Otkrili su da na najsjevernijoj točki Hrvatske, kraj malog naselja Žabnik, rijeka Mura okreće kolo starog drvenoga mlina.

Projektom Ekološke organizacije Lipa 2006. godine vraćen je mlin u malo naselje Žabnik kod Svetog Martina na Muri, s mlinskim mehanizmom iz 1902. godine.

Novoizgrađeni ploveći mlin, prvi te vrste u Hrvatskoj, svečano je pušten u pogon 28.4.2006.

Istražili smo kako se nekad iskorištavao vodni potencijal i pretvarao u mehaničku energiju:

• Od srednjeg vijeka sve se više upotrebljavaju vodenice.
• Mlin na vodi kao glavni pretvarač energije do 19. st. simbolizira energetsku opremu predindustrijske Europe.
• U Europi je potkraj 18. st. bilo između 500000 i 600000 mlinova na vodi koji su se koristili za meljidbu žitarica i prešanje ulja te u kovačnicama i tekstilnoj industriji.
• Na rijeci Muri, od Lapšine do Podturna, dvadesetih godina 20. st.  djelovalo je oko 90 mlinova, šezdesetih godina samo 11 a sredinom osamdesetih godina prestao je raditi i posljednji od tih mlinova koji se nalazio kod Žabnika u Općini Sveti Martin na Muri.
• S pojavom prvih munjara (inačica elektrana) koje se u Čakovcu vežu upravo uz mlinsku industriju, riječni mlinovi gube ekonomsku opravdanost a zanimanje mlinara počinje nestajati.

Danas se riječni mlinovi obnavljaju iz nekoliko razloga:

• Ekološka proizvodnja – mljevenje žitarica
• Radi očuvanja kulturnog identiteta regije
• Kreiranje turističkih atrakcija temeljenih na odrednicama prošlosti koje su pridonijele razvoju kraja

Mlinarstvo kao uslužna djelatnost doprinijelo je razvoju Međimurja. Djelatnost mlinarenja posebno je bila razvijena u prvoj polovici 20. st.

Izgradnja i puštanje u pogon ovog melina na Muri je događaj od iznimne važnosti za međimursku kulturu i tradiciju ali i važni događaj za ukupnu ideju hrvatskoga kontinentalnog turizma.

Zanimljivost: novi mlin postavljen je tek stotinjak metara od lokacije negdašnjeg mlina vlasnika Josipa Žalara.

Oko mlina, u idiličnom prirodnom ambijentu, uređen je "Mlinarov poučni put". Uz šetnju kroz nedirnutu prirodu, ovaj poučni put nudi i mnoštvo zanimljivih podataka o prirodnoj i tradicijskoj baštini prostora Značajnog krajobraza rijeke Mure.

Tu je i riječna skela, plovilo koje s jedne na drugu riječnu obalu prevozi ljude i vozila, a bez motora, jedara ili vesala.

Posjetite i stranice TZ MEĐIMURSKE ŽUPANIJE.

Korištena literatura: Hrvatska vodoprivreda (mjesečnik Hrvatskih voda), svibanj 2006., članak "Melin u Muri opet šlafuri", autor članka: Siniša Golub

Članovi novinarske družine i web-tima