije mogli su kroz plakat , malu foto izložbu, film Snjeguljica i jabuka( ni jabuke nisu što su nekad bile) i Mapu ekoloških poljoprivrednika Moslavine dobiti uvid što je sve u okviru projekta u ovoj školskoj godini urađeno, i za što se kao odgojna i obrazovna ustanova zalažemo, i na čemu radimo.
Mapa ekoloških poljoprivrednika Moslavine
Posjet OPG -u "Zeko"
Aljmaš, Slavonija, 20.-21. 05. 2016.
Posjetili smo malo, simpatično seosko gospodarstvo u prelijepom slavonskom selu Aljmaš. Aljmaš je pitoreskno mjestašce koje oplakuje moćni Dunav , a okružuju plodne oranice. U njemu ćete u lijepim seoskim domovima punih uspomena i bogate prošlosti još uvijek naići na zanimljive ljude, pitome životinje i ukusnu slavonsku hranu, ali sve to pomalo nestaje. I naš domaćin će, uz tisuće drugih Slavonaca, ovih dana s Osječkog autobusnog kolodvora ispratiti svog sina na put u drugi život gdje će mu se sin i dalje baviti ugostiteljstvom, ali sada u drugoj zemlji,za neke bogatije ljude koji si to mogu priuštiti, i pri tome biti plaćen i moći živjeti od svoga rada. Istovremeno do nas dolaze zastrašujuće glasine o prodaji slavonske zemlje zloglasnoj korporaciji Monsanto i pretvaranju plodne slavonske zemlje u laboratorij za GMO proizvode.
Jedan nažalost mali, ali osviješteni dio Slavonaca se pobunio te javno iskazao otpor takvoj budućnosti svoje Slavonije. Dok ostali spavaju, odlaze u bolji svijet ili se jednostavno bora za osnovno preživljavanje i kroz ovaj projekt u obrazovnom sustavu se pokušava promišljati i zamišljati bolja budućnost naše prehrane.
Polja po kojima još rastu makovi
Kuća starija od 200 godina- u hladu veličanstvenih tisa, starih bazgi i vijugavih penjačica
Čovjek i njegov vjerni, snažni pratilac konj
I mi smo jahali
Obilje mirisne, ukusne, zdrave hrane
Veličanstvena rijeka na kraju sela
Okrutna stvarnost -Prosvjed protiv Monsanta
Osnovna premisa od koje trebamo krenuti i bez koje će svijet kakav poznajemo jednostavno nestati jest da priroda ,okoliš nije nešto izvanjsko ljudskoj ekonomiji što se može nesmiljeno iskorištavati -ona je osnovni sistem podrške života za sva živa bića. Ozdraviti "metabolički" prekid između ekonomije i okoliša znači novi način života, proizvodnje, uzgajanja hrane, transporta itd. koji prepoznaje da smo duboko ugrađeni u okoliš , da smo njegov sastavni dio. Distribucija zemlje, proizvodnja hrane mora biti zasnovana direktno na zadovoljavanju ljudskih potreba, a ne profita. Jedina kemija dozvoljena u proizvodnji hrane trebala bi biti ljubav. U Slavoniji smo upoznali ljude koji su vezani uz svoje tlo, s ljubavlju uzgajaju hranu i nude zdrave i ukusne namirnice- ne smijemo dozvoliti da odustanu i prepuste nas plastičnoj, nutritivno bezvrijednoj i opasnoj robi velikih korporacija( to što nam oni nude nije hrana) .
Sajam poljoprivrednih proizvoda
Kako bi se obnovio tradicijaski način trgovanja i građanima Kutine omogućila kupovina domačih zdravih proizvoda iz moslavačkih vrtova, na prostoru ispred Robne kuće 14. 03. otvoren je sajam poljoprivrednih proizvoda. Na njemu će svakog ponedjeljka, tijekom cijelog dana domaći proizvođači hrane nuditi svoje proizvode.
Proizvodi hrvatskog sela-s njive na stol
Posjetili smo sajam, razgovarali s poljoprivrednicima, uzeli podatke za našu mapu ekoloških proizvođača Moslavine ( na žalost na današnjem sajmu su bila samo dva OPG-a s ekološkim certifikatom) i kupili svježe namirnice za ručak.
