Raspored za završni rad jesenski rok, te za popravne ispite pismeni i usmeni dio preuzmite u prilogu
« Srpanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
Petrovo u Kutini - projekt "Instructions for living a life"
EKO-ŠKOLA: DIJAMANTNI STATUS
DAN PLANETA ZEMLJE
SVJETSKI DAN VODA 2021.
- VREDNOVANJE VODA
pogledajte izložbu i riješite kviz
ZELENA KEMIJA
27.06. Podignuta Zelena zastava
22.05. Međunarodni dan biološke raznolikosti
Predavanje
"Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama"
Nove vijesti školske knjižnice
Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 7.00-14.00
E-KNJIŽNICA TŠK
https://sites.google.com/view/e-knjiznica/home
Mala moslavačka slobodna knjižnica
radionice
-projekt kroz fotografije-
Družili smo se i stvarali u Knjižnici i čitaonici Kutina, u prostoru naše knjižnice, u dvorištu Foto video kluba Kutina, a sada pripremamo i uljepšavamo mjesto za postavljanje naše kućice za knjige.
MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA
Učenike kroz nastavne predmete i međupredmetne teme podučavamo nultoj toleranciji na nasilje, učimo ih kritički misliti, podučavamo ljudskim pravima i pravima životinja i okoliša. Učimo o najvećim povijesnim zločinima, onima koji su odgovorni i onima koji su ih omogućili. Kao knjižničar koji radom u svojoj knjižnici promovira vrijednosti nenasilja, tolerancije, mira i poštivanja drugih i drugačijih postavljam si pitanje tko će biti odgovoran za užas koji nam se odvija pred očima. Stambene četvrti se sravnjuju sa zemljom, nestaju cijele obitelji, ubijaju djeca, uništavaju obrazovne ustanove, životni mediteranski prostori pretvaraju u pustinje, ljudi izgladnjuju. I to sve zato što je neko odlučio da pripadnici drugog naroda, druge vjere u njihovoj etno, militarističkoj zemlji nemaju pravo na život. Umjesto da međunarodna zajednica svim sredstvima zahtjeva i omogući bezuvjetni prekid rata i mir te diplomatsko rješavanje spora, političari čija žeđ za ratom i ratnim profitom ugrožava čitav svijet podržavaju genocid, ekocid i milijune dolara umjesto u živote svojih građana ulažu u oružje za ubijanje drugih. Današnji dan, Međunarodni praznik rada, praznik običnih ljudi koji imaju samo svoje živote, koji kako kaže stih TBF-a „ koji žele samo da žive i rade“ u cijelom svijetu posvećen je ljudima Palestine. Milijuni ljudi demonstriraju za prekid nasilja u Gazi kako bi zaustavili daljnji gubitak života i okončali beskrajni ciklus nasilja. Pozivaju na udruživanje, protestiranje za okončavanje svih ratova i izgradnju ravnopravnijeg, održivijeg i mirnijeg svijeta za sve. Obični ljudi, radnici ne žele ratove, žele okončavanje postojećih i sprečavanje novih.
MIR ZA PALESTINU
Kao knjižničar za bolje uvid u palestinsku situaciju preporučam roman Susan Abulhawa "Svitanja u Jeninu" i moćnu poeziju jednog od najvećih palestinskih pjesnika Mahmuda Derviša.
Sl. Workers World
8.3.
MEĐUNARODNI DAN ŽENA
Međunarodni dan žena je dan kojim se slave društvena, ekonomska, kulturna i politička dostignuća žena.
Isto tako to je dan prisjećanja na borbe iz prošlosti i borbe koje predstoje u stvaranju pravednijeg društva za sve.
Povodom Međunarodnog dana žena postavili smo izložbu vezanu uz projekt #Svoja Knjižnice i čitaonica Grada Preloga i Goethe-Institut Kroatien u suradnji s dvjema medijskim pedagoginjama iz Njemačke, Astrid Meckl i Raphaelom Müller iz Instituta za medijsku pedagogiju JFF u Münchenu. Cilj projekta je osnaživanje djevojčica i djevojaka kako bi prepoznale i cijenile vlastitu vrijednost i razvijale autentičan i zdrav odnos prema sebi i okolini te put ka razumijevanju da prava ljepota nije definirana tuđim mjerilima i da osobna sreća nije uvjetovana društvenom percepcijom ili brojem objava na društvenim mrežama.
Želja autorica projekta je da kroz ovaj program djevojke i djevojčice postanu svjesne svoje snage i toga kako je mogu iskoristiti za ostvarivanje pozitivnog utjecaja na vlastiti život, ali i na zajednicu u kojoj žive.
14.2.
VALENTINOVO
GWB 2024
At our 5th GWB - Pro Bios, we will host a scientist from the field of food technology, we will honour a Croatian woman scientist, a chemist from our Moslavina, one of the co-creators of the antibiotic Sumamed. In the workshops we will analyse probiotic bacteria under the microscope and try to develop our artistic side by designing packaging for probiotic products. And we were going to share the event with students from schools in the Croatian cities of Karlovac and Daruvar via Zoom.
LECTURE: Probiotics and human health
Probiotics can be found in a variety of different products, and some products also contain prebiotics. Nowadays science has upgraded this area and introduced postbiotics and parabiotics.
Probiotics are live bacteria and other microorganisms that have a beneficial effect on human health. Postbiotics, on the other hand, are molecules formed as a result of the metabolism of probiotics, and paraprobiotics are dead microbial cells, microbial fractions or cell lysates.
It is thought that the metabolites and/or parts of the probiotic cell may have anti-inflammatory, immunomodulatory, antihypertensive, hypocholesterolemic, antiproliferative and antioxidant activity. The aim of the lecture is to provide a concise overview of scientific achievements in the field of probiotics, prebiotics, parabiotics and postbiotics and their beneficial effects on health.
WORKSHOP 1:
Microscopic analysis of probiotic bacteria.
WORKSHOP 2:
Designing packaging for probiotic products.
EXHIBITION:
Gabrijela Kobrehel - Heroine of chemistry
(Obedišće,1941.-Zagreb,2023.)
2. međunarodna konferencija o zelenim knjižnicama
Let's Go Green 2
NSK, Zagreb, 9.-10.11. 2023.
Razgovarati s drvećem – Živa budućnost u školskoj knjižnici
= ekologija utkana u sve segmente rada jedne školske knjižnice =
Sudionicima iz raznih dijelova svijeta kroz predavanje je prikazana Moslavina, njena bogatstva i ljepote i kulturološki i aktivistički načini borbe za očuvanje i održivi razvoj iz ugla školske knjižnice i njenih aktivnosti.
NOVO U KNJIŽNICI
16.-25. listopada 2023.
Projekt “Interspecies Dialogue” okupio je 28 sudionika iz Italije, Francuske, Grčke i Hrvatske. Organizirala ga je talijanska organizacija Ostello dei Balocchi, a održao se u Casalino di Ligonchio (Italija) od 16. do 25. listopada 2023. godine. Knjižničarka Tehničke škole Kutina imala je čast biti voditelj hrvatskog tima.
Glavni cilj projekta bio je rad na ponovnom uspostavljanju narušenih empatijskih odnosa, veza između čovjeka i okoline koju nastanjuje i dijeli s drugim živim bićima.
Sudionici projekta su sa svojim trenerima radili na stvaranju jednog univerzalnog jezika empatije između čovjeka, životinja, drveća… Kroz vlastito iskustvo učili su o održivosti i poštivanju svih dijelova eko sistema. U atmosferi otvorenosti, topline i uvažavanja učili su i o znanjima, izvorima i mogućnostima koje općenito pružaju Erasmus+ projekti.
Svi sudionici projekt su završili pripremom performansa u koji je trebalo uključiti znanja postignuta kroz 10 dana treninga.
Cilj performansa našeg tima- "Planinski pašnjaci" bio je povezati ljude s njihovim osjetilima i konkretnim okruženjem što je stepenica ka višoj svjesnosti i dubljem povezivanju s okolišem.
MEĐUNARODNI DAN MIRA
(https://www.ljevak.hr/chris-hedges/31141-rat-je-najvece-zlo.html, preuzeto 21.9.2023)
Na današnji dan, kada se u svijetu obilježava Međunarodni dan mira, možda bi bilo dobro da što više ljudi u ruke uzme knjigu Chrisa Hedgesa Najveće zlo je rat i zapita se kako je moguće da se u 21. stoljeću još uvijek svuda u svijetu vode barbarski ratovi , što je skrivena cijena rata, što rat čini pojedincima i njihovim obiteljima, zajednici i prirodi, postoje li u ratu uopće pobjednici ?
RAT = ODVRATNA KLAONICA U KOJOJ SE LJUDSKA BIĆA MEĐUSOBNO UBIJAJU
Dan grada Kutine
30.6.2023.
Opet smo bili dio događanja Promocija znanosti ( ove godine su to bile matematičke znanosti) Zajednice tehničke kulture Kutina i Foto video kluba Kutina. U svoje slobodno vrijeme međugeneracijski se družimo, istražujemo, učimo i stvaramo.
Budući korisnici.
Posjetom Knjižnici i čitaonici Kutina i prigodnim predavanjem- Možemo li komuniciriti odijevanjem? dr. sc. Daše Poredoš Lavor obilježili smo Svjetski dan kulturne raznolikosti. U ugodnoj atmosferi učenici Srednje škole Tina Ujevića i Tehničke škole Kutina poslušali su zanimljivo predavanje, komunicirali, družili se i razvijali naviku posjeta knjižnicama i kulturnim događanjima.
Svake godine se diljem Europe 9. svibnja obilježava kao Dan Europe i kao Dan pobjede nad fašizmom, u sjećanje na početak formiranja europske zajednice koja danas nosi ime Europska unija i u spomen na konačan poraz nacističke Njemačke i završetak Drugog svjetskog rata u Europi. Toga dana oslobođen je i glavni grad Hrvatske Zagreb.
Dan planeta Zemlje 2023. proslavili smo na tek probuđenoj Moslavačkoj gori, okruženi zelenilom, iskonskom ljepotom i svježinom njenih bujnih potoka. Moslavčane i njihove goste pozvali smo i na jednu drugačiju šetnju, šetnju kroz moslavačku književnost, kroz prezentaciju i naš školski projekt
Moslavina- razgovarati s drvećem.
Čitanjem protiv stresa i nasilja
Povodom Svjetskog dana borbe protiv nasilja nad ženama, učenice i učenici 1D razreda Tehničke škole Kutina i Srednje škole Tina Ujevića, bili su sudionici razgovaraonice pod nazivom Čitanjem protiv stresa i nasilja, koju je vodila dr. sc. Daša Poredoš Lavor, a koja se odvijala u Knjižnici i čitaonici Kutina. Predavanje i razgovor dio su projekta "SMS – svi mi skupa" kojeg provodi Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ s ciljem smanjenja i prevencije socijalne isključenosti te socijalnog uključivanja i integracije socijalno osjetljivih skupina za 2021. i 2022. godinu. Na susretu se razgovaralo o stresu, životu s pandemijom, o povezanosti stresa i nasilja, a posebno je naglašena važnost i ljekovitost čitanja.
14.11.2022.
(https://udruga906090.org/edukativni-program/)
U prostoru školske knjižnice, u organizaciji Foto video kluba Kutina i ZTK Kutina, a putem Zoom platforme, održano je predavanje i radionica umjetnika Bojana Mrđenovića . Predavanje umjetnika koji se u svom radu bavi i temom Kutine u kontekstu tvornice Petrokemije dio je projekta „Čije je što“ Udruge 90-60-90/ Platforma za suvremenu umjetnost. Cilj projekta je mladima približiti suvremenu umjetnost te im 'otvoriti oči' za društvene teme kojima se umjetnici uključeni u projekt bave. Sve umjetnike uključene u projekt povezuje kritička i društvena angažiranost. Njihovi radovi reflektiraju temu pripadnosti (Čije je što?) fokusirajući se na nekoliko koncepata pripadnosti: pitanje građanskog statusa, nacionalno pitanje i pitanje teritorija, etičko pitanje – religijsko, kulturno, političko te konačno pitanje brige i njege. Ciljana skupina ovog projekta su mladi do 25 godina starosti u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na mlade u Sisačko-moslavačkoj županiji te južnoj Istri jer dva umjetnička rada direktno propituju aktualne teme na ova dva područja.
Radovi Bojana Mrđenovića bave se promatranjem promjena u javnom prostoru i nastaju kroz dugi vremenski period, a cilj njegova predavanja je potaknuti polaznike na korištenje fotoaparata za aktivno i angažirano gledanje svijeta oko sebe.
11.11.2022.
INTERLIBER 2022.
Tradicionalnom INTERLIBER nabavom knjižnicu smo ove godine obogatili s nešto naslova fantastične litrature za mlade, romanima žena dobitnica Nobelove nagrade za književnost te nešto novih romana hrvatskih autora.
2.11.2022.
2. 11. u školskoj knjižnici, u okviru projekta Filmkubator održana je hibridna ZOOM radionica prijenosa znanja i vještina. U školskoj knjižnici Tehničke škole bili su učenici 1D razreda , a u prostoru Kino kluba Karlovac učenici karlovačke gimnazije, sudionici projekta Filmkubator. Učenici su prvo porazgovarali o načinima provođenja slobodnog vremena mladih u svojim gradovima, a potom o svom radu u okviru projekta i snimanja video i audio podcasta. Potom su projekt predstavile voditeljica projekta za Kutinu Marijana Kapetanović i autorica podcasta knjižničarka TŠK. Gospodin Zdenko Bogadi je učenicima predstavio povijest, djelatnosti i sve udruge koje čine ZTK u Kutini.
Druženje je završeno zajedničkom izradom camere opscure, kojom će sudionici projekta naknadno snimiti svoje gradove te ih razmijeniti u vidu digitalne razglednice s nazivom Filmkubator.
Ovogodišnja manifestacija posvećena fizikalnim znanostima održana 29.6. okupila je velik broj zainteresiranih građana i gostiju Grada Kutine. U okružju moslavačkih trijemova, dvorištu ZTK Kutina i Centra izvrsnosti Kutina, Crkvenoj ulici br. 46, posjetitelji su mogli uživati u rezultatima foto radionica Foto video kluba Kutine, radionici robotike Informatičkog kluba BIT, igračkama Modelarskog kluba Kutina, predstavljanju rada Radio kluba Kutina, prezentaciji simulacija letenja Aero kluba OSA , izložbama Muzeja Moslavine i Hrvatskog astronomskog saveza. Dio ovog zanimljivog i vrijednog događanja, kao i prošle godine, bila je i Tehnička škola Kutina i njeni vrijedni i talentirani učenici i djelatnici. Radujemo se slijedećoj promociji znanosti koja će biti posvećena matematici.
Okrugi stol
POTENCIJALI RAZVITKA MANJIH MJESTA I GRADOVA PROMICANJEM KNJIGE I ČITANJA
Prelog, 10. lipnja 2022.
https://www.youtube.com/watch?v=znUZmLXYpfE
U sklopu projekta Filmkubator 9. lipnja održan je studijski posjet društvenom poduzeću Izvan fokusa d.o.o. u Zagrebu i panel rasprava.
