Osnovna škola Juršići

U srijedu, 16. siječnja 2019., s početkom u 17 sati u Mediteranskom plesnom centru u Svetvinčentu, održalo se predstavljanje izložbe „Palež u sjećanjima“ skupine autora: Željka Cetine, Roberta Doričića, Vane Gović, Igora Jovanovića, Petre Kavrečič, Mihe Kosmača, Nikše Minića, Gašpera Mithansa, Milana Radoševića i Igora Šaponje.

Učenici 8. razreda prisustvovali su otvorenju izložbe i projekciji dokumentarnog filma „9. Januar“ autora Elvisa Lenića koji je prikupio svjedočanstva stanovnika sela Bokordići. Izložbu smo posjetili povodom Dana sjećanja na Holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti. Kako se ovi događaji ne bi izbrisali iz kolektivnog sjećanja, učenici su na satu povijesti pogledali i svjedočanstva Istrana koji su preživjeli zloglasne koncentracijske logore u Drugom svjetskom ratu.

Izložbu su organizirali Općina Svetvinčenat, Istarsko povijesno društvo i Udruga UABA Grada Pule.  

Projekt PALEŽ U SJEĆANJU usredotočen je na multietničko pogranično područje između Italije, Slovenije i Hrvatske – Julijsku krajinu (u Drugom svjetskom ratu nazvano Adriatisches Küstenland, tj. Jadransko primorje). To je područje koje je u zadnjih sto godina doživjelo brojne promjene granica i političkih režima.

U Drugom svjetskom ratu jednoga je okupatora (Italiju) zamijenio drugi (Njemačka). Premda je regija od 1920. g. službeno bila dio Italije, hrvatsko je i slovensko stanovništvo razvilo ustanički pokret protiv režima i agitiralo za priključenje „domovini“ – Jugoslaviji – ili, u nekim slučajevima, za autonomiju Julijske krajine. U Drugom je svjetskom ratu došlo do suradnje hrvatskih i slovenskih ustanika s talijanskim, dok je članstvo u Komunističkoj partiji Italije bilo višenacionalno još u međuratnom razdoblju. U vrijeme rata su nacističke i fašističke okupacijske snage spalile brojna sela u Julijskoj krajini. Ona su nositelji simbolizma područja koje je okupator pokušao „izbrisati“; stoga bi, kao i slavni Oradour-sur-Glane, Lidice i Ležáky, morali biti prepoznati kao područja sjećanja. Ti su ratni zločini obično poduzimani kao uzvratne mjere prema civilnom stanovništvu koje je podupiralo pokret otpora, prije svega partizane, odnosno Narodnooslobodilačku borbu. Palež su sela gotovo uvijek pratili pokolji, deportacije, pljačka i drugo nasilje.