Projekt "Mi jedemo odgovorno"
Film Snjeguljica i jabuka ( ni jabuke nisu što su nekad bile)
Sisačko-moslavačka županija je na drugom mjestu po broju registriranih poljoprivrednika u Hrvatskoj. Po površini zemljišta pod ekološkim nadzorom također zauzima drugo mjesto. Zadovoljavamo sve preduvjete za razvoj ekološke poljoprivrede pa zašto to ne bismo iskoristili, hranili se zdravo i kvalitetno , a istovremeno čuvali i štitili naš zajednički dom- planetu Zemlju.
U filmu promišljamo pitanja - Lokalne hrane
- Utjecaja na klimu i okoliš
- Zdrave prehrane i životnog stila
Projekt "Mi jedemo odgovorno"
Tehnička škola Kutina pristupila je još jednom europskom obrazovnom projektu -Mi jedemo odgovorno. Hrana je važan , središnji dio naših života , ali u školskim programima nedovoljno zastupljeno područje. Ovim projektom nastoji se hranu, naše prehrambene navike ugraditi u školske programe. Nastavno osoblje i učenici pokušat će postavljati pitanja i doći do odgovora na slijedeća pitanja -što to jedemo, koliko otpada pri tome stvaramo, odakle dolazi naša hrana, tko ju je i kako proizveo te kako procesi proizvodnje i konzumiranja hrane utječu na planet i druge ljude. Cilj projekta je kod učenika kroz razvijanje kritičkog razmišljanja , usvajanje novih znanja i vještina te stavova stvaranje novih prehrambenih navika i obrazaca ponašanja.
Prvi korak nakon predstavljanja projekta bio je stvaranje EKO ODBORA nastavnog osoblja i učenika koji će voditi projekt , osmišljavati aktivnosti te analizirati postignuto.
Imamo Eko odbor
Eko odbor:
Učenici:
Martina Jurić, vođa tima
Natalija Bingula, tražitelj informacija
Antonio Kovač, fotograf – dokumentarist
Ela Sučić
Petra Žigolić
Sara Vazdar
Stjepan Duvnjak
Koordinatori:
Sanja Arežina (kemijska grupa predmeta), moderator – oblikovatelj
tima, kemijsko-ekološki aspekti projekta
Gordana Rešicki Degoricija (školska knjižničarka), tajnik, humanističko-
estetski aspekti projekta
Nastavnici:
Gordana Latinović Klopček (kemijska grupa predmeta), kemijsko-
ekološki aspekti projekta
Matea Lernatić (hrvatski jezik, etika, politika i gospodarstvo), društveni,
etički, gospodarski aspekti projekta
Olivera Šapina (vjeronauk), etički aspekti projekta
Željko Turkalj (matematika, informatika), tehnološko – informatička
podrška projekta.
Događanja i novosti vezane uz rad EKO ŠKOLE pogledajte ovdje.
http://www.kutina.hr/Naslovnica/Onlinevijesti/tabid/139/ArticleId/16992/oamid/519/Default.aspx
Okruženi zelenilom u kojem nalazimo ljepotu druženja, rada i stvaranja, već niz godina nastojimo razvijati osjetljivost za pravilnu brigu o prirodi i okolišu u kojem živimo, spremnost za toleranciju i prijateljstvo. Podudarnost naših nastojanja našli smo u programu Eko- škola i 2007. primljeni smo u VII. generaciju hrvatskih i svjetskih Eko- škola. Jedina smo srednjoškolska ustanova s područja grada Kutine koja ima ovaj status, a jedna od tri u županiji. VODA je osnovna tema kojom smo započeli i nastavljamo rad Eko- škole, a nadopunili smo je temom: OTPAD I BIOLOŠKA RAZNOLIKOST. Nastojimo kao Eko- škola svakodnevno živjeti na eko- način ostvarujući niz projekata i programa očuvanja i unapređivanja okoliša, kao i u promoviranju prirodne i kulturne baštine moslavačkog kraja. Svjesni smo kako je mijenjanje svijesti i učenika i osoblja škole u pozitivnom smjeru dugotrajan proces, ali imamo puno upornosti i strpljenja u njenom daljnjem provođenju. Stoga zahvaljujemo Udruzi Lijepa naša za pomoć pri ostvarenju programa, školskim koordinatorima Eko- škole, te osobito profesorima Vesni Pavić, Mirjani Pavasović, Vesni Hanžić, Gordani Rešicki- Degoricija, Oliveri Šapina i Matei Lernatić koje potpomažu Eko- školu svojim aktivnostima i korisnim sugestijama. Zahvaljujemo također svima koji u brojnim nužnim potrebama surađuju s nama i pomažu Eko- školi, a osobito gradu Kutini koja redovito ispunjava obveze za članstvo škole u programu, kao i kumovima Eko- škole: Petrokemiji i Moslavini na svesrdnoj moralnoj i financijskoj podršci. Posebno zahvaljujemo ravnatelju naše škole, gospodinu Ante Dževlanu, svim nastavnicima i posebno pomoćnom osoblju na ulaganju mnogih osobnih inicijativa i održavanju škole kao mjestu ugodnog boravka i sigurnosti svakodnevnog rada.