Panel diskusija održana je na temu inovativnih metoda rada s
djecom i mladima kroz audiovizualne sadržaje i odgojno-obrazovne procese.
Prisustvovalo joj je ukupno 15 članova organizacija civilnog društva i volontera.
Panel je moderirala Adrijana Prugovečki, a panelisti su bili Sanja Zanki Pejić (voditeljica obrazovnih i revijskih programa, Hrvatski filmski savez), Goran Ribarić (redatelj i profesor u privatnoj umjetničkoj gimnaziji) i Vedran Šuvar (producent, član Kinokluba Zagreb). Panelisti su podijelili svoja iskustva s provedbom obrazovnih aktivnosti tijekom pandemije i nemogućnosti korištenja standardnih metoda prijenosa znanja, nove metode koje su uveli, kako su ih mladi prihvatili te koje od njih će nastaviti koristiti i nakon pandemije. Nakon panela, Filip Trezner, direktor poduzeća Izvan fokusa održao je kratko predavanje o društvenom poduzetništvu te sudionike proveo kroz prostorije montaže, tehnike i studija gdje su se upoznali s procesom nastajanja audiovizualnih uradaka.
-povijesna šetnja putevima moslavačke poezije i proze izabran je za predstavljanje na okruglom stolu
Potencijali razvitka manjih mjesta i gradova promicanjem knjige i čitanja 10.6. 2022. u
Filmkubator
novi europski projekt u školskoj knjižnici
Naš zadatak je nakon obuke i svladavanja služenja tehnikom radijskog snimanja napraviti pet edukativnih podcasta s područja književnosti i društvenog-humanizma ( od scenarija do samog snimanja).
Međunarodni dan žena je dan u godini rezerviran za odavanje počasti ženama koje su se dugo godina borile da danas imamo prava kao što su pravo glasa, pravo na osmosatno radno vrijeme, pravo na obrazovanje....
Inicijalno je datum 8. 3. odabran kako bi se sačuvalo sjećanje na krvave događaje 8. ožujka 1909. godine, kada su čikaške radnice i radnici organizirali štrajkove i sastanke na kojima su formirali svoje zahtjeve za povećanjem nadnica i priznavanjem općeg prava glasa. Od tada do danas žene marširaju ulicama diljem svijeta, zahtijevaju svoja prava, solidarno i borbeno marširaju protiv ratova, siromaštva i svih oblika društvenih nepravdi.
8. 3. je dan slavlja, ali i dan prisjećanja, zagovaranja i akcije, i na lokalnoj i na globalnoj razini.
Izvor: Pixsell
U 21. stoljeću svjedočimo mnogobrojnim postignućima u područjima ravnopravnosti i emancipacije žena, ali i neravnopravnost i nejednakost žena je i dalje prisutna diljem svijeta. Žene još uvijek čine većinu siromašnih u svijetu, tri četvrtine žena iznad 25 godina u Aziji i Africi je nepismeno, a nedostupnost obrazovanju i zdravstvenoj skrbi žena globalno je u porastu. U prosjeku, žene zarađuju 30-40 posto manje od muškaraca za isti posao, nema ih ili su podzastupljene u svim centrima političke moći. Žene su i dalje, svugdje u svijetu, većina žrtava nasilja, a stradanja žena i djece u imperijalističkim ratovima širom svijeta i broj njihovih žrtava, prelazi broj žrtava onih koji su u uniformama.
Slavimo društvena, kulturalna, ekonomska i politička postignuća žena.
Svim ženama i onima koje se tako osjećaju
Sretan Međunarodni dan žena !
INETRLIBER 2021
NOVO U KNJIŽNICII
Projekt MOSLAVINA
- razgovarati s drvećem,
povijesna šetnja moslavačkom poezijom i prozom
Ciljevi:
- promocija knjige i čitanja
- objedinjavanje zapisa o moslavačkim autorima i njihovim djelima
- promocija i zaštita zavičajne povijesti i baštine
Aktivnosti: vođeno istraživanje, javna čitanja, rad s digitalnim alatima - zvučni i vizualni zapisi, kvizovi , predavanja, promocije (Emaze prezentacija)
Sudionici: učenici i nastavnici Tehničke škole Kutina
Lipanj 2021.
PROJEKT " INSTRUCTION FOR LIVING A LIFE.
PAY ATTENTION. BE ASTONISHED. TELL ABOUT IT."
Tjedan jednakosti u Kutini
U organizaciji Centra za mirovne studije i Romske organizacije mladih u Kutini je uz još 6 hrvatskih gradova (Zagreb,Rijeka, Slavonski Brod, Čakovec, Beli Manastir) održan Tjedan jednakosti. Uz predstavu "PogledajMe", autora Romana Nikolića, središnje mjesto događanja zauzeo je projekt koji je pokrenula naša škola - Romska knjižnica u nastajanju, projekt stvaranja manjinske bajaške knjižnice koja bi promovirala i čuvala raznolike elemente romske bajaške kulture naših sugrađana Roma Bajaša.
-kum Romske knjižnice u nastajanju Denis Bogdan i gošće iz Centra za mirovne studije-
DAN HRVATSKE KNJIGE
2021. GODINA ČITANJA
GODINA MARKA MARULIĆA
22. travnja 1501.g.
Marko Marulić završava svoj religiozni ep
JUDITA
na hrvatskom čakavskom jeziku.
Učenici 1. c razreda Dan hrvatske knjige obilježili su posjetom školskoj knjižnici i izradom izložbe posvećene ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću.
.
RADIONICA : VIZUALNI IDENTITETI
–OSOBNI VIZUALNI IDENTITET
Projekt: „Društveno poduzetništvo tvrtke Izvan fokusa u kreativnim i kulturnim industrijama“
Aktivnosti širenja koncepta društvenog poduzetništva u RH
Čovjek je po svojoj prirodi izuzetno vizualno biće i zato je fotografija zauzela toliku važnu ulogu u životu ljudi.
Učenici 3F razreda zamoljeni su da razmisle o vizualnim identitetima te u školu na radionicu ponesu jedan predmet koji ih u ovom trenutku njihovog života na neki način određuje .
Predmet su potom pod svjetlima prijenosne studijske fotografske opreme fotografirali te stvarali fotografije.
Uz razgovor o društvenom poduzetništvu , predstavljanju sebe i mogućih proizvoda svoga budućeg rada dogovoren je i rad na vizualnom predstavljanju Periodnog sustava elemenata na glagoljici, koji je u okviru projekta popularizacije znanosti izrađen u školskoj knjižnici .
DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO TVRTKE IZVAN FOKUSA U KREATIVNIM I KULTURNIM INDUSTRIJAMA
Tehnička škola Kutina pridružila se projektu tvrtke Izvan fokusa d.o.o. u kreativnim i kulturnim industrijama.Kroz umjetničke i praktične radionice sa suradnicima radimo na konceptu širenja društvenog poduzetništva među mladim ljudima.
Društveno poduzetništvo je poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti kod kojeg se stvorena dobit / višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.Doprinosi borbi protiv siromaštva , povećanom zapošljavanju, očuvanju resursa,vrednovanju baštine i bioraznolikosti te općenito unapređivanju kvalitete života zajednice.
Društveno poduzetništvo izgrađuje temelje za društvene promjene i često zadovoljava potrebe zajednice kroz participiranje članova te iste zajednice.
+
ONI RUŠE PREDRASUDE
Tehnička škola Kutina uspješno integrira i obrazuje učenike romske nacionalnosti. Denis Bogdan , bivši učenik naše škole , danas je student 4. godine inžinjerskog modeliranja i računalne simulacije na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. O tome kako je uz trud i rad, unatoč nepovoljnim okolnostima, moguće puno postići pročitajte na stranicama portala 24sata.
https://www.24sata.hr/lifestyle/mi-smo-romi-koji-zele-jos-bolju-hrvatsku-marina-i-denis-su-briljirali-na-svim-poljima-717722
fotografija pruzeta s portala: 24sata, 24.09.2020. u 8.57.
12.02.
IUPAC-ov Globalni kemijski ženski doručak
Školska knjižnica Tehničke škole Kutina po drugi put bila je domaćin IUPAC-ovog Globalnog ženskog kemijskog doručka.
Osnovna škola Zvonimira Franka i Tehnička škola Kutina po drugi puta su uz 241 organizaciju iz cijelog svijeta predstavljale Hrvatsku na ovom svjetskom okupljanju kemičara i ljubitelja kemije. Tisuće žena , ali i muškaraca, iz različitih obrazovnih i znanstvenih organizacija od nivoa srednjih škola pa do sveučilišta, udruženja znanstvenika, vladinih i industrijskih organizacija uključili su se u događanje kako bi razgovarali o kemiji, slušali predavanja , povezali se i jednostavno se uz dobru hranu i piće družili.
Prvi takav doručak organiziran je 2011. godine kao dio proslave Međunarodne godine kemije. Drugi doručak je organiziran 2019. u okviru proslave 100 godišnjice organizacije IUPAC. Doručak započinje u 7.oo sati po lokalnom vremenu na Novom Zelandu ( ove godine čast da započne događanje pripala je gradu Hamiltonu). Potom se dalje širi Novim Zelandom, Australijom, Azijom, prelazi u Europu, širi se Afrikom, Sjevernom i Južnom Amerikom i završava na Havajima 22 sata kasnije. Tema ovogodišnjeg doručka je Povezivanje s ciljem stvaranja vođa budućnosti.
Teme kutinskog doručka bile su Zelena kemija, STEAM obrazovanje za učenice i odnos mentora i njegovih učenika. Gošća s Prehrambeno i biotehnološkog fakulteta iz Zagreba, doc. dr. sc. Mojca Čakić Semenčić održala je okupljenima (nastavnicima kemije, učenicima i predstavnicama Petrokemije d.d.) predavanje o osnovama i mogućnostima Zelene kemije -kemije budućnosti. Gospođa Mojca Čakić Semenčić dobitnica je niza nagrada za svoj doprinos razvoju kemijske znanosti ( nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih nastavnika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za znanstveni doprinos iz područja kemije (2009.), Nagrade Hrvatskog kemijskog društva mladom istraživaču Leopold Ružička (2009.),Nagrade Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za objavljeni rad u najbolje rangiranom časopisu u prethodnoj godini u području kemije ( 2016.).Uz prekrasno predavanje, druženje i internetski smo se povezali s pojedinim predstavnicima međunarodne kemijske znanstvene zajednice ( kontakt smo uspostavili s kemijskom zajednicom grada Potsdama iz države New York SAD).
22.05.
Međunarodni dan biološke raznolikosti
Tradicionalno, u školskoj knjižnici, obilježili smo Međunarodni dan biološke raznolikosti .
Ove godine posvetili smo se problemu invazivnih stranih biljnih vrsta te utjecaju tih vrsta na očuvanje bioraznolikosti prirodnih staništa.
Invazivne strane biljne vrste su one biljke koje prirodno ne žive na našem području, već su unesene namjernim ili nenamjernim ljudskim utjecajem. Nekontrolirano se šire, imaju negativan utjecaj na druge zavičajne vrste ili ih čak u potpunosti istiskuju, smanjuju plodnost tla, zarastaju obradive poljoprivredne površine, uzrokuju velike probleme kod obrane od poplava i sl. One nisu samo problem zaštite prirode, već imaju i negativan učinak na zdravlje ljudi i uzrokuju velike gospodarske gubitke.
Gost predavač iz Parka prirode Lonjsko polje predstavio nam je projekt Sava TIES “Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama“ koji je započeo 1. lipnja 2018. g., a iduće tri godine provodit će se na području četiri zemlje kojima protječe rijeka Sava (Slovenija, Hrvatska, Bosne i Hercegovina i Srbija). Cilj projekta je pronaći učinkovito rješenje za trajno uklanjanje i suzbijanje invazivnih stranih vrsta biljaka. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije (Europski fond za regionalni razvoj – ERDF i program IPA). Ukupna vrijednost iznosi 1.604.137 €! Partneri na projektu su Zaklada EuroNatur, Javni zavod Krajinski park Ljubljansko barje, Javna ustanova Park prirode Lonjsko Polje, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, JP Nacionalni park Una d.o.o. Bihać, Centar za životnu sredinu, Pokrajinski zavod za zaštitu prirode AP Vojvodine, Pokret Gorana Sremska Mitrovica i JP Vojvodina šume.
U sklopu projekta, na sedam područja u četiri zemlje, testirat će se različite metode za učinkovito uklanjanje biljaka poput japanskog dvornika, amorfe i pajasena, koje već uzrokuju ozbiljne štete u slivu rijeke Save. Naglasak je na međusektorskoj suradnji jer se jedino učinkovitom suradnjom različitih struka, nacionalnih/lokalnih vlasti i lokalnog stanovništva može doći do željenih rezultata.
Kroz projekt Sava TIES, predavač je učenicima na zanimljiv i pristupačan način približio problem invazivnih vrsta , a poklanjanjem majica ih sve uključio i u promociju ovog vrijednog međunarodnog projekta.
Projekt "Prostor"
Kroz osam susreta učenici naše škole su u okviru projekta Prostor , udruge Suncokret Oljin, kroz interaktivne radionice te individualnu pomoć brusili svoje socijalne vještine te unaprjeđivali znanje matematike, hrvatskoga i engleskoga jezika. Bilo je korisno i zabavno.
Do možda neke buduće suradnje hvala svim djelatnicima udruge.
Učenici su sa svojim mentorima i nakon završetka samog projekta ostali u dobrim odnosima i kontaktu pa se sada pomoć i podrška nastavljaju nekim drugim kanalima.
Osnaživanje žena u kemiji
Global woman breakfast
Empowering Women in Chemistry: A Global Networking Event
12.02. u okviru proslave sto godina organizacije IUPAC (International Union of Pure and Applied Chemistry) i Međunarodne godine Periodnog sustava elemenata , žene iz 44 zemlje svijeta povezale su i organizirale Međunarodni ženski doručak pod naslovom “Empowering Women in Chemistry: A Global Networking Event”. Doručak je započeo na Novom Zelandu, širio se Azijom , Europom ,pa Afrikom i na kraju završio u Amerikama. Ove godine na IUPAC kartu događanja upisala se i Kutina. Tehnička škola Kutina i Osnovna škola Zvonimira Franka organizatori su događanja kojem su prisustvovale nastavnice kemije našeg grada, školske knjižničarke, učenice te gošće iz Petrokemije. Doručak je zamišljen kao okupljanje žena koje se bave kemijom kako bi razmijenile iskustva , povezale se , nastavile unapređivati i promovirati kemiju kao znanost na kojoj u velikom dijelu i počiva moderno društvo. Uz druženje i povezivanje sa ženama iz cijelog svijeta ( učenice su uspostavile direktan kontakt i razgovarale sa svojim vršnjakinjama, učenicama iz škole Celegio Vasco da Gama iz Lisabona u Portugalu) dogovorena je i suradnja na projektu „Instructions for living a life“, kroz koji će, nastavnice kemije, knjižničarke i učenici povezati kemijsku znanost i staroslavensko pismo glagoljicu te izraditi periodni sustav elemenata na pismu kojim su se naši preci služili od 9 pa sve do 19. stoljeća.
