Djeca se najviše raduju poklonima – igračkama i slatkišima koje će pronaći u svojoj očišćenoj čizmici na dan Svetoga Nikole 6. prosinca ili ispod okićene jelke na božićno jutro. Najljepše je, kažu jedni, gledati let pahulja kroz zamagljeni prozor tople sobe. Još je ljepše, kažu drugi, radoznalo šuškati šarenim omotima brižno umotanih darova i veseliti se svemu što oni skrivaju. Je li oduvijek bilo tako, istražila je novinarska družina.

Dok su danas najpoznatiji prosinački blagdani Nikolinje i Božić, u prošlosti je ovaj mjesec obilovao danima slavlja. Tako se već 4. prosinca  zapravo slavi dan sv. Barbare, a on se za djetinjstva naših baka i djedova obilježavao dječjim „bajanjem“:

„Daj vam Bog konjiče,

voliče, teliče, praščiče,

puriče, žibiče, piščence,

v štali žerbice, v pojati telice,

v kocu prasice, v škrinji pšenice,

pune pevnice vina, Božjega mira,

zlata i srebra pak največ.“

Djeca bi, doznajemo, za svoje čestitanje, tj. bajanje, uglavnom  dobila kakvo voće ili pak nekoliko novčića što ih je vrlo veselilo.

Dan Svetoga Nikole i nekada se očekivao s nestrpljenjem. Naše su nam bake pričale o molitvama koje su molile „biškupu Nikoli“, te kako su ga sa strahopoštovanjem promatrale dok je iz vreće vadio sitne darove za svako dijete u kući – jabuke, suhe smokve, kocke šećera. Djeca koja nisu bila poslušna, ona skolnija nepodopštinama, nerijetko bi završila u krampusovom košu. Krampusa i njegovih „črlenih“ očiju, rogova, repa i lanaca najmlađi su se osobito plašili, a boje ga se i danas. Neka bi djeca tako dobila šibu ili pak ugljen, a često bi se od njega u strahu skrivala i pod stolom.

Na Svetu Luciju, 13. prosinca, tradicionalno se „sije“ pšenica. Ona se, naime,  postavlja u tanjure ili zdjelice da proklije do Božića. Pšenica koja dobro rodi, simbolizira i, vjerovalo se, predskazuje, rodnu i plodnu godinu pred nama.

Na mjesto skrivanja pred strašnim krampusom, pod stol, postavljala se nekada i slama na kojoj se spavalo na Badnju noć. Poput malog utočišta, topla slama pod stolom djeci predstavlja ležaj na kojem dočekuju Božić. Mnogi taj običaj njeguju i danas.

Zanimljiv nam je bio Dan nevine dječice, u narodu poznat i kao „Herodešovo“, a koji se slavi 28. prosinca. Dan, je to, podsjetimo one starije, kada se čuva običaj šibanja, naravno simboličnog, ali ipak...

Podsjećamo da je adventsko doba doba darivanja, a najljepši su darovi naša pažnja, osmjesi i dobre namjere, stoga posvetite svoje vrijeme nekome tko će ga znati cijeniti. Novinarska družina svoj djeci i svima koji čuvaju dijete u sebi želi sretno Nikolinje!