„Zahvalnost je osjećaj koji se u nama javlja kada shvatimo da smo od nekoga dobili nešto dobro. U užem smislu to dobro dolazi od neke konkretne osobe: uočili smo njezinu namjeru i zahvalni smo joj zbog toga (dobroga djela ili materijalnoga poklona).

Istraživanja dokazuju da je zahvalnost ugodno iskustvo, povezano sa zadovoljstvom, srećom i nadom. Zahvalnost je u temelju uspješnog cjeloživotnog  funkcioniranja. Naime, zrelo prilagođena osoba u stanju je ublažiti gorčinu koju prema nekome osjeća ili je čak zamijeniti sa zahvalnošću.“

Ovim uvodom započela je radionica za učenike i roditelje 7.B razreda pod nazivom „Zahvalnost“ koju je prema priručniku „Kako biti bolji“ uglednih stručnjakinja iz područja psihologije i pedagogije Dubravke Miljković i Majde Rijavec pripremila razrednica.

Nakon ispunjavanja Upitnika zahvalnosti učenici i roditelji zamoljeni su da se prisjete ljudi koji su prema njim bili posebno ljubazni i dragi ali nikada nisu čuli od njih da su im zbog toga zahvalni. Nakon toga dobili su zadatak napisati im Pismo zahvalnosti: konkretno opisati što su te osobe učinile za njih i kako je to utjecalo na njihov život, reći im što rade sada i koliko često ih se sjete.

Rad u paru

Nakon pisanja pisma roditelji i učenici međusobno su odgovarali na sljedeća pitanja:

1) Kako si se osjećao dok si pisao pismo?

2) Što misliš, kako bi ta osoba reagirala kad bi joj uručio to pismo?

3) Kako bi se na tebe odrazila njena reakcija?

4) Ima li još neka osoba kojoj bi također želio izraziti svoju zahvalnost?

Zaključak

Što mislite o pisanju pisma zahvalnosti?

Nakon provedenih aktivnosti učenici i roditelji koji su to htjeli prokomentirali su pisanje pisma. Zaključeno je da se radi o aktivnosti koju bi svatko s vremena na vrijeme trebao prakticirati kod kuće, te da je stavljanje misli na papir nešto pomalo zaboravljeno, a vrlo dragocjeno kod rješavanja ljutnje ili stresa.

Razrednica je naglasila da je cilj radionice usmjeravanje pažnje učenika na pozitivne vrijednosti u životu: dok su svjesni ljubavi i pažnje osoba koji se za njih brinu i koje ih vole mogućnost da će potražiti ispunjenje životnih potreba na pogrešan način, poput konzumacije alkohola, cigareta ili opijata, sveden je na minimum.