PROJEKT „ PROSTOR “
Pridružili smo se projektu Prostor. Projekt udruge Suncokret-Oljin namijenjen je učenicima strukovnih škola kojima se kroz individualnu pomoć u učenju, interaktivne radionice i grupni rad želi pomoći u unaprjeđenju kompetencija i školskog uspjeha te unapređivanju socijalnih vještina potrebnih za bolje snalaženje na tržištu rada.
Aktivnosti provodi profesionalni tim Udruge s dugogodišnjim iskustvom u radu s mladim ljudima.
= prvi susret -upoznavanje, pomoć u učenju=
=drugi susret, individualna i grupna pomoć u učenju i radionica=
Međunarodni dan ljudskih prava
Međunarodni dan prava životinja
Opća deklaracija o ljudskim pravima proglašena je 10. prosinca 1948. godine na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda . Prema deklaraciji svi ljudi rođeni su slobodni , jednako vrijedni i imaju jednaka prava. Na isti dan obilježava se i Međunarodni dan prava životinja kako bi se ukazalo na činjenicu da životinje, kao i ljudi, imaju prava koja ne bi trebala biti žrtvovana ili uskraćena samo zato jer bi to moglo koristiti ljudima.
Jesu li u 21. stoljeću svi ljudi jednaki, slobodni i imaju li ista prava?
U ovom trenutku 20 % hrvatskih obitelji živi u takvom siromaštvu da ih od gladi dijele jedino javne kuhinje i trgovine doniranom hranom , a istovremeno se milijunima kuna podižu fontane i spomenici , krvavo ostvarena reproduktivna i seksualna prava žena se napadaju a zakoni za borbu i sprečavanja nasilja nad ženama proglašavaju opasnima. 85 000 tisuća djece životom je platilo rat u Jemenu, ali svjetska zajednica ne želi taj sukob zaustaviti jer to nije u ekonomskom interesu najmoćnije sile svijeta . Istovremeno se ukidaju porezi najbogatijima, kako bi se mogli još više bogatiti, a novi nameti nameću najsiromašnijima i najranjivijima. Francuzima je dosta. Kada bi malo više od francuske veličanstvene pobune moglo proći kroz naše medije , ne bi na današnji dan -Međunarodni dan prava bilo ljepše i smislenije poruke. Čovjek treba misliti svojom glavom, otrgnuti se od televizije i ispraznih degradirajućih sadržaja i pružiti otpor i izboriti se za svoje dostojanstvo i vraćanje ljudskosti. Jer kako je to rekao Einstein , svijet je zaista okrutno mjesto, ali ne zbog zlih i opasnih ljudi, već zbog ljudi koji po tom pitanju ne rade ništa"…
Mjesec hrvatske knjige
Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je kulturnoj baštini.
Glavna tema je Baš baština,
a moto (U)čitaj nasljeđe!, pri čemu je osnovni motiv
glagoljica kao posebnost hrvatske baštine, nacionalnog i kulturnog identiteta.
Interliber 2018.
Druženje s velikim književnim djelima ,
onima koji svijet i život objašnjavaju i, još važnije – onima koji ga mijenjaju.
S Interlibera u našu knjižnicu stigli su slijedeći naslovi:
Književnost:
Divlje guske
Julijana Adamović
Roman o traumatičnom odrastanju među švapskim i šokačkim kućama , negdje u Bačkoj, koji kao da se odvija u nekom sablasnom, opustošenom, obezduhovljenom i obeznađenom svijetu. Nimalo idiličan život na selu, u tuđemu ili u onom što je nekada bilo tuđe, u disfunkcionalnoj obitelji uz sveprisutno zlo koje je, vjerojatno, posljedica životnih nesreća, a koje valja preživjeti i odrasti.
Molitva moru
Khaled Hosseini
"Molitva moru" napisana je u formi pisama, a nadahnuta je pričom o Alanu Kurdiju, trogodišnjem sirijskom izbjeglici koji se utopio u Sredozemnom moru nastojeći se domoći sigurnosti europskog tla u rujnu 2015. godine.
Na mjesečinom okupanom žalu otac drži u naručju svojeg usnuloga sina dok čekaju da svane i da čamac dođe po njih. Priča dječaku o dugome ljetu svojeg djetinjstva koje je proveo u djedovoj kući u Siriji, prisjeća se njihanja maslina na povjetarcu, meketa bakine koze, zveketa kuhinjskog posuđa. Prisjeća se i živahnoga grada Homsa, uličica prepunih ljudi, džamije i velike tržnice prije nego što su se iz nebesa prosule bombe te su morali pobjeći. Kada sunce grane oni će s ostalima pokupiti ono što još imaju i zaploviti morem u potrazi za novim domom. Ova Hosseinijeva molitva kojom odaje počast milijunima obitelji koje su protjerane iz svojih domova popraćena je prekrasnim ilustracijama američkog ilustratora Dana Williamsa .
Konclogor na Savi
Ilija Jakovljević
Svjedočanstvo o ustaškom logoru Stara Gradiška u koji je književnik Ilija Jakovljević kao pristaša HSS-a odveden 1941. koje se čita kao roman u kojem on portretira cijelu povorku žrtava , poznatih i nepoznatih. Autentično svjedočenje o smrti pisaca Grgura Karlovčana i Pavleka Miškine, haesesovca Karle Kovačevića . Način na koji Jakovljević prosuđuje događaje i ljude oko sebe, svjedoči o ogromnoj moralnosti i individualnoj prosvijetljenosti. Jakovljević zna najstrašnije znanje: ja sam mjerilo svijeta, niotkuda nikakav popust ne mogu pribaviti za moj postupak .
Na mnogo mjesta kao da piše o našem vremenu. Tu su pljačkaši i kriminalci na vlasti, narod , Domovina s velikom D, zločinci s misijom , otužna ganutost pred prizorom mrtvih, opljačkanih, degradiranih i poniženih ljudskih tjelesa.
Danas kada neuki bez srama šire i prodaju svoje neznanje Iliju Jakovljevića bi trebalo čitati i preporučivati kao lijek za glupost.
U šumi prijestolnica
Karl – Markus Gauss
Autobiografski putopis kulturnom poviješću Europe. Gauss je u toj knjizi propješačio kulturnu povijest Europe, od Beča i Bruxellesa, preko Beograda i Kočevja, do Šleske i Sicilije, u jedinstvenom turističkom vodiču u kojemu se povijest i sadašnjost sudaraju u svakom odlomku.
Autora više zaokupljaju mali narodi i marginalne kulture za koje malo tko zna. Njegove su knjige putopisi o raznolikostima europskih manjina i društava, poziv za očuvanjem multietničke i multikulturalne složenosti stare i novonastajuće Europe.
Publicistika:
Ostalo je buka
Alex Ross
Pregled glazbe 20 stoljeća. Radi se o pokušaja da se, osim živog opisa zvuka moderne glazbe, ocrta i njen utjecaj na široku kulturu današnjice. S druge strane, detaljno je izloženo i kako politički i društveni kontekst uvjetuje nastanak glazbenih strujanja, u borbi glazbenika za slobodu izražaja i interes publike. Od klasike preko jazza do elektronike, Ross prelazi put od Beča prije Prvog svjetskog rata, Pariza u dvadesetim godinama, Hitlerove Njemačke i Staljinove Rusije sve do ulica New Yorka u šezdesetim i sedamdesetim godinama 20. stoljeća.
Danski odgoj djece
J.J. Alexander. I. D. Sandahl
Praktičan i nadasve optimističan savjetnik za roditelje donosi navike najsretnijih obitelji na svijetu.
Jasnim primjerima i korisnim savjetima autorice predstavljaju osnovna načela danskog odgoja, a uključivanje samo nekih njegovih dijelova u vlastiti roditeljski pristup pomoći će roditeljima da odgoje sretniju i otporniju djecu koja će nastaviti taj krug dobrobiti i sreće odgojem vlastite djece.
Prvi svjetski rat
28.srpnja 1914.-11.11.1918.
11.11.2018. završava 1. svjetski rat. Primirje je dogovoreno u 5 sati ujutro 11. studenog, s naznakom da stupa na snagu u 11 sati prema pariškom vremenu te će tako dobiti nadimak "11 sat, 11. dana, 11. mjeseca". Dokument koji je najvećim dijelom sastavio francuski general i vrhovni zapovjednik savezničkih snaga, Ferdinand Jean Marie Foch, potpisuje delegacija koju predvodi njemački političar Matthias Erzberger . I time je na papiru okončan Veliki rat, rat u koji je mobilizirano više od 70 milijuna ljudi i nakon stravičnih pokolja , genocida, u njemu život izgubilo oko 9 milijuna vojnika i oko 7 milijuna civila. Pred sam kraj rata ,1918., širi se i ogromna epidemija gripe koja je dodatno ubila između 50 i 100 milijuna ljudi.
Ali do okončanja rata, prije točno 100 godina, nije se došlo na frontovima, niti su do njega doveli političari, nego obični ljudi koji u njemu više nisu htjeli sudjelovati. Mjesto gdje se završio rat su ulice europskih gradova. U svim zaraćenim državama, nezadovoljstvo masa je raslo. U Njemačkoj je nedostatak hrane izazvao nerede i masovne štrajkove širom zemlje. A pobune su se širile i u vojskama i mornaricama Italije, Austrije, Francuske i Britanije. Početak kraja rata izazivaju mornari u Kielu koji odbijaju naredbu za samoubilački napad na britanske brodove. Naoružani marširaju kroz grad uz štrajkajuće lučke radnike, zbacuju vlast i uspostavljaju vijeće vojnika, pa se ukrcavaju na kamione i kreću u pravcu Berlina – da se pridruže revoluciji, i prema Kaliningradu – da ostvare kontakt sa Sovjetima. U to vrijeme se u Rusiji već desila revolucija izazvana štrajkom radnica na 8. mart 1917., te je dovedena do vrhunca masovnom pobunom vojnika. Do prve velike pobuna vojnika dolazi na zapadnom frontu, još u travnju 1917. nakon ofanzive koja je koštala 250.000 života, 68 divizija, tj. pola francuske vojske. Disciplina se na tom frontu vraća nakon 500 izrečenih smrtnih kazni , od kojih je 49 izvršeno. Ljudi su oduvijek ratovali, ali uvijek je postojala i alternativa. U Vojvodini je sociologinja Janja Beč pokrenula inicijativu podizanja spomenika dezerterima. Po njoj istinski junaci ratova su dezerteri, ljudi koji su odbili ići u rat, ubijati druge ljude u ime viših ciljeva i tuđih interesa.
Vladimir Živković iz Valjeva prisilno je mobiliziran i poslan kao rezervni vojnik u tenkovskoj jedinici na Slavonski front. Okreće tenk sa Hrvatske granice, i vozi ga natrag u Beograd, gdje se parkirao pred Skupštinu.
Alternativa ratu je mir i suživot
"Letimo zrakom pout ptica
i plivamo morem poput riba,
ali tek treba savladati to
jednostavno umijeće da zemljom
koračamo kao braća. "
Martin Luther King
15.05.
Građanski odgoj
Nakba = katasrofa
Već više od 70 godina, Palestinci trpe etničko čišćenje, otimanje domovine, uništenje i smrt u izraelskom aparthejdu uz bezrezervnu potporu SAD-a, kao i tolerancije i šutnju „civiliziranog“ svijeta.
Izraelci slave 14. svibnja kao godišnjicu osnivanja svoje države , a Palestinci na današnji dan ,15. svibnja, obilježavaju
NAKBA( „katastrofu”), nasilno etničko čišćenje, kada je silom protjerano više od 800.000 Palestinaca ,iz više od 500 gradova i sela koja su uništena ili napuštena ili aneksirana.
Danas, šest milijuna izbjeglica živi u okupiranom području Gaze, Zapadne obale, Jeruzalema i Golanske visoravni, u siromašnim izbjegličkim logorima u susjednim zemljama, te u dijaspori diljem svijeta. Oni koji ostaju u Izraelu žive kao građani drugog reda.
Patnja Palestinaca u Gazi je nepojmljiva. Bore se preživjeti u najvećem svjetskom zatvoru na otvorenom bez dovoljnog pristupa osnovnim stvarima za preživljavanje –hrani, vodi, zdravstvenoj zaštiti, struji, zapošljavanju i slobodi kretanja. Izrael održava ovu katastrofu u želji da buduće generacije Palestinaca odustanu i napuste san o povratku. Ali Palestinci se ne žele predati. Tisuće Palestinaca nenasilno protestiraju uz izraelski aparthejdski zid zahtijevajući pravo na povratak svojim kućama koji im garantiraju internacionalni zakoni i konvencije. Izraelci im uzvraćaju pravim mecima (koristeći oružje koje im dostavlja SAD), gumenim mecima i suzavcem.
Do 14.05. ubijeno je 90 Palestinaca , a oko 10000 (uključujući djecu) ranjeno. Većina ubijenih je u dobi od 14-42 godine, a većina su mladići u dvadesetima. Snajperisti ubijaju i novinare i spasitelje Crvenog križa.
To je masakr koji se nastavlja. Ali ova Izrealsko-američka agresija se ne zaustavlja na Palestini . Izraelci i Amerikanci istovremeno nekažnjeno bombardiraju Siriju. Amerikanci se povlače iz mirovnih ugovora što Bliski istok uvlači u još destruktivnije ratove.
Palestinci i slobodni ljudi svijeta organiziraju proteste. Važno je da svi slobodno misleći ljudi pokažu solidarnost jer narod pojasa Gaze prosvjeduje onako kako se tvrdi da bi "trebalo". Mirnim i nenasilnim otporom. Oni ne kreću na granice druge države nego se žele probiti iz zatvora u kojeg su smješteni. Imaju li ti ljudi pravo slobodno živjeti? Tko će dići glas protiv izraelskog pokolja Palestinaca?
08.05.
OČARAVAJUĆI SVIJET GLJIVA
Gljivar i zaljubljenik u prirodu, gospodin Matija Josipović, učenicima 3D ekološkog razreda održao je zanimljivo predavanje o čudesnom biljnom carstvu - svijetu gljiva.
U samo jednom školskom satu, na poticajan i zanimljiv način, učenici su upoznati s biološkim osnovama tih organizama, rasprostranjenosti, ljekovitosti, mogućim opasnostima, načinima postupanja tj. pravilnog branja do mogućnosti uzgoja i veće popularizacije ove hranjive namirnice u prehrani .
1. svibanj
Međunarodni praznik rada
Svake se godine na Praznik rada prisjećamo masakra koji se početkom svibnja 1886. godine dogodio na čikaškom trgu Haymarket kada je na masovan radnički prosvjed za osmosatno radno vrijeme vlast poslala jake policijske oružane snage. Ovaj nas događaj podsjeća na to da radnička prava nisu poklonjena ili pružena dobrohotnošću kapitalista, već su teškim naporima izborena.
Sramotno za cijelu ljudski civilizaciju je da se na ovom stupnju razvoja, i nakon 132 godine, još uvijek moramo boriti za osnovna ljudska prava: za pravedne plaće i bolje uvjete rada, za dostojanstvenu starost , za kvalitetno obrazovanje, za efikasan javni zdravstveni sustav dostupan svima.