logo i eko kodeks Eko- škole Tehnička škola Kutina
ravnatelj Tehničke škole Kutina: Ante Dževlan školski koordinatori: Sanja Arežina i Dalibor Sumpor
|
Naše vrijedno osoblje koje svakodnevno održava vanjski okoliš,
unutrašnjost škole i nesebično pomaže u svakoj aktivnosti Eko-škole-
gospođa Valentina, Ilinka, Helena i Marija:
te domar, gospodin Ivan Cerovec:
MEĐUNARODNA EKO- ŠKOLA VII. GENERACIJE |
|
školski koordinatori |
Sanja Arežina Gordana Rešicki Degoricija |
kumovi Eko- škole |
Petrokemija d.d. Moslavina d.o.o. |
uključenje u program međunarodnih Eko- škola |
2006. |
početak provedbe programa Eko- škole |
2007. |
prva obnova statusa međunarodne Eko- škole |
2009. |
druga obnova statusa međunarodne Eko- škole |
2011. |
treća obnova statusa i stjecanje BRONČANOG STATUSA MEĐUNARODNE EKO-ŠKOLE |
2013. |
četvrta obnova statusa i stjecanje SREBRNOG STATUSA MEĐUNARODNE EKO-ŠKOLE |
2015. |
peta obnova statusa i stjecanje ZLATNOG STATUSA MEĐUNARODNE EKO-ŠKOLE |
|
|
|
|
|
naziv projekta/ aktivnosti: |
nosioc/ i: |
usavršavanje OOR |
S. Arežina, D. Sumpor 1 |
medunarodni projekti- Suradnja s Savskom komisijom, Međunarodni Parlament mladih, Peace Week |
D. Sumpor |
Projekti u organizaciji Udruge Lijepa nasa |
S. Arežina, D. Sumpor 1 |
Projekti suradnje i edukacije s vanjskim dionicima npr. Matica Hrvatske, Hrvatske vode, DZZP,.. na promociji prirodne i kulturne baštine mikroregije Moslavina i Hrvatske |
D. Sumpor i Mladi čuvari prirode Humka, Kutina S. Arežina 1 |
kontakt s medijima |
D. Sumpor, S. Arežina |
Projekti suradnje s gradskim / lokalnim/ regionalnim/ javnim/privatnim ustanovama i poduzećima |
S. Arežina, D. Sumpor 1, 2, 5
|
Plan djelovanja Eko- škole, izvješća, radna mapa, web aplikacija ULN |
D. Sumpor, S. Arežina |
link EKO- ŠKOLA |
D. Sumpor i ekoloska skupina |
Školska svečanost Dani kruha |
4,5 S. Arežina, D. Sumpor, G. Resicki Degoricija |
Gradska svečanost Dani kruha |
S. Arezina, D. Sumpor, G. Resicki Degoricija |
Izložbe- promocije prirodne i kulturne baštine u školi |
S. Arežina, D. Sumpor, G. Resicki Degoricija 2, 4, 5 |
Predstavnik Eko- škole na Smotri Eko- škola |
S. Arežina |
|
|
|
|
Suradnici koji svojim radom osobito aktivno doprinose provođenju projekta naše Eko- škole:
1= knjižničarka, gospođa G. Rešicki- Degoricija, dipl. knjiž.
(http://ss-tehnicka-kt.skole.hr/knjiznica/doga_anja)
2= profesorica kemijske skupine predmeta, gospođa V. Pavić, dipl. ing.
- suradnja sa Društvom kemijskih inženjera i tehnologa Grada Kutine
(http://www.kutina.hr/Naslovnica/Onlinevijesti/tabid/139/ArticleId/11828/oamid/519/Default.aspx)
3= vjeroučiteljica, gospođa O. Šapina, dipl. kateheta
4= profesorica hrvatskog jezika i književnosti, gospođa Mirjana Pavasović, prof.
5= profesorica etike, politike i gospodarstva, gospođa Matea Lenartić, prof.
Hvala Vam poštovani kolege na pomoći.
DETALJI EKO HODNIKA: