Osnovna škola Bukovac Zagreb

Sanjaju li roboti električne knjige?

Premda je stigla iz računalne znanosti, umjetna inteligencija ubrzano prerasta u društveni fenomen. Najavljena kao temelj četvrte industrijske revolucije, pred čovjeka postavlja niz izazova te filozofskih i etičkih pitanja, uz čije će odgovore, čini se, biti vezana i sudbina čovječanstva.

Dok razvijamo umjetnu inteligenciju i intenzivno je „hranimo“ ljudskošću, javlja se strepnja pred pitanjem što ćemo (ili koga) točno stvoriti te hoćemo li, kao civilizacija, nešto izgubiti. Moguće odgovore na ta pitanja već desetljećima nudi književnost, i to u žanru znanstvene fantastike, osobito distopije. 

Naime, ljudska mašta umjetnu je inteligenciju najavila još u 19. stoljeću, romanom Samuela Butlera Nigdina (Erewhon) 1872. godine. U svojevrsnom eseju unutar teksta, naziva Book of the Machines, inspiriran Darwinovom teorijom evolucije, autor predviđa da bi strojevi mogli razviti svijest. Karel Čapek pak, u čuvenom dramskom tekstu R.U.R. 1920. godine, prvi put upotrebljava naziv „robot“. U distopijskoj slici svijeta, u kojoj smo robote učinili „previše sličnima“, oni, nezadovoljni svojim statusom, dižu ustanak i uništavaju čovječanstvo.

Daleko od fantazije, u svakidašnjoj praksi, umjetna inteligencija nudi rješenja za brojne probleme suvremenog svijeta, razvijajući korisne proizvode, usluge i sustave. Mnoge od njih koristimo i ne znajući, zahvaćeni revolucijom koja nas vodi u novo doba. 

U Noći knjige 2023. pozivamo vas da propitate fenomen umjetne inteligencije. U tome vam može pomoći književnost, u kojoj je ljudska mašta razvila nebrojene scenarije susreta čovjeka i stroja. Tu su i ostale umjetnosti, jer su iz svijeta knjige roboti i ostali strojevi hrabro zakoračili na kazališne daske, u strip, a osobito plodna je za njih bila sedma umjetnost. No prije svega ne zaboravimo znanost, zahvaljujući kojoj se koncept umjetne inteligencije razvija i promišlja, i to ne samo iz aspekta računalne znanosti, već i iz društveno-humanističkog kuta, osobito psihologije, jezičnih znanosti i filozofije.

Fascinira li i vas umjetna inteligencija? Može li biti korisna i za knjigu i čitanje? Kako? Zanemarujemo li, oslanjajući se olako na njezina rješenja, vlastite intelektualne resurse? Hoće li umjetna inteligencija u nekom trenutku moći potpuno zamijeniti čovjeka? Može li stroj postati uspješan autor? Što bi to moglo značiti za umjetnost, osobito za književnost?

U vjeri da tehnološki napredak emociju i mudrost nikad neće moći zamijeniti algoritmom, ovogodišnja Noć knjige nada se, uz vašu kreativnu pomoć, iznjedriti prava pitanja i poneki zanimljiv odgovor u vezi s ovim fenomenom.

Značajne obljetnice

Podsjećamo i na odabrane knjiške obljetničare i obljetničarke koji također mogu poslužiti kao inspiracija prilikom osmišljavanja programa kojima se proslavlja knjiga i čitanje. Marija Jurić Zagorka, prva hrvatska profesionalna novinarka i jedna od najčitanijih hrvatskih književnica, rođena je prije 150 godina, baš kao i dvojica istaknutih književnika iz razdoblja hrvatske moderne: Dinko Šimunović i Antun Gustav Matoš.

Također, u 2023. godini 100 je godina otkako je rođen naš književnik i novinar Miljenko Smoje te 130 godina od rođenja velikog Miroslava Krleže. 

U povodu manifestacije Noć knjige 2023., Hrvatska udruga školskih knjižničara u suradnji s organizacijskim odborom Noći knjige pokrenula je nagradni likovni i literarni natječaj pod nazivom Umjetna ili uvjetna inteligencija. Pravo sudjelovanja imaju učenici osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj, a provoditelji natječaja su stručni suradnici knjižničari.

Umjetna ili uvjetna inteligencija

Detalje o uvjetima natječaja i prijavama potraži ovdje.

Zadnjih tjedana i dana svijet bruji o ChatGPT-ju. Izazovi i pitanja koja pred nas postavlja su brojna.

Prema definiciji Hrvatske enciklopedije, naziv umjetna inteligencija se koristi za označavanje svojstva svakog neživog sustava koji pokazuje inteligenciju (inteligentni sustav). Neka od najčešćih područjâ i primjena umjetne inteligencije su računalne igre i simulacije, pretraživanje podataka, automatsko programiranje, inteligentni agenti, razumijevanje i obrada prirodnih jezika (razumijevanje govora, prevođenje), računalni vid (raspoznavanje uzoraka ili predmeta, analiza scene), rješavanje problema…

Književnost se umjetnom inteligencijom bavi još od 19. stoljeća, od objave romana Samuela Butlera Nigdina (Erewhon) 1872. godine. U svojevrsnom eseju unutar teksta, naziva Book of the Machines, inspiriran Darwinovom teorijom evolucije, autor predviđa da bi strojevi mogli razviti svijest. Zrelo dvadeseto stoljeće u području znanstvene fantastike obilježili su Isaac Asimov, Robert A. Heinlein i Arthur C. Clarke. Pitanja koja su vizionarski postavili tada, sada postaju stvarnost koja dotiče sve: ugrožava li ili pomaže umjetna inteligencija razvoj ljudske inteligencije, do koje granice se ljudska bića mogu i smiju oslanjati na umjetnu inteligenciju, hoće li umjetna inteligencija razvojem poprimiti ljudske osobine ili će ljudska bića poprimiti osobine umjetne inteligencije, u kojim područjima možemo imati koristi od umjetne inteligencije, a gdje je prostor u kojem postoji velika opasnost od njezine zloupotrebe, u čijim rukama je odgovornost za dalji razvoj umjetne inteligencije, a u čijim odgovornost za razvoj čovječanstva…?

Zanima nas u kojoj je mjeri umjetna inteligencija dio tvog svakodnevnog života. Koliko vremena provodiš igrajući igre na računalu, a koliko igrajući se u stvarnom svijetu s prijateljima? Gdje tražiš nepoznate riječi? Tko ili što te budi? Kako ćeš stići na neku adresu bez pomoći aplikacija? Gdje ćeš pronaći potrebno znanje i informacije ako nestane električne energije? U kojoj je mjeri tvoj svijet određen oslanjanjem na umjetnu inteligenciju, a u kojoj na tvoju, ljudsku inteligenciju? Na koji način vježbaš svoju inteligenciju i činiš se manje ovisnim o potpori i poticajima izvana?

Pozivamo te da svoja razmišljanja na ovu temu izraziš u pisanom ili likovnom obliku, u formi koja najviše odgovara tvom načinu izražavanja i doživljaju ove teme.

Napomena:
Nagrađeni likovni radovi bit će izloženi na svečanom otvaranju Noći knjige 21. travnja 2023. u 12 sati u velikoj auli Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kada će se održati i dodjela nagrada i prigodnih zahvalnica.
Pokrovitelj nagrada je TOZ Penkala.