17. svibanj, 2013.

Život je lijep

                Katkad pomislim da mi sve ide u lošem smjeru pa nerijetko kažem kako je život kompliciran i nimalo predivan. Tada odrasli obično prevrću očima i sami svjesni toga da nam se u današnje vrijeme život češće može pogoršati nego postati bolji. Znaju tada i reći: „Ako ti sad nije lijepo u životu, kada će ti biti?“. Bez obzira koliko tvrdoglava znam biti, to me pitanje uvijek navodi na dodatno razmišljanje.

            Iako mladi puni entuzijazma očekuju tu odraslu dob, često im put prepriječe doživljaji starije osobe koji skoro nikad nisu dobri. I sama sam već iskusila takve situacije, pa se i složila s mišljenjima odraslih. Ipak, valjda sve nas mlade taj entuzijazam i volja za životom podsjete kako je život lijep. Pa i nije li? Samo što se ljudi uvijek okrenu negativnostima. Iako se u životu pojave problemi, skoro uvijek izlaz tomu je optimizam – u svakom zlu, neko dobro. Šteta je što ljudi danas optimizam ne vide kao neku osobitu vrlinu, nego optimistične ljude često povezuju s time da je čovjek bezbrižan i pomalo priglup jer probleme „ne shvaća nimalo ozbiljno“. Iako, optimistični ljudi su danas prava rijetkost. Čak i ako je netko optimističan, društvo će iz njega „napraviti“ negativca.

            Ma koliko god ja pokušavala zalagati se za optimizam, ponekad se svi okrenu lošem raspoloženju i ja ih osobno ne krivim za to. No tužno je vidjeti kako se osoba s tim nema snage boriti pa to često rezultira depresijom ili još gore, samoubojstvom. Nije li žalosno gledati ljude kako se „utapaju“ u tuzi i problemima?

            Bilo kako bilo, mislim da je život lijep bez obzira na uspone i padove. Neka je ovo apel svim ljudima da vide optimističnu stranu i ne nameću mladim ljudima svoje loše mišljenje o životu.

Doris Miletović
8. razred, 2012./2013.