Naša je dužnost –bez obzira jesmo li zaposleni ili nezaposleni, učenici ili nastavnici , studiramo li ili smo u mirovini – podržati borbu za radnička prava, solidarnu, globalnu i univerzalnu, borbu za kvalitetan život za sve.
16.04.
Paduri verđe- zvukovno scensko uprizorenje na bajaškom i hrvatskom jeziku
Učenici Tehničke škole Kutina i Srednje škole Tina Ujevića, pripadnici romske nacionalne manjine, predstavili su se na manifestaciji Priprema , pozor… kazalište zagrebačke Knjižnice S.S. Kranjčevića i Galerije Prozori . Cilj manifestacije je edukacija i širenje znanja djece i mladih uz uključivanje osjetljivih skupina djece u društvo uz alate i resurse umjetnosti . Na ovogodišnjoj manifestaciji koja se odvija pod imenom Umjetnost pripada svakome učenici su u suradnji i potporu Foto video kluba Kutina te djelatnike Hrvatskog radija Ljubicu Letinić i Dalibora Piskreca pripremili zvukovno scensko uprizorenje Paduri Verđe na bajaškom i hrvatskom jeziku. Nakon nastupa s ostalim izlagačima(OŠ Lučko, OŠ Žitnjak , III gimnazija,Gimnazija Sesvete , Prirodoslovna škola V. Prelog iz Zagreba) sudjelovali su i glumačkim „ad hoc“ radionicama pod vodstvom glumice Petre Težak.
Projekt "Umjetnost pripada svima "
„Priprema, pozor… kazalište!“ projekt je Knjižnice S. S. Kranjčevića u Zagrebu kojem je cilj stvoriti platformu za alternativnu edukaciju djece i mladih, odnosno razviti metodu i iznaći forme koje mogu posredovati znanja i osnažiti ih za aktivno građanstvo i kritičku refleksiju društva u kojem participiraju. Polazeći od mišljenja da je upravo umjetnost, zahvaljujući svojoj otvorenoj metodologiji i afektivnoj snazi, mogući kanal k takvom razvoju, projekt je osmišljen kao godišnja izvedbeno diskurzivna kazališna manifestaciju kroz koju se usmjerava publiku, prvenstveno djecu i mlade, na umjetnost kao oblik komunikacije i njezin potencijal da bude agens promjene u društvu. Ove godine projekt se odvija pod imenom Umjetnost pripada svima.
Učenici OŠ Vladimira Vidrića i Tehničke škole Kutina, pripadnici romske manjine , sa svojim mentorima ,nastavnicima i školskim knjižničarima te u suradnji s Foto video klubom Kutina priključili su se ovom projektu.
U prostorijama knjižnice OŠ Vladimira Vidrića, radijska voditeljica i urednica Ljubica Letinić , održala je radionicu o osnovama radijskog novinarstva. Sve naučeno učenici su odmah i primijenili te snimili govorne i glazbene sadržaje koje će potom uobličiti u radijsku reportažu i predstaviti na smotri. Smotra će se održati od 16. do 20. travnja u Knjižnici S. S. Kranjčevića u Zagrebu. Osim predstavljanja vlastitog uratka djeca će sudjelovati i u „ad hoc“ dramskim radionicama pod vodstvom glumice Petre Težak , a nakon smotre, za njih će biti organizirano razgledavanje zagrebačkih kulturnih znamenitosti .
-sudionici projekta-
-snimanje, intervjui, druženje-
MEĐUNARODNI DAN ŽENA
08. 03.
Nažalost, živimo u društvu u kojem se žene u 21. st., moraju ponovo boriti za prava za koja su se nekada davno već izborile njihove bake i mame. Patrijarhalno društvo potlačenih , drugotnih žena nazadno je društvo u kojem se ni muškarci 21. st. ne mogu osjećati slobodno. Jer kakvo je to društvo u kojem ste vi slobodni a druga ljudska bića koja vas okružuju, potlačena samo zato što su žene, imaju malo drugačiji boju kože , vole na malo drugačiji način od vas ili nemaju mobitel ili auto kao vi. Današnja borba za prava žena simboličko je i stvarno mjesto okupljanja borbe za bolji svijet za sve. Sve borbe-za prava žena, za javne resurse i usluge, za humane uvjete rada, za slobodu i autonomiju-prožimaju se u jednu borbu.
Sluškinje, žene sagnutih glava –je li to društvo kakvo sanjamo u 21. st.
dok se istinsko oslobađanje žena događa na mjestima gdje bi to najmanje očekivali ?
OLOF PALME
28. veljače 1986. na ulici Sveavägen u centru Stockholma, hicima u leđa ubijen je švedski političar, premijer Olof Palme.
Često je viđen kako hoda ulicama Stockholma bez ikakvog zaštitara po čemu je možda bio jedinstven u svijetu. Želio je ostati na razini naroda kojeg predstavlja i takav je bio sve do zadnjeg dana.
Zapadna Europa nikada ranije ni nikada nakon nije imala toliko istaknutog i odvažnog ljevičara na vlasti kao što je bio švedski premijer Olof Palme.
Bio je posljednji veliki ljevičarski lider Europe. Istinski borac za radničku klasu, za prava naroda Trećeg svijeta, borac protiv rasizma, ksenofobije, pobornik ideala nesvrstanosti i kritičar imperijalizma i neo-kolonijalizma i zapadnog i istočnog.
U mladosti je auto-stopom proputovao SAD i ono što je vidio -duboku nejednakost između bogatih i siromašnih, rasnu segregaciju po vlastitim riječima učinilo ga je socijalistom.
Ukoliko ga je spoznaja o dubokoj klasnoj podjeli u SAD-u učinila socijalistom, posjeta Aziji i svjedočenje posljedicama kolonijalizma u Burmi, Tajlandu, Indoneziji, Indiji i drugdje, učinila ga je anti-imperijalistom.
Bio je jedan od rijetkih političara u tadašnjoj Europi koji se žestoko suprotstavljao američkoj vanjskoj politici. 23. prosinca 1972. u govoru na švedskom državnom radiju usporedio je američko bombardiranje Hanoija s bombardiranjem Guernice i istrebljenjem Židova u Treblinki. SAD su žestoko reagirali ističući kako je Palme "drsko uvrijedio SAD" te su prekinuli diplomatske odnose sa Švedskom.
Palme je bio jedan od najopasnijih ljudi za kapitalističku dominaciju u Europi - otvoreno je zagovarao širenje utjecaja sindikata nad poslovnim vlasništvom što ga je učinilo neprijateljem broj jedan za organiziranu poslovnu klasu.
Za vrijeme Palmea provedeno je nekoliko velikih ustavnih reformi. On je uveo istinsku parlamentarnu demokraciju u Švedsku. Njegovi potezi zaista jesu bili revolucionarni, a socijalna država koju većina Šveđana još uvijek, s pravom, ljubomorno čuva, upravo je njegova ostavština. Znatno je povećao sigurnost radnika, a proveo je i znatno jačanje javnog zdravstvenog sistema koje je postalo iznimno učinkovito. Uvedeni su veliki redistribucijski programi koji su pomagali osobama kao što su osobe s invaliditetom, imigrantima, siromašnima, obiteljima s jednim roditeljem i starcima.
Istaknuo se i kao istinski lider nesvrstanosti, odbijajući podilaženje SAD-u i Sovjetskom Savezu. Žestoko je kritizirao i jedne i druge. Žestoko je osuđivao Francov režim u Španjolskoj nazivajući ih "sotoninim ubojicama". Zalagao se za ekonomske sankcije protiv Južne Afrike nazivajući tadašnji aparthejd "jednim naročito odvratnim sistemom". Snažno je kritizirao i Pinochetov režim u Čileu, a za vrijeme krvavog Iračko-iranskog rata ponudio se kao medijator.
Zbog svih ovih stavova Palme je diljem svijeta imao brojne neprijatelje, ali i brojne prijatelje.
Možda se jednog dana otkrije i prava istina o njegovom ubojici, no jedna stvar je sigurna - mnoge teorije, a ima ih na desetak, su očigledno lažne i proizvedene isključivo u svrhu političke propagande i manipulacije.
15. veljače 1573. pogubljen je
Ambroz Matija Gubec,
hrvatski seljak i vođa seljačke bune u Hrvatskoj i Sloveniji.
Prije bune, Gubec je bio kmet na imanju zloglasnog Franje Tahija. Kad je izbila buna, seljaci su izabrali Gubeca za vođu. Vodio je seljačku vojsku u presudnoj bitki protiv plemića kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. Nakon što su seljaci poraženi, Gubec je uhvaćen i odveden u Zagreb. Smaknut je 15. veljače, a prema legendi je javno mučen na Markovu trgu tako što je prisiljen da nosi krunu od usijanog željeza (kao "seljački kralj"), a zatim je raščetvoren.
Daleke 1573. godine stubički su se seljaci, kao i brojni njihovi supatnici širom srednje i istočne Europe, odlučili pravdu izboriti oružjem.
Velika seljačka buna ili seljački rat, kako su ga nazivali suvremenici, započeo je na Susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu. Bila je to treća buna od kada je 1564. Tahy došao na vlastelinstvo.
Uzroci bune nalaze se u pogoršanju položaja seljaka i smetnjama koje se stavljaju pred seljačku trgovinu, dok su povod bile borbe među vlastelom, koja je pri tom seljake naoružala, te zlodjela Franje Tahyja i njegovog sina Gabrijela. Seljaci kao svoje ciljeve ističu borbu za stare pravice i uspostavu „carske pravde“, rušenje feudalnog poretka, osnivanje svoje vlade u Zagrebu, preuzimanje obrane od Turaka te preuzimanje ubiranja poreza i oslobađanje trgovine feudalnih smetnji. Vođe su im bili Matija Ambroz Gubec, Ivan Pasanec, Ivan Mogaić i Ilija Gregurić.
U hrvatskoj kulturi lik Matije Gubca oličenje je borbe protiv svake vrste nepravde.
August Šenoa o buni je iz 1573. godine napisao povijesni roman Seljačka buna. Mirko Bogović napisao je dramu Matija Gubec.
Ivo Lhotka-Kalinski skladao je operu Matija Gubec.
Matiju Gupca naslikali su Oton Iveković (Smaknuće Matije Gubca na trgu ispred crkve sv. Marka u Zagrebu) i Ferdo Quiqerez (Smrt Matije Gupca).
Spomenik Gupcu u Gornjoj Stubici djelo je antuna Augustinčića, a Vanja Radauš napravio je 1968. godine bistu Gupcu koja se nalazi u Aleji Seljačke bune u Posusedu.
Igrani film iz 1975. godine ,Seljačka buna 1573., djelo je vatroslava Mimice.
Ivica Krajač, Karlo Metikoš i Miljenko Prohaska autori su prve hrvatske rock opere Gubec-beg, nazvane upravo po vođi seljačke bune.
10.12.
Međunarodni dan ljudskih prava
Kulturna prava dio su priznatih ljudskih prava a odnose se na život zajednice u smislu očuvanja kulturnih i tradicionalnih vrijednosti, obilježavanja kulturnih događaja, očuvanja kulturnog identiteta. Kulturna prava u ovom, ali i širem smislu, postaju sve više i više važna za očuvanje identiteta i vrijednosti manjinskih zajednica.
Knjižnice za druge i drugačije
06.12. u Puli je održan 2. Okrugli stol za knjižnice nacionalnih manjina u Hrvatskoj . U Hrvatskoj službeno postoje 22 nacionalne manjine i samo 10 središnjih manjinskih knjižnica. Pripadnici nacionalnih manjina kao i većinsko stanovništvo imaju pravu na očuvanje vlastitog jezika, kulturnih vrijednosti i vlastitog kulturnog identiteta unutar većinske kulture. Na okruglom stolu predstavili smo projekt naše škole „Romska knjižnica u nastajanju“ kojim želimo u društvenom domu izgrađenom u romskom naselju stvoriti novu manjinsku knjižnicu. Kako i u krajevima gdje već dugo zajedno živimo malo znamo o romskoj kulturi i povijesti željeli bi stvoriti manjinsku knjižnicu koja bi njegovala to kulturno nasljeđe , raditi na senzibiliziranju javnosti, međusobnom upoznavanju i prevazilaženju predrasuda te pogotovo na različitim obrazovnim sadržajima za mlade Rome.
Mjesec hrvatske knjige 2017.
Sve na jednom mjestu
Ovogodišnja manifestacija posvećena je enciklopedistici. Među enciklopedijska djela, kojima se enciklopedistika bavi, ubrajaju se enciklopedije,leksikoni,encikolpedijski rječnici i sl.
Enciklopedija, kao najvažnije enciklopedijsko djelo, je sustavan pregled znanja (opća enciklopedija) ili iscrpan skup podataka o nekoj znanosti, umjetnosti ili stručnom području .
Tradicionalno, u Mjesecu knjige, fond Školske knjižnice obogaćuje se novim naslovima.
U knjižnicu su stigli slijedeći romani:
Novi roman nobelovca Orhana Pamuka-Čudno je u mojoj glavi priča je o životu Mevluta Karataša, prodavača boze, o njegovim doživljajima, maštanjima i prijateljima te slika istanbulskog života između 1969. i 2012. g. viđena očima mnogih likova. Po mnogima jedan od najboljih romana autora.
Ministarstvo potpune sreće spisateljice i aktivistkinje Arundhati Roy , roman je o zasljepljujuće lijepom i brutalno ružnom, bijesu i radosti, ljubavi i ratu , smrti i životu u spisateljičinoj domovini Indiji.
Posljednji čuvar Ellis Islanda, francuske autorice Gaelle Josse, je maestralno napisan roman o isprepletenosti života jednog upravitelja Centra za imigraciju, i tisućama siromašnih Europljana, koje je je san i nada u bolji život, dovela do usamljenog otoka na ulazu u obećanu zemlju Ameriku.
Roman engleske spisateljice Jessie Burton Muza je knjiga o žudnji i identitetu, ljubavi i opsesiji, originalnosti i varci, pun likova, napetosti i osebujnog ritma.
Malena knjiga Kuća sjećanja i zaborava srpskog pisca Filipa Davida priča je o tragičnim sudbinama ljudi koji su doživjeli holokaust, ali koja postavlja velika pitanja –što je to zlo i kako ga spriječiti.
Sluškinjina priča Margaret Atwood zastrašujuća je priča o društvu u kojem žene više nisu osobe nego samo sluškinje i maternice za rađanje . Navodi nas na razmišljanje do kakvih bi stravičnih posljedica nazadne tendencije, koje nažalost vidimo svuda oko nas, mogle dovesti, ako im se na vrijeme ne suprotstavimo.
Znanstveno popularna djela:
Knjiga geologa Jana Zalasiewicza , Zemlja nakon nas, postavlja pitanje što bi u budućnosti ,nakon što naša civilizacija izumre, neka buduća vrsta mogla na osnovu tragova koje ćemo ostaviti, zaključiti o nama i utjecaju koji smo imali na okoliš.
U knjizi Einsteinova najveća zabluda, autor David Bodanis , otkriva koliko mnogo danas dugujemo Einsteinu te koliko je još mogao postići da nije bilo svih njegovih toliko ljudskih slabosti. Djelo obiluje anegdotama iz Einsteinova života.
