Osnovna škola Breznički Hum

     Prema najnovijim istraživanjima, svaki deseti učenik puši e-cigarete, a liječnici upozoravaju da uzrokuju novu vrstu upale pluća. Kao što je u svojoj prezentaciji upozorila Irena Stipešević Rakamarić, nikako se ne može reći da e-cigarete nisu štetne. Pušeći wiip, učenici ne smatraju da čine nešto loše jer ih takav način pušenja zabavlja pa je to postao svojevrsni trend. Wiip mogu lako kupiti na kioscima, lako sakriti u torbu ili u džep, što roditeljima i učiteljima otežava kontrolu. Sve su to razlozi zašto su e-cigarete postale veliki problem s kojim se suočavaju brojne škole.

     Kako su mogli čuti iz predavanja, pušenje općenito ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine umire više od 6 milijuna ljudi zbog neposrednog pušenja, a 890.000 zbog pasivnog pušenja. Od ukupnog broja umrlih zbog pušenja, pola umire u radno produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine starosti te gube u prosjeku oko 20 godina života.

     Posljedice pušenja odražavaju se ne samo na zdravlje čovjeka, uzrokujući razne bolesti koje smanjuju kvalitetu života i dovode do prerane smrti, nego i na društveno-gospodarske prilike svakodnevnog života. Smanjena radna sposobnost, odsutnost s posla, povećani troškovi zdravstvene skrbi (liječenja i rehabilitacije), predstavljaju veliki ekonomski teret svakoj zajednici.

     Duhanski dim štetno djeluje i na nepušače koji su izloženi pasivnom pušenju odnosno udisanju tog dima. Duhanski dim sadrži 70-tak različitih kemijskih tvari kancerogenog djelovanja. Tako je kod njih rizik od umiranja zbog koronarne bolesti 25% a rizik od obolijevanja od raka bronha i pluća 20-30% veći nego u nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu.

     Nažalost, djeca su pasivni pušači zbog udisanja duhanskog dima kada se nalaze u sredini gdje se puši.

Štetnosti pušenja su sljedeće:

1) štetno djelovanje pušenja na svim živim stanicama organizma može se manifestirati kao nekontrolirani rast stanica i njihovo bujanje, razvijajući zloćudne tumore različitih sijela (rak usta, ždrijela, grkljana, bronha, pluća, probavnog sustava, mokraćnog mjehura, bubrega, dojke, vrata maternice). Oko 95% umrlih od raka pluća bili su pušači.

2) Na krvnim žilama uzrokuje suženje krvnih žila, ubrzan protok krvi, povećan arterijski krvni tlak.  Zbog nedostatka kisika u srčanom mišiću, nastaje srčani infarkt. Zbog prolaznog ili trajnog poremećaja protoka krvi u moždanoj cirkulaciji, može nastati i moždani udar. Pušači od infarkta obolijevaju četrdeset puta učestalije od nepušača.

3) Na dišnim organima pušenje uzrokuje pojačano stvaranje sluzi, što uzrokuje kronični bronhitis. Oko 70-80 % umrlih zbog bolesti pluća bili su pušači.

4) U probavnom sustavu pušenje uzrokuje smanjeno izlučivanje sline u ustima, promjene na sluznici usne šupljine, pomanjkanje apetita, žgaravicu, podrigivanje, kroničnu upalu želučane sluznice, želučani i duodenalni čir (čir dvanaesterca).

5) Utjecaj pušenja na živčani sustav očituje se kao tremor, nesanica, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i radne sposobnosti, smanjenje pamćenja.