Jesenje bojenje lišća

Jesen je došla i zahladnjelo je. Lišće je počelo mijenjati boje. Mnogi se zapitaju: „ Kakve su se to promjene dogodile u lišću?“ Sad ćemo vam mi reći odgobor na to pitanje. List je najvažniji organ biljke koji stvara od nežovih tvari, vode i ugljičnog dioksida, živu tvar škrob. To je asimilacija ugljičnog dioksida(fotosinteza). U asimilaciji sudjeluju zelena tjelešca koja se zovu klorofilna zrnca. Škrob se preko noći pretvara u šećer i lisnim žilama odlazi u ostale organe biljke. Sve to teče brzo doksu listovi mladi. No sad kad je jesen, listovi postaju stariji, hrana se sporije stvara, a brže razgrađuje. Time se mijenja kemijski sastav lišća. U njima nestane škroba i šećera jer ih biljka smješta u ostale organe. Kad u listu nestane šećera, počinje se stvarati biljno mastilo,antocijanin. On je najčešće crvene boje, a može biti i ljubičast ili modar. To se određuje po sastavu sokova u listu. Pojedini dijelovi lista nisu jednako „kiseli“ pa nisu ni jednako obojeni. To se zove prelijevanje boja na istom listu. Žuta boja lišća nastaje na drugi način. No prvo nam treba nešto o klorofilu. Klorofil se sastoji od dvije tvari: zelene i žute. Ljeti prevladava zelena boja. No u jesen klorofilna zrnca gube svoj oblik, a klorofil se raspada. Zelea boja odlazi u druge organe biljke, a žuta ostaje u listu pa mu daje žutu boju. Na sve te promjene djeluju prilike u okolini biljke. Kad je jesen sunčana, šume su šarene, a kad jesen je jesen tmurna, šume nemaju puno boja. Prema tome se vidi da na bojenje lišća utječe količina i sastav tvari koje su u njemu.

Izradili: Denis Horvat (F), Sven Posedi
Krešimir Zvonarek, Davorin Gradečak

Denis Horvat (B) i Hrvoje Horvat