U knjizi Hrvatski alkemičari profesorica Snježana Paušek-Baždar istražuje jedan neistraženi dio hrvatske prirodoslovne baštine, naslijeđe hrvatskih alkemičara, te njihov doprinos europskoj civilizaciji.
Dobitnik Pulitzerove nagrade Tim Weiner, u Nasljeđu pepela donosi povijest CIA-američke obavještajne agencije . Istinski strašna knjiga. Iz primarnih dokumenata i izvještaja i razgovora s djelatnicima izvire tisuće vojnih udara, bombardiranja, krojenje sudbine milijuna ljudi od strane nesposobnih i neukih CIA zaposlenika , a sve u cilju širenje hegemonije i vladanja svijetom, imperijalnog carstva zvanog SAD.
U Vrijednosti ničega -kako preoblikovati tržišno društvo i redefinirati demokraciju ,Raj Patel nam prikazuje ono što već svako s imalo razuma uviđa, da je kapitalizam bolestan sustav koji uspješno stvara vrijednost ali i društvene nepravde, usput pileći granu na kojoj svi sjedimo. Autor istovremeno na raznim stranama svijeta pronalazi emancipatorske i egalitarističke pokrete u kojima vidi ljude koji preuzimaju vlast otimajući ga tržištu, od pobuna povezanih s hranom, pravom na zemlju i pravom na pravo, do slobodnog softvera , pokrete koji bi mogli donijeti promjene unutar tog sustava .
Dvije knjige bave se poboljšanjem nastavnog procesa i istovremeno učinkovitijem , ali i zabavnijem pristupu poučavanja hrvatskoga jezika i književnosti-Marica Kurtak- Vizualni predložak u obradi lektirnih djela te Kompetencijski pristup nastavi hrvatskoga jezika Srećka Listeša i Linde Grubišić Belina.
IZLOŽBA
150 GODIŠNJICA ROĐENJA MARIE CURIE
Prva žena ovjenčana Nobelovom nagradom
Zanimljivosti iz života gospođe Curie :
- na studij u Pariz odlazi sa 24 godine, nakon što je prikupila potrebna sredstva radeći kao guvernanta
- bratić s majčine strane bio je asistent Mendeljejevu
- supružnici Curie su staklenu posudu s radijevom soli, koja je plavičasto svjetlucala, držali na noćnom ormariću
- njezine osobne stvari, bilježnice, laboratorijski dnevnik, koje se nalaze u Muzeju P. i M. Curie, još su uvijek radioaktivni i bit će i idućih 1 500 godina
100 GODINA OKTOBARSKE REVOLUCIJE
Na današnji dan, prije točno sto godina došlo je do jednog od najvećih političkih prevrata prošloga stoljeća- Oktobarske revolucije, kojom je 1917. godine ukinuto Rusko carstvo i ustanovljena prva socijalistička država. Revolucija je nadahnuta radom Karla Marxa te duhom francuskog prosvjetiteljstva, pokretana snovima o pravdi , boljem i solidarnijem društvu, ali glavni pokretač revolucionarnih gibanja bio je Prvi svjetski rat, koji je koštao milijune života, razbio rusku vojsku i prouzročio pobunu vojnika. Boljševička je revolucija pobijedila i na vlast došla u ime »malog čovjeka«, u ime potlačenih, od kojih će mnogi nažalost u sljedećim desetljećima postati žrtve istog tog poretka. U vrijeme Staljinove vladavine stvoren je totalitarni poredak koji je nanio golemu štetu radničkom pokretu ne samo u Rusiji nego i u zapadnim zemljama.
Ali isto tako za svojih prvih 20 godina postojanja SSSR je smanjio stopu smrtnosti među djecom za 50%, prosječna visina djece je porasla za preko 3 cm u usporedbi sa prosječnom visinom djece u carskoj Rusiji, pojava tuberkuloze je smanjena za 83%, a sifilis za 90%. Smrtnost je pala za 40%, a prirodni priraštaj povećan za 18%. Godine 2009. u medicinskom časopisu "Lancet" objavljeno je istraživanje "Masovna privatizacija i povećana smrtnost u postkomunizmu: kros-nacionalna analiza" ("Mass privatisation and the post-communist mortality crisis: a cross-national analysis"), u kojem znanstvenici s Oxforda i Cambridgea - David Stuckler, Lawrence King i Martin McKee – pokazuju kako je privatizacija koja se od 1989. do 2002. provodila u postkomunističkim zemljama Istočne Europe uništila živote milijuna ljudi.
"Tranzicija od komunizma u kapitalizam u Europi i u središnjoj Aziji za vrijeme ranih i srednjih 1990-ih imala je razarajuće posljedice na zdravlje: UNICEF pripisuje tranziciji tri milijuna preranih smrti", pišu ovi autori.
Prema tome, broj žrtava masovne privatizacije veći je od broja poginulih u građanskom ratu u Rusiji prije sto godina, i veći od broja žrtava Staljinovih čistki, ali o tomu znamo tako malo.
Zdravstvena politika je imala pozitivan utjecaj na prosječnu životnu starost. Do 1985. godine, prosječna životna starost je bila 67 godina dok je 2007, dakle 14 godina nakon raspada SSSR-a i ukidanja socijalističke zdravstvene zaštite, pala na 60 godina. Tako da nije sve crno na istoku , a na zapadu bijelo i čisto. Povijest ne možemo izbrisati , ali iz nje možemo učiti i ne ponavljati iste greške.
Ili riječima jedne znamenite žene koja se prije 150 godina rodila na ovaj datum: „U životu se ničega ne treba bojati, sve treba razumjeti. Sad je vrijeme da se razumije više kako bismo se bojali manje.“ Marie Curie
RED ZA KRUH U PETROGRADU
RUSKA CARSKA OBITELJ ROMANOV
RUSKO SELO U CARSKOJ RUSIJI
V.I.LENJIN
Izložba
"Koga čuva medna apoteka ne treba mu drugog lijeka"
Izreke o medu
O9.10. .
Prije točno 50 godina u Boliviji, u maloj seoskoj školi u mjestu La Higuera, ubijen je Ernesto „Che“ Guevara de la Serna argentinski revolucionar, liječnik, autor, gerilski vođa i diplomata rođen 1928 u gradiću Rosario u Argentini. Zatočenog čovjeka ranjenog u obje noge, ubio je pripadnik bolivijske vojske, po direktnom nalogu američkog predsjednika Lyndona Johnsona. Sve do danas kroz plakate, bedževe, majice, kape, knjige i filmove kapitalističko tržište će graditi mit i od uspavanih , a razočaranih i obespravljenih članova svojih društava zgrtati novce. Mitovi su projekcije onih koji ih stvaraju, a stvaran čovjek nešto sasvim drugo.
Bolivijski predsjednik Evo Morales ovogodišnju komemoraciju u svojoj zemlji vodit će po imenom Ponovno pokretanje antiimperijalističke borbe. Za jedne ubojica, a druge istinski heroj Che Guevara je još uvijeki intrigantan čovjek koji je bio spreman platiti najvišu cijenu za svoje ideale te simbol za sve one koji ne dijele entuzijazam ekonomija slobodnog tržišta, neobuzdanog kapitalizma i jedinog i isključivog pogleda na svijet kroz novac, pohlepu i iskorištavanje slabijih .
Naša žrtva je svjesna: to je danak za slobodu koju gradimo.
Che Guevara
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama
Dan koji se 22.09. svake godine obilježava u Hrvatskoj u spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom općinskom sudu 22. rujna 1999. godine, kada je tijekom brakorazvodne parnice policajac Mato Oraškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Datum je odredio Hrvatski sabor odlukom od 15. listopada 2004. U obrazloženju prijedloga odluke koji je Vlada uputila Saboru navedeno je da se u Hrvatskoj nasilje nad ženama, posebice fizičko, najčešće događa u obiteljskoj zajednici, koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Većina žrtava obiteljskog nasilja osobe su ženskog spola, počinitelj obiteljskog nasilja najčešće je bračnii ili izvanbračni suprug ili bivši suprug, a iza njih slijede otac žrtve ili njezin sin.
U posljednjih desetak godina u Hrvatskoj je u obiteljskom nasilju ubijeno 300 žena.
Međunarodni dan mira
21.09. opća skupština UN utemeljila je 1981. godine kao Međunarodni dan mira s ciljem obilježavanja i jačanja ideala mira među svim narodima i državama svijeta. Toga dana trebalo bi promicati kulturu nenasilja i prekid neprijateljstava na globalnoj razini.
Nažalost, odnosi u današnjem svijetu zasnivaju se na sirovoj i surovoj sili. Mir, ljudska prava, jednakost samo su riječi , dijelovi deklaracija , proglasa , a svijet vode moćne korporacije, interes i novac.
„…nećemo imati drugog izbora nego u potpunosti uništiti Sjevernu Koreju“-moramo se zapitati u kakvom svijetu izvrnutih vrijednosti živimo kada predsjednik moćne međunarodne sile ove riječi izgovara u sjedištu Ujedinjenih naroda, a nikakvih ozbiljnih reakcija nema. Zar to nije govor mržnje , poziv na ratni zločin, genocid. U Sjevernoj Koreji danas živi oko 25 milijuna ljudi. Ali u ovom neoliberalnom kapitalističkom svijetu prijetnje i vojna retorika stvaraju novac. Nažalost taj će govor utrpati milijarde dolara u džepove ulagača zapadne vojne industrije. Državnik se pohvalio i da je američki vojni budžet jači za 700 milijardi dolara. Zašto američkoj vojci treba 700 mil. dolara, pa već su bilijune utrošili na razaranje suverenih država, uništavanje domova i života milijuna ljudi .
„Amerika nikome ne nameće svoj način života“, kaže dotični gospodin. „Umjesto toga sjajimo kao primjer, da nas svi drugi gledaju“. Samo u prošloj godini američka policija je ubila oko tisuću svojih građana, od 2000. do 2017. oko pola milijuna američkih građana poginulo je od vatrenog oružja, oko 40 milijuna ljudi živi u siromaštvu, oko 9, 5 milijuna radi, ali ne zarađuje dovoljno za preživljavanje, osnovnu zdravstvenu zaštitu nema oko 44 milijuna ljudi, a istovremeno vode ratove u Jemenu, Siriji, Iraku, Afganistanu. Ne bi li se 700 milijuna dolara moglo bolje iskoristiti , za osiguranje mirnog i kvalitetnijeg života svojih građana .
Ali svijet se ipak mijenja. Postoje ljudi koji misle svojom glavom i umjesto na sukob pozivaju na suživot, poštivanje različitosti. Pokušajmo graditi mostove, a ne bacati bombe, pomagati drugima, sukobe rješavati dijalogom , širiti poruke mira .
Jer drugačiji svijet je moguć.
Dan pobjede nad fašizmom
Na današnji dan 1945. godine kapitulaciju je potpisala nacistička Njemačka koja je pokrenula ratni sukob u kojem je poginulo oko 60 milijuna ljudi, što je iznosilo 2,5 % tadašnjeg stanovništva Zemlje. Najveće gubitke pretrpjele su Rusija, koja je izgubila 25 milijuna i Kina oko 20 milijuna ljudi. Samo tijekom opsade Staljingrada poginulo je više Rusa ( vojnika i civila) nego američkih i britanskih vojnika tijekom cijelog 2. sv. rata. Preko 50 % žrtava 2. sv. rata bili su civili. Nijemci i njihovi saveznici ubili su 1,5 milijuna djece ( uglavnom židovsku, ali i njemačku djesu s invaliditetom i djecu s mentalnim poteškoćama te poljsku i rusku djecu na okupiranim teritorijama ).
I nakon svega antifašizam ( politički pokret suprotstavljen fašizmu i nacizmu , nastao na najširim demokratskim osnovama) se sustavno poriče.
U eseju "Vječni fašizam" iz 1995. Umberto Eco definira 14 činjenica vječnog fašizma:
- Kult tradicije- Kult akcije zbog akcije -Neslaganje kao izdaja
-Strah od razlike- Fašizam je nastao iz individualne ili socijalne frustracije
-Opsesija zavjerom - Pacifizam je trgovina s neprijateljem- Prezir prema slabijem
-Selektivni/kvalitativni populizam - Novogovor.
Koliko toga prepoznajemo u današnjem društvu?
Japanci su ubili više Kineza nego Nijemci Židova u Holokaustu.
Salaspil ( koncentracijski kamp u blizini Rige ) u kojem su pronađena 632 dječja tijela u dobi od 5 do 9 godina.
Hrvatski književnik Vladimir Nazor ulazi 09. 05. 1945. u oslobođeni Zagreb.
MEĐUNARODNI DAN ŽENA
I nakon stotinu godina borbe žene još uvijek nisu ravnopravne.
U sve više nacionalističkim obojenim društvima stečena prava im se oduzimaju, izložene su nasilju i seksizmu. O svojim tijelima ne bi trebale odlučivate one nego država, crkva, muževi.
Jedan poljski političar , predstavnik svoje zemlje u Europskom parlamentu, izjavljuje da su žene slabije , sitnije i manje inteligentne i zato trebaju zarađivati manje.
Otpor takvoj gluposti i zlu je najjednostavnije rečeno borba za humanost, borba za pravednije i bolje društvo za sve.
Američki pjesnik i glazbenik Woody Guthrie je 40-tih godina 20. stoljeća napisao pjesmu" She came along to me" posvećenu ženama. Nažalost pjesma je jednako aktualna danas kao i tada kada je napisana , a tada se cijeli svijet borio protiv prekrajanja svijeta prema fašističkoj viziji.
She came along to me
Ten hundred books could I write you about her
Cause I felt if I could know her
I would know all women
And they've not been any too well known
For brains and planning and organized thinking
But I'm sure the women are equal
And they may be ahead of the men
Yet I wouldn't spread such a rumor around
Cause one organizes the other
And sometimes the most lost and wasted
Attract the most balanced and sane
And the wild and the reckless take up
With the clocked and the timed
And the mixture is all of us
And we're still mixing
But never never never
Never could have it been done
If the women hadn't entered into the deal
Like she came along to me
And all creeds and kinds and colors
Of us are blending
Till I suppose ten million years from now
We'll all be just alike
Same color, same size, working together
And maybe we'll have all of the fascists
Out of the way by then
Maybe so
But never never never
Never could have it been done
If the women hadn't entered into the deal
Like she came along to me
Kada zamišljate budućnost, zamišljate li zid i žicu?
MEĐUNARODNI DAN LJUDSKIH PRAVA
MEĐUNARODNI DAN PRAVA ŽIVOTINJA
Povodom međunarodnog dana prava životinja udruga Prijatelji životinja poziva građane Hrvatske na gledanje filma Zemljani . Među mnoštvom jezivih prizora bezrazložnih mučenja životinjskih bića posebno uznemiravajući je prizor u kojem mala djeca, sa školskim torbama na leđima, potpuno nezainteresirano na putu u školu, prolaze kraj konopcem vezanog, prekrasnog mladog delfina koji u mukama skapava na nekakvoj palubi u Japanu. Većina tih nesretnih životinja uhvaćena je u japanskom tradicionalnom jednogodišnjem ritualu masovnog hvatanja i klanja tih životinja. Delfini su visoko inteligentne životinje, posjeduju osobine koje u pravilu povezujemo s ljudima, a to su suosjećanje, ljubav i odanost prema članovima svojih obitelji. I baš zbog tih „ljudskih osobina“ masovno stradaju jer nikada ne napuštaju svoje ozlijeđene nego im žure u pomoć i tako upadaju u stupicu.
