II. osnovna škola Čakovec - Nastava - DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST: INTEGRIRANA NASTAVA

II. osnovna škola Čakovec

Ugasimo nasilje

Dabar

U skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka na školskom webu ne objavljujemo osobne podatke i fotografije učenika, osim uz pismenu suglasnost roditelja.

iva.naranda@skole.hr


	Znate li zašto se naš list zove Različak?

HRABRI TELEFON

"Trebaš pomoć i podršku? Događa ti se nešto loše u obitelji ili školi, a čini ti se da se nemaš kome povjeriti? Hrabri telefon pomoć i podršku nudi i putem CHAT-a svakim radnim danom od 15 do 18 sati.

Razgovor sa savjetovateljem Hrabrog telefona je potpuno anoniman te je dostupan putem web stranice www.hrabritelefon.hr.

Nemoj šutjeti o tome, potraži pomoć !"

Nastava

DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST: INTEGRIRANA NASTAVA

Dan sjećanja na žrtve Holokausta i sprečavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je spomendan koji se diljem svijeta obilježava 27. siječnja, na dan oslobođenja Auschwitza, jednog od najzloglasnijih nacističkih logora smrti kao simbola stradanja Židova tijekom Drugoga svjetskog rata.

Logor smrti Auschwitz

Učenici 8.a i 8.b razreda II. osnovne škole na satovima povijesti, geografije, vjeronauka, hrvatskog i engleskog jezika učili su o holokaustu od 25.1. do 29. 1. 2016.. Voditeljice aktivnosti bile su učiteljice Snježana Odak Hrkač, Biljana Forgač, Sandra Radiković, Kristina Kobal, Ivana Jambrošić i Branka Lamza. Naučeno su prezentirali 2.2. 2016. Na kraju su pogleda film „Kratki život Ane Frank“.
Komentari i zaključci nakon integrirane nastave bili su izuzetno pozitivni.

Na satovima povijesti (2 sata) prvo smo ponovili već naučeno o totalitarnim režimima i dolasku nacista na vlast. Pogledali smo prezentaciju o holokaustu, podijelili se u grupe. Zadaci grupa bili su vezani uz progone Židova u različitim povijesnim razdobljima do danas.
Sustavni progon i uništavanje europskih Židova u razdoblju od 1933. do 1945. godine koji je organizirala i provodila nacistička Njemačka i suradnički kvislinški režimi u Europi, jedan je od najvećih zločina u povijesti čovječanstva. Proizašao iz stoljeća vjerskih predrasuda protiv Židova i modernih rasističkih teorija koje su širili nacisti, Holokaust je prouzročio smrt gotovo šest milijuna europskih Židova.
Treblinka, Sobibor, Majdanek, Belzec, Chelmno i Auschwitz i drugi logori smrti počeli su se graditi u drugoj polovici 1941. godine, zajedno s velikom mrežom željezničkih pruga koje su povezivale gradove i logore.

Fotografija iz tzv. Albuma Auschwitz koji prikazuje genocid nad mađarskim Židovima u svibnju 1944. godine (Snježana Koren, Povijest 8, udžbenik za 8. razred osnovne škole)

Najzloglasniji od njih bio je logor Auschwitz, podignut u poljskom gradiću Oswiecim, pedesetak kilometara udaljenom od Krakova, nakon čega se još jedan logor počeo graditi u obližnjem Birkenauu (Brzezinka).

Iako je točan broj žrtava nemoguće utvrditi, posljednja istraživanja pokazuju da je u Auschwitzu tijekom rata ubijeno oko 1,3 milijuna ljudi, od toga 1,1 milijun Židova. Kada su potkraj siječnja 1945. vojnici Crvene armije potisnuli nacističke snage i 27. siječnja oslobodili logor, zatekli su samo oko 8 tisuća preživjelih, od kojih je polovica umrla u nekoliko tjedana zbog nedostatka prikladne medicinske skrbi. U Auschwitzu su stradali Židovi iz brojnih europskih zemalja, Belgije, Nizozemske, Francuske, Slovačke, Mađarske, pa i Hrvatske.