Proveli su edukacijsku radionicu u suradnji s učenicima u školi i prikupili podatke. Proučavali su sadržaje o tlu, procesima nastanka tla, važnosti tla, istraživali značenje pojmova „srce” tla i „antropogeno” tlo.  Ono što su naučili na teoretskoj razini praktički su primijenili u pripremi površine školskog vrta za obradu. 

Međimurska regija obiluje kulinarskim zanimljivostima koji su produkt poljoprivredne proizvodnje na plodnom međimurskom tlu. Globovci su odlučili istražiti starinske vrste sjemena, koje su uzgajale naše prabake i pripremiti tlo u vrtu.

U istraživanju su imali brojna pitanja. Nakon rasprave i konzultacija sa voditeljicom projekta Biljanom Forgač o istraživanju, izdvojili su slijedeća istraživačka pitanja:

1. Koje su starinske vrste sjemena salate u Međimurju?

2. Je li tlo u  školskom vrstu pogodno za uzgoj autohtonih međimurskih vrsta salate?

Pretpostavili su da ćemo nakon analize i karakterizacije tla u vrtu posijati sjeme iz kojeg će uzgojiti plodove salate. Radi usporedbe u uzgoju posijat će i sjeme salate kupljene u poljoprivrednoj sjemenari.

Njihova istraživačka hipoteza je da je međimursko tlo najpogodnije je za uzgoj autohtonih vrsta.

U istraživanju učenici su razgovarali s bakama koje su im objasnile da je starinska, autohtona vrsta salate u Međimurju salata štumblji. Nakon istraživanja sadržaja o starinskim, međimurskim vrstama sjemena pronašli su potrebne podatke.

U našem zavičaju aktivno djeluje udruga Biovrt, koja inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaraju zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumiju svoju ulogu u prirodi te čuvaju naše nasljeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije. Aktivno sudjeluju u razmjeni sjemenja i čuvaju preko 500 sorti povrća, cvijeća i začinskog bilja.

 (Izvor: https://www.biovrt.com/katalog/povrce/salata-stumblji)

Odlučili su kontaktirati predsjednicu udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, Silviju Kolar Fodor, koja je predavačica i edukatorica o biovrtlarenju i autorica stranice i tekstova  na www.biovrt.com.

Dogovorili su edukativni sat u kojem im je objasnila da je salata štumblji salata koja ne formira u rastu glavicu već raste u obliku rozete i njezini se listovi ubiru uokolo sve dok ne formira na vrhu novo sjeme. Naglasila je da budućnost čovječanstva ovisi o hrani, a hrana ovisi o sjemenju. Bez sjemenja nemamo samostalnost i slobodu izbora, stoga uzgajajmo tradicijske slobodnooprašujuće vrste u svojim vrtovima i skupljajmo sjeme. Uzgojem vlastite zdrave hrane čuvamo naše zdravlje, a čuvanjem sjemenja tih biljaka osiguravamo vlastitu samostalnost i slobodu izbora, te čuvamo našu baštinu za buduće generacije.
Nakon zanimljive edukacije donirala im je sjeme spomenute starinske međimurske salate štumblji, koje će pokušati uzgojiti u školskom vrtu. 

Slika 1, 2 i 3: Čuvarica sjemena, Silvija Kolar Fodor, edukatorica o biovrtlarenju poklanja učenicama GLOBE programa II. OŠ Čakovec autohtone međimurske vrste sjemena salate

Pronašli su podatke da je najpogodnije vrijeme uzgoja salate štumblji na otvorenom u proljeće i jesen, jer je u ovim godišnjim razdobljima temperatura zraka oko 20°C . Sjeme salate niče na temperaturi 15-20 °C, sjeme iznikne za 2-4 dana. Za otprilike 45-55 dana salata dostiže svoj maksimum rasta. Zaključili su da ciklus njezinog rasta odgovara vremenu koje provode u školi do početka ljetnih praznika i ponovni početak školske godine u mjesecu rujnu.

(Izvor: https://www.biovrt.com/katalog/povrce/salata-stumblji)

Za rast salate štumblji potrebno je rahlo humusno tlo koje dobro zadržava vlagu. Tijekom uzgoja ovog povrća potrebna je veća količina vlage u tlu. Najbolje uspijeva na plodnom i rastresitom zemljištu, bogatom organskim tvarima.

Globovci su napravili  karakterizaciju tla u školskom vrtu i na obližnjoj oranici na  istraživačkom području. Odredili su strukturu, konzistentnost, boju, teksturu i vlagu u tlu prema GLOBE protokolima. U analizi i određivanju količine organskih tvari u tlu potražili su stručnu pomoć mag. ing. agr. Karoline Kolarić Biber.

Slika 4: Određivanje karakterizacije tla iz školskog vrta II. OŠ Čakovec (6.10.2021.)

Slika 5: Karakterizacija tla s oranice u blizini II. OŠ Čakovec (17.2.2022.)

Učenici su u istraživačkom projektu naučili sadržaje o autohtonim vrstama salata u našem zavičaju i naučili zanimljive činjenice o uzgoju vrste štumblji, već pomalo zaboravljene. Ponosni su što će pokušati uzgojiti ovo povrće u školskom vrtu. Njihov cilj projekta je bio analiza i karakterizacija tla prema GLOBE protokolima. Njihov slijedeći zadatak je da to dokažu praktičnim radom u školskom vrtu. Zaključili su da je praktična istraživačka nastava izuzetno zanimljiva i vrijedna jer lakše i jednostavnije povezuju nastavne sadržaje o tlu, GLOBE protokole o karakterizaciji tla i raduju se slijedećim aktivnostima u vrtu.

Pripremila: Biljana Forgač