U ovo vrijeme , prije 25 godina ,u Zagrebu je jedna mala školarka u pidžami istrčala iz kuće kako bi pomogla svom tati i time si isto kao i delfini potpuno ljudskom reakcijom zapečatila sudbinu. Skončala je ( bez riječi-po svjedočenju samih ubojica) sa šest metaka u potiljku i bačena, u za nju i njenu mamu, iskopanu jamu na Zagrebačkoj gori. Novinar Ivo Anić svoj tekst o tom zločinu na portalu indeks.hr završava riječima - Ni tada, kao ni prije dvadeset i pet godina ona neće izustiti ni riječi. Sve riječi ovoga svijeta za nju ste trebali izustiti upravo vi.
U ovo vrijeme kada obilježavamo Međunarodni dan ljudskih i prava i prava životinja a na javnoj televiziji države u kojoj živimo izjavljuje se da je taj zločin prenapuhan moramo ustati i govoriti svi.
Pokojni američki glumac i komičar George Carlin je rekao:
Ne učite djecu samo da čitaju …. Učite ih da propituju sve što čitaju , učite ih da propitkuju sve.
Uzroci ove tame , ravnodušnosti i čistog zla kriju se i u riječima ovih ljudi koji su se usudili misliti drugačije , biti drugačiji i usudili se postavljati pitanja jer svijet nije crno-bijeli niti postoji jedna istina, a jednostavan odgovor na zlo je uvijek dobrota, suosjećanje, zajedništvo iznad nacionalnih, religijskih, rasnih, rodnih i kulturnih razlika, pa čak i razlika među vrstama.
Kada se razotkrivanje zločina tretira kao njegovo počinjenje, znači da vama vladaju zločinci.
Anonymous
Ateist vjeruje da treba graditi bolnice , a ne crkve. Ateist vjeruje da treba činiti, a ne moliti se. Ateist se nastoji uključiti u život, a ne bježati u smrt. Želi pobijediti bolesti, iskorijeniti siromaštvo, ukinuti ratovanja.
Madalyn Murray O'Hair
Pitam se zašto me moja želja da pijem čistu vodu čini aktivistom, a nastojanja da se voda kemikalijama zagadi ne čini korporacije teroristima.
Winona Laduke
Moje političko promišljanje sve više naginje Anarhiji( filozofski shvaćenoj kao ukidanje kontrole , a ne podrazumijeva ljude s bombama). Najnepriličniji, najnepristojniji posao za čovjeka je vladanje drugim čovjekom. Ni jedan između milijun ljudi nije prikladan za taj posao, a najmanje oni koji ga rade.
J.R.R. Tolkien
Kako dovraga može čovjek uživati u tome da ga budilica probudi u 6.30, iskoči iz kreveta , na brzinu se obuče, u žurbi nešto pojede, piša, sere, opere zube i počešlja se , pa se probija kroz prometnu gužvu kako bi došao do mjesta gdje će puno raditi kako bi stvorio puno novaca za nekog drugog i još treba biti zahvalan što je dobio priliku to činiti?
Charles Bukowsky
Moderan život je tako tanašan i plitak i lažan. Radujem se danu kada će poduzetnici bankrotirati, Japan osiromašiti , a divlja trava sve prekriti.
Hayao Miyazaki
Ne učite djecu samo da čitaju …. Učite ih da propituju sve što čitaju , učite ih da propitkuju sve.
George Carlin
Interliber 2016 . →
Školska knjižnica je u mjesecu knjige (uz potporu županije) malo obogatila svoj fond.
Uz neophodnu stručnu građu ( za područje kemije i strojarstva) nabavljeno je i nešto naslova iz područja znanosti o književnosti, pedagogije i poučavanja, ekologije i ekonomije te novije književne produkcije.
Uvod u suvremenu hrvatsku književnost
Krešimir Bagić
Riječ je o zanimljivoj knjizi ne samo o književnosti nego i glazbi, fotografiji, stripu, politici, ekonomiji , digitalnim tehnologijama, općenito o hrvatskom društvu u razdoblju od 1970.-2010. Obrađuje burne godine u Hrvatskoj koje su obilježile brojne društvene, gospodarske i kulturne promjene.
Potjehovi hologrami
Diana Zalar
Zbirka eseja i studija o literaturi za djecu i mladež od kasnih osamdesetih do današnjih dana autorice koja je sav svoj profesionalni život posvetila književnosti za djecu.
Odrast
Zbirka promišljanja o društvu kojega neće voditi potreba za stalnim rastom, poziv na promišljanje proizvodnje i potrošnje potrebne za dostojan život u granicama ekološke održivosti planeta.
Ne postoji drugo blago osim života, a kako bi se očuvao život na planetu i osigurala budućnost za sve, nužno je izići iz aktualnog sustava proizvodnje. Ovo je ključna poruka za naše doba.
— John Bellamy Foster, Sveučilište Oregon u Eugeneu
Nazovite ga kako želite: srećom, životom u granicama, zajednicom, pravom demokracijom – odrast nas zove i daje nam snagu za hrabro djelovanje.
— Richard Norgaard, Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju
Književnost
“Tri zime”
Tena Štivičić
Uspješna drama mlade spisateljice koja kroz obiteljsku priču progovara o političkim i društvenim promjenama u 20 st. Posebno dojmljivo i slojevito prikazani ženski likovi kroz četiri generacije jedne obitelji.
Moj muž
Rumena Bužarovska
Zbirka pripovijedaka makedonske spisateljice. Autorica kroz priče koje pripovijedaju različite žene iz prvog lica, prvenstveno progovara o patrijarhatu, o odnosima moći, o ženama u sjeni svojih muževa i njihovih važnih profesija.
Optužena
Slavenka Drakulić
Još jedan roman u kojem autorica obrađuje teške , bolne teme društva u kojem živimo. Optužena je roman o obiteljskom nasilju koje se prenosi iz generacije u generaciju.
Dobri dani nasilja
Ružica Aščić
Djevojka koja piše od 14 godine života u svojoj zbirci pripovijedaka piše o nasilju, svakodnevnom zlu i nepravdi.
Stoner
John Williams
To je roman o ljubavi. O ljubavi prema poeziji, ljubavi prema književnosti, ali i prema romantičnoj ljubavi. Roman o tome što znači biti čovjek.
U carstvu sjena
Giorgio Pressburger
Roman talijanskog književnika u kojem dvadeseto stoljeće poprima oblik danteovskog pakla koji nastanjuju zatočeni, mučeni, ubijeni ili oni prisiljeni na samoubojstvo.
Čistoća
Jonathan Franzen
"Čistoća" je zamršen roman o velikim temama( život u komunizmu i pad Istočnog bloka, ogoljavanje privatnosti u eri interneta, korupcijske afere u visokoj politici, toksičnost kulture opsjednute slavom). Gotovo svaki lik u romanu traži "čistoću" u nekom obliku, a propitivanje istine i laži, čistog i zagađenog događa se na mnogim razinama njihove egzistencije i međusobnih odnosa.
Ciganin, ali najljepši"
Kristian Novak
Novi roman Kristiana Novaka bavi se antagonizmom između Hrvata i Roma u Međimurju. Sam naslov parafraza je jednog narodnjaka Ljube Aličića, jer kako sam autor kaže ,kada se govori o Romima uvijek se koristi veznik “ali”. “Ciganin, ali pošten”, “dobar, ali Ciganin” i slično. A kako kaže Kruno Lokotar ovo je i roman u kojem ćete pronaći i ISIL , izbjeglice, ljubav Hrvatice i Roma , veterane Domovinskog rata, , teoriju i praksu krađe i tučnjave, internetsko bjesnilo, ali prvenstveno raskoš jezika, misli i emocija.
Čitam sto na sat
Magija knjige
Od mnogih svjetova koje čovjeku nije poklonila priroda već ih je stvorio njegov vlastiti duh, najveći je svijet knjiga.
Ispisujući prva slova na školskoj ploči i pokušavajući čitati, svako dijete čini prve korake ka jednom umjetnom i neobično složenom svijetu za čije upoznavanje i usavršavanje pravila igre jedan ljudski život nije dovoljan.
Bez riječi, bez tekstova i knjiga, nema povijesti, i ne postoji pojam čovječanstva. Ako neko želi pokušati da se na malom prostoru, u kući ili sobi, uključi u povijest ljudskoga duha, to može postići jedino u obliku izbora knjiga.
Hermann Hesse ( 1930 )
Gradska smotra- Dani kruha i dani zahvalnosti za plodove zemlje
Štand naše škole posvećen mahunarkama i otporu protiv GMO hrane proglašen je najljepšim i najsadržajnijim.
Dan kruha i dan zahvalnosti za plodove zemlje
06.10. 2016.
Tema ovogodišnjih Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje bila je biološka raznolikost. U okviru teme pozabavili smo se mahunarkama i problemom GMO hrane .
Kao i uvijek bilo je veselo i bučno.
Najljepši i najsadržajniji stol priredili su učenici 4.F razreda, a drugo mjesto dijelili su 4A i 3D razred.
https://ie3-broadcast.officeapps.live.com/m/Broadcast.aspx?Fi=923bca5235cbadb6%5F2f89ec74%2D8b58%2D4cf7%2D9a16%2Df01f743da718%2Epptx
U školsku knjižnicu stigao je pečat nove knjižnice . Sastoji se od kotača –simbola vječitog putovanja romskog naroda te knjige-simbola znanja i obrazovanja. Čast za pečatiranje prvog naslova koji će ući u inventarnu knjigu romske knjižnice pripala je jednom od najboljih učenika Tehničke škole , učeniku 3.A razreda, Denisu Bogdanu.
Školska knjižnica dobila je zahvalu za doprinos projektu UNDP-a
„Better together for Roma in Croatia „ koju nam je predala lokalna djelatnica UN organizacije za razvoj.
Nastavljan je i rad na snimanju audio-vizualnog rječnika bajaškog jezika . Ovoga puta nastojali smo zabilježiti što više bajaških riječi vezanih uz hranu, kuhanje, namirnice i uživanje u hrani.
Potporu projektu ,te radu na očuvanju bajaškog jezika ponovo nam je pružio i profesor rumunjskog jezika s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Petar Radosavljević.
Projekt Kalje alu bajaš-Romska knjižnica u nastajanju
https://onedrive.live.com/edit.aspx?resid=923BCA5235CBADB6!108&ithint=file%2cpptx
2013.-te godine u romskom naselju u gradu Kutini počinje izgradnja društvenog doma. Time kutinski Romi dobivaju prikladan prostor za druženje te priliku za unapređivanje društvenog i kulturnog života svoje zajednice. Prostor je za sada prazan , a plan je ispuniti ga prikladnim sadržajima. Romska udruga“ Kajle alu Bajaš“ , lokalna djelatnica Programa ujedinjenih naroda za razvoj i školska knjižničarka Tehničke škole Kutina pokrenuli su u suradnji s kutinskim osnovnim školama te potporom struktura Grada Kutine projekt stvaranja romske knjižnice. Tako bi djelovanje prostora započelo vrijednim kulturnim sadržajem kao što je knjižnica, a prvi predmeti koje bi u njega unijeli bile bi knjige.
Projekt je započet predstavljanjem romana Nebojše Lujanovića, Oblak boje kože jednog od rijetkih hrvatskih autora koji se bavi pitanjem Roma , njihove povijesti i kulture na ovim područjima.
U suradnji sa POU Kutina, a povodom Valentinova i Međunarodnog dana darivanja knjiga građanstvo je pozvano na darivanje knjiga za "Romsku knjižnicu u nastajanju". Velik broj građana odazvalo se i prikupljen je značajan broj knjiga. Osim toga, u svim osnovnim školama grada Kutine provode se akcije prikupljanja knjiga-tako da već sada imamo solidan broj naslova za novu knjižnicu.
Splitski književni krug ( zalaganjem književnika Lujanovića) ovu je godinu proglasio godinom prijateljstva sa romskom udrugom " Romski put-Kalje alu Bajaš" i do sada su njihovi članovi prikupili oko stotinu književnih naslova, a akcija traje i dalje.
Veoma značajan rad, a u sklopu " Romske knjižnice u nastajanju" je i stvaranje audiovizualnoga rječnika rumunjsko bajaškog rječnika kojim govore kutinski Romi Bajaši. Naime, pisanoga rječnika nema. A na ovaj način sačuvat će se izvorni govor kutinskih Roma Bajaša, te će se snimljeni materijal moći koristiti u daljnjem radu stručnjaka. Suradnik u prijevodu rumunjsko bajaških pjesama je sc.dr. Petar Radosavljević.
Kroz suradnji UNDP-ia, OŠ Stjepana Kefelje Kutina, Foto video kluba Kutina i Tehničke škole Kutina snimljen je i dokumentarni film o baštinskom nasljeđu Roma Bajaša-izradi drvenih korita. Premijerno će biti prikazan 8.4. povodom Svjetskog dana Roma.
Potom su planirane Pričaonice-čitaonice-na kojima bi se djeci predškolskog i ranog školskog uzrasta čitalo. Prva od niza "Pričaonica“ održana je povodom proslave Dana žena. Pričaonice će se održavati kontinuirano , a u njihovu realizaciju uključen je velik broj volontera, prvenstveno knjižničara i nastavnika.
Međunarodni dan žena
I nakon 105 godina od kada se obilježava Međunarodni dan žena prava žena se i dalje ugrožavaju.
Nasilje nad ženama je sveprisutno.Sve je više otvorenih napada na seksualna, reproduktivna, radnička prava žena.
Svakoga dana treba se boriti protiv oduzimanja stečenih prava, boriti se za sticanje novih , protiv seksualnog uznemiravanja , mizogonije, patrijarhata i klerikalizacije društva. Ovaj dan je samo dan kada se svega toga treba prisjetiti.
Hrvatska iz zraka-izložba
Fotograf, putnik, spisatelj Davor Rostuhar
je kroz sedam godina fotoaparatom bilježio
ljepote Hrvatske-krajolike, ljude, životinje,
građevine, običaje, manifestacije.
Nastala je zbirka čudesnih prizora domovine
kojom se moramo ponositi , štiti je i čuvati za buduće generacije.
Učenici 1d-ekološkog razreda-Koliko je Hrvatska lijepa?
18.11.
