Osnovna škola Breznički Hum

   Odmah po dolasku u Vukovar naši su učenici posjetili rodnu kuću nobelovca Lavoslava Ružičke gdje su prisustvovali predavanjima: „Bitka za Vukovar“ i „Domovinski rat“. Nakon toga obišli su najvišu točku obrane Vukovara – slavni vodotoranj visok 50,3 metra. Obilazak Vukovara nastavili su kod Bijelog križa – spomenika svim žrtvama Domovinskog rata, na ušću Vuke u Dunav. Potom je došla na red vukovarska bolnica koja je za vrijeme opsade Vukovara (25. 8.-18. 11. 1991.) postala vojna bolnica. Gornja četiri kata bila su uništena u bombardiranjima pa su u funkciji bili samo prizemlje, podrum i atomsko sklonište. Nakon rata bolnička je zgrada obnovljena i ponovno je u funkciji. Dijelovi bolnice koji su se koristili za vrijeme opsade grada postali su mjesto sjećanja. 

     U nekadašnjem atomskom skloništu bolnice nalaze se spomen-sobe, replike ratne bolnice, u čijim se hodnicima može pratiti dnevnik ratnih zbivanja u bolnici, s točnim brojem ranjenika dopremljenih u bolnicu, prema svjedočanstvima osoblja bolnice. Na kraju hodnika nalaze se pločice-osmrtnice s imena poginulih i nestalih osoba, u crnim, tj. sivim okvirima. Unatoč naporima bolničkog osoblja da bolnicu zaštite postavljanjem crvenih križeva na vidljiva mjesta, agresori su je tijekom rata sustavno bombardirali, stoga je danas simbol bolnice postao crveni križ s rupama od metaka.

     Nakon potresnih bolničkih priča, naše je učenike čekao obnovljeni dvorac Eltz u kojem je od 1966. godine smješten Gradski muzej Vukovara. Dvorac se ubraja među najreprezentativnije objekte baroknog razdoblja na hrvatskom tlu, no 1991. godine pretrpio je strašna oštećenja.  U cijelosti je obnovljen 2013. godine kada je, nakon dvadeset godina pauze, Gradski muzej Vukovara svečano otvorio vrata svim posjetiteljima. Muzejski izlošci govore o životu u vrijeme kad je u dvorcu boravila obitelj Eltz, i općenito o životu u Vukovaru u doba kad je imao važnu ulogu u srednjem Podunavlju. Tako je povijest grofovske obitelji Eltz prikazana brojnim dokumentima i fotografijama, nakitom i narodnim nošnjama, oružjem te umjetničkim slikama, većinom iz doba baroka, no u jednom dijelu muzeja nalaze se čak i izlošci iz mlađeg kamenog doba.

      Na kraju prvoga dana boravka u Vukovaru naši su osmaši posjetili i novootvoreni Muzej vučedolske kulture, gdje ih je zapanjio izgled i način života ljudi 3000 godina prije Krista: vučedolska kuća s namještajem od šiblja, odjeća od kože i tkanja, pet tipova obuće – kožne sandale, vrlo slične današnjima, no nisu razlikovali lijevu i desnu nogu, brojno posuđe, Vučedolska golubica ili možda jarebica. Saznali su da su Vučedolci poznavali i kalendar utemeljen na promatranju zimskoga neba, da su vjerovali u horoskop, tetovirali se… Bilo je tu i mnogo drugih zanimljivih izložaka koji su otkrivali brojne tajne vučedolske kulture.

     Drugi dan u Vukovaru bio je rezerviran za posjet mjestima sjećanja – najprije su posjetili Vojarnu 204. brigade, danas Memorijalni centar Domovinskog rata, gdje su vidjeli naoružanje te oklopna i tenkovska vozila koja su naši i neprijateljski vojnici koristili tijekom rata. Sudionici ratnih zbivanja upoznali su ih s tijekom Bitke za Vukovar te posljedicama rata, a posebno potresno bilo je razgledavanje replike zloglasnog koncentracijskog logora „Stajićevo“. Iz Vojarne su se „kukuruznim putem spasa“ uputili do Spomen-doma hrvatskim braniteljima na Trpinjskoj cesti, poznatoj kao „groblje tenkova“. Uslijedio je posjet Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, gdje 938 bijelih križeva stoji u spomen na poginule branitelje i civile. Ističu se dva izdvojena križa – za najmlađu i najstariju žrtvu. Ovdje je pokopan i slavni zapovjednik grada Blago Zadro, njegov sin Robert i mnogi drugi znani i neznani junaci grada. Osmaši su se poklonili i žrtvama pokopanima u Masovnoj grobnici na Ovčari te su obišli Spomen–dom „Ovčara“, nastao u znak sjećanja na 263 ranjenika i civila te medicinskog osoblja pogubljenih 20. studenoga 1991. godine na Ovčari. Na Ovčari je život izgubio i legendarni urednik i novinar Hrvatskog radija Siniša Glavašević. Na kraju je uslijedilo predavanje „Vrijednost mira“ u domu Lavoslava Ružičke gdje je za učenike organiziran kviz-znanja. Naši predstavnici Lovro Tomašek i Leon Hegedić osvojili prvo mjesto i čestitke za pokazano znanje.

     Naši su osmaši naučili da je Bitka za Vukovar bila je najveća bitka Domovinskog rata, ali i bitka koja je okrenula smjer vojnih, a kasnije i političkih zbivanja u korist Republike Hrvatske. Vukovar 1991. nije branio samo sebe, već i cijelu Hrvatsku. Naučili su zašto je danas važno znati i prenositi istinu o Domovinskom ratu. Također, naučili su da trebamo uvijek biti zahvalni svim hrvatskim braniteljima koji su branili grad, i svima onima koji su dali živote za obranu Hrvatske. Iako se na spomen Vukovara osjeća velika bol, osjeća se i veliki ponos na grad koji je stajao kao branik Hrvatske. Zato istina o velikoj tragediji Vukovara i njegovih branitelja nikada ne smije pasti u zaborav.

    Stečena znanja i vlastite dojmove učenici i učitelji upotrijebit će na satovima Povijesti, Geografije, Hrvatskoga jezika te kroz korelaciju i integraciju Građanskoga odgoja i obrazovanja i nastavnih sadržaja ostalih predmeta.