Vukovar
Dan sjećanja
War
What is it good for
Absolutely nothing
Mjesec knjige
Nebojša Lujanović "Oblak boje kože"
Školska knjižnica je u Mjesecu knjige jednu večer posvetila kutinskoj romskoj zajednici. Vrsni pripovjedač , hrvatski književnik Nebojša Lujanović , u svom zadnjem romanu upravo pripovijeda o Romima i njihovoj kulturi. Imaginarni svijet svog romana naseljava univerzumom raznolikih likova romske zajednice-ima tu i sirotinje i mafije, staraca s praznovjernim ritualima i modernih trgovaca, žena osuđenih na rađanje i kuhanje i junakinje koja se usuđuje htjeti više. Pripovijeda o krivnji i pravdi,o žrtvama i onim drugima, ali prije svega o Romima i njihovoj kulturi. Kroz druženje i razgovor saznali smo mnogo toga o zajednici koja tako dugo živi uz nas , a o njoj opet jako malo znamo. Kako je umjetnost područje koje nas najviše približava jedne drugima i područje gdje je najviše dolazilo do suradnje i međusobnog dijeljenja, uz pripovijedanje večer smo obogatili stihovima romskih pjesnika, zvucima romske glazbe , a za kraj prekrasne djevojke i mladići u svojim živopisnim nošnjama pokazali su nam kako to Romi plešu.
Nebojša Lujanović
Stihove romske himne Đelem,đelem na hrvatskom nam je prenio Zoran, a na bajaškom
(jeziku Roma ovog područja) Danijela.
Nešto o svojoj zajednici, postignućima i djelovanju prenio nam je gospodin Željko Nikolić
- predsjednik udruge Romski put.
Učenica Danijela rekla nam je što se namjerava postići projektom stvaranja Romske knjižnice.
Nešto o svojoj organizaciji UNDP i području djelovanja rekla nam je gospođa Julliet Delacluse.
Gospodin Aleksa Đokić pomoćnik ravnatelja ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH govorio nam je o mjerama koje se provode na razini RH.
KUD Romski put
Hrana boje sunca-Od sunca preko polja do stola
Ovogodišnje obilježavanje Dana kruha i Dana zahvalnosti za plodove zemlje bilo je u svim nijansama boja sunca -bogato, raskošno,zlaćano. U knjižnici se puno slikalo, crtalo, oblikovalo kako bi se što vjernije prikazali mirisi, okusi, boje pravih prirodnih i zdravih namirnica.
=ekipa grafitera=
→sunčeve zrake i oblici u nastajanju
= proces fotosinteze
-slikom i formulom=
estetski dojam= čista petica-bijelo i profinjeno
malo , ali slatko
lijepo i sadržajno
zlatni dečki kraj zlatnog stola
= pobjednici=
Dani kruha-gradska manifestacija
Ovogodišnja smotra bila je pomalo kaotična, ali uspjeli smo se organizirati i u najljepšem svjetlu prikazati namirnice boje sunca.
Komisija je naš štand postavila na treće mjesto uz daleko najljepši i najsadržajniji štand smotre -štand Osnovne škole Banova Jaruga.
Svjetski dan mira
Ljudska civilizacija neprekidno vodi ratove.
Statistike pokazuju da je danas ratova manje nego ikada u povijesti( iako se ne čini tako) , ali i jedan rat koji se vodi je rat previše. Tehnologija je omogućila da nesmiljena, okrutna ,krvava ratna razaranja budu još efikasnija. Pritiskom na daljinski upravljač uz glazbu i u toploj sobici moguće je u sekundi uništiti neki dio naše prelijepe planete – izbrisati ne samo ljude nego izbrisati i svaki trag bilo kojeg drugog oblika života. Jezivi sirijski 5-godišnji rat na vrata naše domovine donio je rijeku unesrećenih žena,djece, tinejdžera, mladića. Hrvatska se, s ponosom to možemo reći, pokazala kao zemlja u kojoj zaista žive ljudi-bića sposobna za suosjećanje, ljubav prema drugima, sposobna za organizaciju i pružanje pomoći onima kojima je potrebna.
Danas je Svjetski dan mira, onako kako smo pomogli našim gostima Sirijcima( i pripadnicima drugih naroda kojih je na našim granicama u ovom valu izbjeglica bilo manje) mogli bi kako to poručuje novinar Goran Božićević prići osobi s kojoj se ne slažemo, koja nas je povrijedila, s kojom ne razgovaramo. Možda je to veći korak k miru od stotine summita, projekata i demonstracija.
Thank you Croatia
Međunarodna godina tla
2015. godina proglašena je međunarodnom godinom tla.
O tlu se rijetko razmišlja , a za opstanak ljudi jednako je važno kao i zrak koji udišemo. Današnja situacija za tla je prilično dramatična. Trećina svjetskih tala je degradirana-erozijom, industrijskom poljoprivredom i industrijom općenito, zatrpana ispod tona betona i lišena života.Nismo svjesni da je tlo osjetljiva, živa materija o kojoj se moramo brinuti.
Tlo nastaje razgrađivanjem stijena pod utjecajem sunca, vjetra i vode. Tako se kroz 2000 godina stvori 10 cm tla, tla koje nesavjesnim i neprimjerenim korištenjem možemo uništiti u samo nekoliko godina.
Zdrava tla osnova su za našu zdravu prehranu, za odjeću, medicinske proizvode.Ključna su za cijeli eko sustav, za kruženje ugljika, pohranjuju i filtriraju vodu te povećavaju otpornost na poplave i suše.
Industrijska poljoprivreda zasnovana na mehaničkoj obradi tla pokretanoj fosilnim gorivima stvorila je neznanje i sljepoću za žive procese koji stvaraju živo tlo. Jedna tona vrhunskog tla u prosjeku sadrži 1-6 kilograma fosfora, 2-30 kilograma kalija dok tlo u erodiranoj zemlji sadrži samo 0,1 do 0,3 % dušika. Plodno tlo sadrži sto tona organske tvari po hektaru.
= uzorci tla=
moslavačka ilovača
afričko tlo s plantaže palmi
istarska crvenica ( oksidi željeza i aluminija daju joj crvenu boju)
riječi humus-organska supstanca nastala od ostataka biljne i životinjske materije koja osigurava hranjiva za biljke i povećava sposobnost tla u zadržavanju vode- i humanost imaju isti korijen-
humus
nastavni sat posvećen tlu ne mora biti dosadan
=projekt=
Podignite visoko krovnu gredu tesari –priča o moslavačkom seljaku i hrastu lužnjaku ili kako očuvanjem razvijati, a razvojem sačuvati
Svi putovi koji iz grada Kutine vode prema okolici za one koji istinski gledaju su poput malog putovanja u prošlost. Osebujne prirodne ljepote moslavačkog kraja dopunjene građevinskim djelima niza pokoljenja izvor su posebnog doživljaja i ljepote . Drvena zdanja -trijemovi, čardaci, drvene staje, drvarnice postavljeni su u raskošni okvir prirode nenametljivo i skladno te ostavljaju dojam kao da su iznikle iz nje same.
Svojim proporcijama,materijalima uzetim iz prirode te bojama koje odgovaraju okolišu svjedoče o kulturi i osjećajnosti mnoštva neznanih graditelja. Narodna arhitektura ovoga kraja srasla je sa svojim tlom kao tvorevina umjetničkog, narodnog duha svoga vremena i svoga posebnog građevnog elementa hrasta lužnjaka. Tom hrastu, a manje brizi potomaka možemo zahvaliti što su ta zdanja još uvijek tu. Stabla hrasta lužnjaka su krupna, visoka, ravna, punodrvna s odličnim kvalitetama tvrdoće, otpornosti i trajnosti, što hrastovinu iz ogromnih šuma koje se prostiru u područjima izvrgnutim poplavama uz rijeke Savu, Kupu, Lonju, Odru i pritoke čini izvanrednim građevnim materijalom.
= na zidu čitaonice niće naš veličanstveni hrast lužnjak =
Gradski program djelovanja za mlade-radionice
U petak 10.4. u Tehničkoj školi Kutina, u školskoj knjižnici, održana je debata koju su organizirali članovi KT Kockice.Tema debate je bila ''Raditi ili studirati?''.Učenici su bili podjeljeni u dvije grupe po 12 članova.Svaka grupa je imala 10 minuta za dogovor oko predstavnika i argumenata. Grupe su izabrale predstavnika koji je ukratko iznio stav svoje grupe zašto je nakon srednje škole bolje raditi ili studirati. Nakon uvodnog govora predstavnika, voditelji debate su postavljali pitanja na koje je svaka grupa odgovarala.Na svaki odgovor druga grupa je pokušala pronaći protupitanje i bolji odgovor.Bilo je jako napeto, no jedna grupa je morala pobjediti.Suci su odlučli da je grupa ''studirati'' imala bolje argumente i bolja protupitanja, te su tako pobijedili, iako je grupa ''raditi'' isto imala jako dobre argumente.Jako je zanimljivo sudjelovati u debati i kada će opet biti organizirana preporučam svima da sudjeluju.
Matija Kaličanin, 4.F
Međunarodna godina suncokreta
Fleuroselect - međunarodna organizacija Industrije ukrasnog bilja proglasila je 2015. godinom suncokreta . Oko 70 vrsta suncokreta( koliko ih danas ima) porijeklo vuče od običnog suncokreta, latinski Heliantus annus ,još jedne od biljaka koje su kultivirali američki Indijanci.1510. godine donesen je u Europu i danas raste posvuda po planeti. Samo ime potiče od latinskih riječi helios(sunce) i anthos(cvijet).
Primjena mu je raznolika- proizvodnja hrane,hortikultura, industrija, a zbog dubokog korijenja( i do 3 m) i mogućnosti izvlačenja supstanci iz podloge može se koristiti za isušivanje močvarnog tla i čišćenje zatrovanog zemljišta.
Cvjetovi suncokreta su veliki i sastoje se od mnoštva cvjetića u središnjem dijelu okruženih i do 10 cm dugačkim laticama. Spiralni raspored cvjetića u središnjem dijelu cvijeta prvi je opisao fizičar Helmut Vogel 1979.g. Prema ovom modelu raspored cvjetića može se opisati formulom u polarnim koordinatama:
r=c¬(n)
Ø=n137,5°
Ѳ= kut,r=udaljenost od središta,n-indeks spirale,c-konstanta
Ova vrsta spirale predstavlja jedan oblik Fermatove spirale , a broj 137.5 poznat je kao zlatni presjek.
Kako je priroda neiscrpan izvor ideja znanstvenici sa MIT-a i RWTH Sveučilišta u Aachenu kroz imitiranje uzorka koji se može pronaći kod suncokreta, a u znanosti je poznat kao Fermatova spirala rade na unapređivanju učinkovitosti koncentriranih solarnih elektrana .
Kroz preslagivanje masivnih zrcala ili heliostata, kao bi što više sličili laticama suncokreta, ovaj tip solarne elektrana mogao bi zauzimati i do 20% manje prostora. Kroz smanjivanje sustava, učinkovitost koncentrirane solarne elektrane povećava se, te se ostvaruje veći potencijal proizvodnje energije. Nova učinkovita rješenja pomažu u povećanju proizvodnje električne energije, te omogućavaju provedbu instalacije sličnih elektrana na više lokacija diljem svijeta, čime se istovremeno povećava i potencijal proizvodnje ovog vida zelene energije.
Tradicionalni indijanski vrt Tri sestre( sam naziv potiče iz indijanskog plemena Iroquois) je zajednica biljaka i životinja-jedan ekosistem koji traje jednu uzgojnu godinu. U tom vrtu nema upotrebe pluga, oslanja se na međusobnu vezu biljaka kukuruza, graha i bundeve koje pri rastu pomažu jedna drugoj. Grah je mahunarka, a one imaju određenu bakteriju koja živi na kvržicama na njihovom korijenju. Te bakterije apsorbiraju dušik iz zraka i mijenjaju ga u nitrate koje biljka treba za rast. Na taj način grah gnoji tlo za kukuruz i bundeve. Grah od kukuruza dobija potporanj za rast dok biljka bundeve raste kao zemljani pokrov i njeno veliko lišće smanjuje rast korova, povećava količinu vlage i smanjuje eroziju. Tako se stvara plodno tlo u kojem rastu jake biljke otporne na bolesti i štetočine. Privlačan je i korisnim kukcima koji su predatori za one štetne. To je polikultura za razliku od modernih monoklulturnih usjeva. Vrt indijanskog plemena Hidatsa plemena uključivao je i biljke suncokreta i duhana ( ali duhan se sadio u zasebnom odjeljku).
Kolač sa suncokretovim sjemenkama ( originalni indijanski recept)
3 šalice sjemenki suncokreta( svježih ili sušenih)
4 šalice vode
6 žličica kukuruznog brašna
2 žličice javorovog sirupa
½ šalice suncokretovog ulja
1.Namakati sjemenke suncokreta u vodi u pokrivenoj posudi oko 1 sata.
2. Posušiti sjemenke te ih samljeti.
3. Dobro izmiješati kukuruzno brašno i javorov sirup.
4.Postupno miješati tu smjesu u smrvljene suncokretove sjemenke.
5. Oblikovati smjesu u kolačiće promjera oko 7.5 cm.
6. Peći ih pokrivene u ulju na umjerenoj vatri. Neka dobro posmeđe s obje strane. Dovoljno ih je peći 6 min s jedne i 5 min s druge strane.
Posuši ih na kuhinjskom papiru. Serviraj toplo.
Za oko 14 kolačića.
Dan prisjećanja na žrtvu Vukovara
Kraj mjeseca studenog je u Hrvatskoj vrijeme prisjećanja na Vukovar ,vrijeme za odavanje poštovanje svima onima koji su ono najvrednije, svoje živote i budućnost ostavili u razrušenom gradu.
Siniša Glavašević , vukovarski ratni izvjestitelj , u svojim Pričama o Vukovaru kaže da je rat doista nešto najstrašnije i najpogubnije za čovječanstvo, najveća čovjekova niskost koju je u svojoj raskalašenosti smislio.
Vukovar je mali grad na istoku Hrvatske , grad bogate povijesti koji su pripadnici različitih nacija i religija stoljećima izgrađivali, a trebalo je samo nešto malo više od dva mjeseca da se grad potpuno razori , uništi, ljudi poubijaju i rasele.
Grad se razvio na području na kojem je prije pet tisuća godina (na lokaciji 4 km južno od današnjeg središta grada) cvjetala vučedolska kultura . To je vrijeme kada u Mezopotamiji cvjeta sumerska civilizacija , u dolini Nila ujedinjuju se Gornji i Donji Egipat, u Indiji duž rijeke Ind nalazimo gradove Harrapa i Mohenjodoro ( nalazi se na UNESCO listi svjetske baštine). Drevni stanovnici Vučedola iliti -"Vučje doline" izabrali su dobar položaj za naseljavanje , na uzvisini ,pokraj moćne rijeke Dunav, s dosta izvora raznovrsne hrane , a obližnja brda bila su bogata bakrenom rudom. Tada nastaje danas najpoznatiji simbol Vukovara –Vučedolska golubica koja je ustvari jarebica –ptica koja je simbol drevnih ljevača i to zato jer ona šepanjem glumi da je ranjena kada želi odvući pažnju od gnijezda , a većina ljevača toga vremena je bila hroma, zbog isparavanja arsena koji se dodavao bakru,a radi poboljšanja svojstava. Vučedolcima pripisujemo i tehnološku inovaciju -prvu serijsku proizvodnju , koju omogućavaju dvodijelni kalupi za lijevanje bojnih sjekira. Tu je pronađena i posuda s prvim poznatim kalendarom u europskoj povijesti. Sumerani su već tada imali pismo, Vučedolci još nisu znali pisati, ali su znali čitati nebo.
Te vrijednosti malog grada na samom istoku Hrvatske sastavni su dio ukupnog povijesnog ljudskog svjedočanstva, a ratna destrukcija nepovratno razara, briše stoljećima stvaranu memoriju koju čine naša i sve prethodne civilizacije koje su oblikovale ovaj naš planetarni prostor.
Danas kada se prisjećamo Vukovara ,i kada smo nažalost svjedoci novih ratnih užasa i razaranja po cijelome svijetu citirat ću riječi Bojana Glavaševića( Sinišinog sina) mladića koji je kao i njegov otac sposoban s malo riječi reći tako puno:
" Ne mrzim nikoga. Svatko može naći put koji će ga dovesti dalje od mržnje. Teško je. Uvijek razmišljam kako bi moj tata, i moj djed željeli da budem sretan. A nije sretan onaj tko živi u mržnji."
10.10.2014.
Gradska manifestacija Dani kruha
i zahvalnosti za plodove zemlje
Ovogodišnja tema štanda Tehničke škole bila je šuma i namirnice , plodovi koje nam šumska trpeza nudi. Posebno smo obradili jednu visoko hranjivu namirnicu-kesten. Osim što je hranjiv, zasitan kesten sadrži i vitamine (B,C,K). Kesten je i ljekovita biljka širokog spektra primjene . Kesten je i medonosna biljka , a samo drvo je punovrijedno, kvalitetno i istovremeno i prekrasan parkovni ukras.
Sve to, ukusnim proizvodima, ukrasima , crtežima predstavili smo našim sugrađanima, a gradska komisija naš rad je ocijenila najboljim i tako smo osvojili
1. mjesto i nagradno putovanje u Lonjsko polje.
Dani kruha i zahvalnosti za plodove Zemlje 2014.
09.10. 2014. u školskoj auli (sada već tradicionalno) učenici naše škole obilježili su Dan kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Iako je ove godine bilo manje prijavljenih razreda , učenici koji su izlagali , temi su pristupili originalno i maštovito tako da je od odličnih uradaka teško bilo odabrati najbolje.
Prvo mjesto podijelili su 4Ei 4F, a na drugom mjestu našao se 3A razred.
POBJEDNICI
Predavanje - °Stvarna ljepota je u malome°
Nastavnim satom otvorenim i za građane Kutine obilježili smo
Međunarodnu godinu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava .
Kroz priče o konjima , kozama , vilama i našim starima malo
smo se vratili u prošlost, našim seoskim korijenima, tradiciji ,
prirodnim bogatstvima koja nas okružuju , a koja prečesto
uzimamo zdravo za gotovo te premalo cijenimo.
Dolores nam je ispričala priču Onenha-Kukuruz indijanskog plemena Tuscarora.
I našim gostima s Eko imanja iz Komareva Gornjeg priča se svidjela.
Poslušali smo riječi gospođe Vandave Shive koja tvrdi - "Stvarna ljepota je u malome."
Uz mnogo toga ostalog čuli smo i priču iz obiteljske ostavštine gospođe Adriane
o Crnom čovjeku i to na izvornom narječju njenog kraja.
Vrijedni fotografi iz 2A sve su bilježili okom fotoaparata.
Projekt " Zdrav za pet "
Preobrazba starog ormara u rascvjetani vrt prepun leptirića
01.svibanj
Međunarodni praznik rada
Danas nije Olimpijada
danas nije gej parada
garant nije čimburijada
danas je praznik, Dan rada
Dubioza kolektiv, Prvi maj
ilustr. Matt Kenyon
2014. Međunarodna godina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
Stvarna ljepota je u malome poručuje nam u svom inspirativnom tekstu Vandava Shiva, ekološka aktivistkinja, borac za očuvanje tradicionalnih znanja i vještina i jedna od ključnih pripadnica međunarodnog pokreta globalne solidarnosti.
U vremenu opsjednudosti veličinom, živimo u iluziji da je veće bolje. Naginjemo vjerovanju kako trebamo velike farme, velike brane, velike korporacije kako bismo zadovoljili naše potrebe za hranom i vodom.
Ali u stvarnosti je "malo veliko"-ekološki, ekonomski i politički.
Budućnost sigurnosti hrane leži u zaštiti i promociji malih poljoprivrednika.
Na ekološkoj razini, znamo da u sićušnoj sjemenki leži potencijal za proizvodnju tisuća i milijuna sjemenki.I u svakoj od tih sjemenki leži potencijal za još tisuću i milijun takvih sjemenki. To je obilje.
Male bioraznolike farme proizvode više od velikih farmi. U stvari, proizvodnja i prihod mogu se udvostručiti očuvanjem sjemena i intenziviranjem bioraznolikosti.
Industrijska je poljoprivreda , zapravo, neunčikovita poljoprivreda, koja koristi deset kalorija ulaznih troškova kako bi proizvela jednu kaloriju hrane.
Ono što raste na velikim farmama nije hrana, to je roba.
Male farme hrane svijet, velike farme šire zagađenje i glad.
Živuće ekonomije malog trebaju se udružiti sa živućom demokracijom malog kako bi stvorili mir i harmoniju, obilje i dobrobit.
Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu, unatoč svim poticajima koje dobivaju velike farme, unatoč svim politikama koje promoviraju industrijsku poljoprivredu , 72% hrane danas jošuvijek proizvedu male farme.
Kreativna radionica , 13. 12.2013.
Prostore u kojima živite i radite umjesto lažnim blještavilom ukrasite
i oplemenite vlastitim kreacijama. Prošećite prirodom , zavirite u vlastite garaže
i podrume te ono što drugi smatraju otpadom pretvorite u nešto lijepo.
Od kore drveća, drvenih otpadaka te malo glinamola i boje učenice 3D razreda složile su svoje malo drvce posvećeno ljepoti prirode.
Državna i svehrvatska svečanost
Dani kruha i Dani zahvalnosti za plodove zemlje
Labin,13. listopada 2013.
Na državnoj smotri povodom Dana zahvalnosti za plodove zemlje i Dana kruha 2013.g. županiju Sisačko-moslavačku predstavljali su Osnovna škola Josipa Kozarca iz Lipovljana i Tehnička škola Kutina.
U prekrasnom povijesnom gradiću Labinu sa svojim tetama , nastavnicima i mentorima,okupila su se djeca od vrtićke do srednjoškolske dobi te svojim prehrambenim proizvodima, kreativnim ručnim radovima, živopisnim tradicionalnim nošnjama predstavila svoje zajednice i odala počast nasljeđu predaka, zdravoj prirodnoj hrani i bogatstvu i raznolikosti hrvatskog kulturnog nasljeđa.
Subota 12. listopada bila je i dan sveopćeg globalnog protestnog marša protiv GMO proizvoda i korporacije Monsanto . Predstavnici naše škole, uz vrtiće, osnovne i srednje škole iz Hrvatske, ali i iz BiH te Vojvodine i Mađarske, raskoši prirodnih proizvoda nastalih iz prirodnih namirnica ,dali su svoj doprinos globalnoj borbi za zdraviju i sretniju budućnost, borbi za poštivanje Zemlje , njenih prirodnih ciklusa i biološku raznolikost koju nam moćne , ali neodgovorne i pohlepne korporacije žele uništiti.
Dan kruha i Dani zahvalnosti za plodove zemlje-gradska razina
Učenici 4. F i 4.E razreda, uz pomoć učenica i učenika 3.F , 1.B i 2.D razreda, predstavljali su školu na Danu kruha i Danu zahvalnosti za plodove zemlje na gradskoj razini.
Uz mnoštvo prelijepih i bogatih štandova istaknuli smo se znanjem, kreativnošću i ukusnim proizvodima naših mama i baka te više nego zasluženo osvojili 2. mjesto.
Uspomena na ugodno druženje( organizatori,komisija i pobjednici)
Dan kruha i Dan zahvalnosti za plodove zemlje-škola
11.10., u holu škole održano je natjecanje za najbolji štand povodom obilježavanja Dana kruha i Dana zahvalnosti za plodove Zemlje. Ove godine bilo je nešto manje razrednih štandova , ali su se zato prijavljeni razredi istinski potrudili. Štandovi su bili prekrasni, bogati i kreativni.
Prema ocijeni povjerenstva najboljim štandom je proglašen štand 4.F razreda koji je predstavljao sintezu bogatstva Slavonije i Moslavine .
Drugo mjesto osvojio je 4.Esvojim viđenjem domaćinskog stola za objedovanje, a treće mjesto pripalo je 2.A razredu s plodovima jeseni i moslavačkim proizvodima.
17.05.2013.
Nagradni izlet u Lonjsko polje
Kao nagradu za osvojeno 2. mjesto na gradskoj smotri Dani kruha i zahvalnosti za plodove Zemlje (u organizaciji Grada Kutine)
posjetili smo veličanstveno prirodno blago naše županije -Lonjsko polje.
U predivnom okruženju i uz dobro društvo, opustili smo se , ponešto novo naučili,
uživali u prirodnim i zdravim eko proizvodima obitelji Veselić iz Mužilovčice te se uz seoske igre dobro i zabavili.
≈ okupljanje i razvrstavanje (vrtićanci,osnovnoškolci, srednjoškolci )≈
≈učenice 1D ( mi smo ovdje doma)≈
≈ekipa Tehničke škole (uz jednu vrtićanku) na skeli kod Kratečkog ≈
≈naučili smo puno novoga -o retenciji, o rodama, kravama i konjima, turopoljskim svinjama, nestanku riđovke uslijed klimatskih promjena≈
≈stigao je gazda ≈
≈ručak u seoskom okruženju≈
≈seoska olimpijada-tko je jači?≈
≈od klipa kukuruza do brašna za žgance≈≈to je to -
možemo kuhati≈
Zavičaj nam je beskrajno lijep i bogat- očuvat ćemo ga jedino
ako ga poznajemo i ako nam je do njega stalo.
09.05.2013.
Projekt "Zdrav za pet"
Eco-modul
U okviru projekta oslikavali smo kante za odvojeno prikupljanje stakla, papira i pet ambalaže.
Koristeći kombinirano tehnike oslikavanja, upotrebe šablona te tehniku izrade grafita ukrasili smo naše kante, nešto naučili ,
bili kreativni i dobro se zabavili.
27.01.1945. Sovjetska Crvena Armija oslobodila je logor Auschwitz-Birkenau,
koncentracijski logor u kojem je ubijeno preko milijun osoba, najvećim dijelom europskih Židova.
Izložba JEWS IN THE WEIMAR REPUBLIC, 1918-1933,
postavljena u školskoj knjižnici, slikovno nas vodi kroz jačanje antisemitizma,
uvođenje rasnih zakona , politiku segregacije
koja će dovesti do egzodusa i smrti milijuna nevinih ljudi.
25.04. Vrtićanci u školskoj knjižnici
Tradicionalno , svakog proljeća u školu i školsku knjižnicu došeta koja vrtićka skupina.
Ove godine posjetili su nas mališani starije skupine kutinskog vrtića Maslačak.
Uz druženje , pjesmu zaključili su da je školska knjižnica jedno jako lijepo mjesto.
26.04. Državno natjecanje elektrotehničkih škola
U okviru Državnog natjecanja elektrotehničkih škola malo kulturnih sadržaja u dnevni raspored srednjoškolskih takmičara unijela je školska knjižnica. Organiziran je posjet kutinskoj Galeriji. Uz razgledavanje stalnog galerijskog postava i upoznavanje s umjetnicima kutinskog kraja, takmičari su pogledali i nedavno postavljenu izložbu Tradicijski vezovi na crkvenom ruhu Slavice Moslavac.
12.10.2012.
Dani kruha- Dan zahvalnosti za plodove Zemlje
I ove školske godine naša škola uspješno se predstavila na gradskoj manifestaciji obilježavanja - Dana kruha i Dana zahvalnosti za plodove Zemlje .
Svojim štandom priključili smo se globalnoj akciji Djelujmo za slobodu sjemenja koja traje od 02. do 16. listopada. Pokretač borbe za slobodu sjemenja je gospođa Vandana Shiya. Sjeme koje se čuva u bankama sjemenja koje je ona zasnovala u Indiji odgovor je na svjetsku glad , a ne GMO hrana. U tim se bankama nalazi sjeme nekih od najhranjivijih biljaka na svijetu. Sve te pomno odabrane biljke nastale su u potpunoj slobodi kroz tisuće godina ljudskog bavljenja poljoprivredom. U razdoblju od 02.10. (godišnjica rođenja Gandhia) do 16.10.(Svjetski dan hrane) diljem svijeta ljudi skupljaju, razmjenjuju, pohranjuju sjeme i bore se za slobodu sjemenja šireći istinu o pohlepnoj manji koja u stalnoj potrazi za profitom i moći ugrožava naše prehrambene tradicije , našu potrebu za zdravim okolišem, zdravom hranom i slobodnim zajedničkim životnim prostorom.
Mi smo svojim štandom željeli izraziti uvjerenje da sjeme pripada ljudima , a ne korporacijama koje ga žele patentirati i tako kontrolirati svjetsku prehranu , a time i život cijelog planeta.
pobjednička ekipa okićena makovima
na našem štandu učenici osnovne škole naučili su i ponešto o žitaricama
djelujmo za slobodu sjemenja
kada ste na polju zadnji puta vidjeli makove
~ ~ ~ ~ 22.03. 2013. Međunarodni dan voda ~ ~ ~ ~
Međunarodna godina suradnje na području voda
Voda je izvor svog života na Zemlji i osnova našeg postojanja.
Voda je akumulator i transformator svih energija koje teku našim svijetom.
Ne postoji ništa što ju može zamijeniti.
Ona je sam život.
Tragovi o kultu štovanja vode pronađeni su u svim dijelovima svijeta.
Sve drevne civilizacije štovale su vodu.
Cijenjena je i slavljena kao izvor života, sredstvo očišćenja, središte regeneracije.
bugarski tradicionalni ples
u vodama hladne rijeke Tundzha
Nama je voda samorazumljivi resurs i nemilice ju trošimo.
Ali milijuni ljudi diljem svijeta nemaju pristup čistoj vodi .Oko 80% svih bolesti
i trećina svih umiranja u zemljama u razvoju uzrokovani su zagađenom vodom .
.
Hrvatska ima nevjerojatnih 32.818 prostornih metara
obnovljivih zaliha vode godišnje po stanovniku, što je
svrstava među 30 vodom najbogatijih zemalja u svijetu.
Po zalihama pitke vode treći smo u Europi. Ispred nas su samo Norveška i Island.
Da bismo to bogatstvo sačuvali i za buduće generacije
moramo biti svijesni njegove vrijednosti .
Stručnjaci , ekolozi će rječito zagovarati važnost održavanja prirodnih voda u
što nezagađenijem stanju, ali da bi se to i ostvarilo, prije svega nam, do toga svima treba biti stalo.
~ " Voda ne može biti ničiji privatni biznis jer ona time postaje roba , a to predstavlja kršenje ljudskih prava.
Voda je resurs i treba biti javno dobro."~
Evo Morales, predsjednik Bolivije